Cimos ostvaruje dobit, ali hrvatski dio tvrtke tome ne doprinosi. Novac iz Slovenije, BiH i Srbije za sad se prelijeva u Hrvatsku. TO TAKO NEĆE BITI BESKONAČNO…

Još uvijek smo za ulaganja u hrvatsku regiju Cimos, ali ne možemo beskonačno, do kraja 2019. godine želimo vidjeti pozitivne signale, napominje Berti, dodavši da su novi vlasnici očekivali malo više entuzijazma, ali su kod dijela radnika u Hrvatskoj naišli na otpor novom načinu rada

"Grupaciju Cimos preuzeli smo nakon dugih pregovora. Namjera je bila ubrzati cijeli proces, ali zbog političkih okolnosti, prije svega odnosa između slovenske i hrvatske vlade, sve se odvuklo za sedam, osam mjeseci. To nije bilo tako negativno za nas, koliko za poslovanje, jer važni kupci Cimosovih proizvoda bili su zabrinuti za njegov opstanak te su nove projekte preusmjerili drugim proizvođačima. U svijetu auto industrije realizacija projekata koje preuzmemo danas započinje za 17 ili 24 mjeseca. To je jako dugo razdoblje tako da se ono što smo izgubili u 2016. godini, reflektiralo na prošlu i ovu godinu. No proces restrukturiranja konačno je okončan. Grupacija Cimos prvi je put, nakon više godina, zabilježila rast neto dobiti", izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Istre 67-godišnji Gino Berti, glavni izvršni direktor Cimosa, proizvođača autodijelova i najvećeg poslodavca na Buzeštini, koji djeluje i u Labinu. Ukupno u hrvatskom dijelu Cimosa radi 670 radnika. Sjedište je u Sloveniji, a tvrtka djeluje i u BiH i Srbiji. Ukupno zapošljava 2.600 ljudi.

Novi Cimosov vlasnik, talijanska tvrtka TCH, u pregovore je krenula u kolovozu 2015. godine, a u svibnju 2017. potpisan je kupoprodajni ugovor. Službeno je time okončan jedan od najdužih prodajnih postupaka u Sloveniji. TCH je preuzeo obvezu podmiriti financijske obveze prema bankama, te tvrtku, koja je bila u velikim teškoćama, dokapitalizirati i privatizirati.

TCH posluje u sklopu privatnog investicijskog fonda Palladio Holding sa sjedištem u Vicenzi kojeg je 1982. godine osnovao Roberto Meneguzzo. Pored Palladia, vlasnik TCH je i ALBA Partners, a jedan od većih suvlasnika ove tvrtke je upravo Gino Berti. U vlasničkoj strukturi Palladia su vodeće banke, osiguravajuće kuće i industrijalci sjeverne Italije. U sklopu TCH djeluju grupacija Cogeme koja ima tvornice u Italiji, Rumunjskoj i Indiji i grupacija Cimos koja danas obuhvaća deset tvornica u četiri države, Hrvatskoj, Sloveniji, BiH te Srbiji. TCH je krajem prošle godine imao oko 3.300 zaposlenika, od čega 2.600 u Cimosu.

Gino Berti s Palladio Holdingom posluje od početka 90-ih godina. Uvijek kao financijski menadžer. Trinaest godina bio je i generalni direktor tvrtke OMIM, a potom gotovo jednako toliko i generalni direktor i investicijski menadžer tvrtke Dynamic Technologies, koja je prodana u kolovozu 2017. godine. Njegov je zadatak pomoći premostiti jaz između starog i novog Cimosa.

- Odlučili smo se za Cimos iz jednog osnovnog razloga, jer ima potencijala. U regiji je koja nam je zanimljiva, a njegovi proizvodi nisu u neskladu s onima grupacije Cogeme, koju smo preuzeli 2014. godine, već ih nadopunjuju. Naša je misija postati broj jedan proizvođač auto dijelova u Europi u sektoru turbo, kaže Berti, koji je prvi put, nakon dvije godine medijskog zatišja, odlučio obznaniti poslovne rezultate. A oni su, kaže, poticajni. TCH je već danas jedan od najboljih proizvođača turbo komponenata za automobilske motore.

Prioritet je bio racionalizacija proizvodnje. Cimos je trebalo restrukturirati. Prije svega steći nove poslove i nove narudžbe kako bi se što prije vratio u dane stare slave. Veliki dio Cimosovih proizvoda je iz takozvanog turbo sektora, a preostali manji dio proizvodnje odnosi se na ostale komponente pogonskih sustava. Njegovi auto dijelovi ugrađeni su u motore svih vodećih proizvođača automobila kao što su Audi, BMW, Volkswagen, Daimler, Fiat, Volvo, Ford, GM, PSA…

- Restrukturiranje je značilo i zatvaranje nekih Cimosovih tvornica, smanjivanje broja zaposlenih, fokusiranje na odabrane programe, specijalizirane po regijama što nam omogućava da budemo konkurentni na tržištu, kaže Berti, s kojim smo razgovarali u sjedištu Cimosa u Kopru.

Prošlu godinu, napominje Berti, grupacija Cimos zaključila je sa 192 milijuna eura prihoda i oko 20 milijuna eura investicija. U prvom redu zahvaljujući tome što su TCH, kao krovna organizacija, i Cogeme kao brend u grupaciji TCH, dobro pozicionirani na tržištu, uspjelo se otvoriti sva vrata koja su se u godinama krize zatvorila. Osigurane su nove narudžbe i time povećana iskorištenost kapaciteta. U Cimosu su se lani izborili za nove projekte u vrijednosti 330 milijuna eura, a samo u prvom kvartalu ove godine za projekte vrijedne dodatnih 140 milijuna eura. Značajna su i investicijska ulaganja. U sljedeće tri godine u grupaciju Cimos uložit će približno 60 milijuna eura.

Za hrvatsku regiju Cimos, njene tvornice u Buzetu, Roču i Labinu, Berti kaže da je od samih začetaka, otkako je Cimos prešao u vlasništvo TCH-a, zacrtana kao klaster aluminija.

- Sva proizvodnja aluminija koncentrirana je u hrvatskim tvornicama u koje su prebačeni i strojevi s nekih drugih lokacija, iz Maribora, Senožeča i Sečnja. Jako smo puno uložili u održavanje i nabavu nove opreme da bi se repozicionirali na tržištu i dobili zeleno svjetlo za nove projekte, kaže Berti, koji će za grupaciju Cimos u cjelini, zbog stanja koje su zatekli, reći da je poput "Ferrarija u kojeg nisu stavljali ni ulje ni benzin, a i gume su bile probušene". Hrvatsku regiju Cimos usporedit će, međutim, sa svojim brakom.

- Već dugo, pune 43 godine, živim s istom ženom i često se ne slažemo, ali dijelimo iste ciljeve. Ima međutim mnogo brakova koji, nakon nekoliko godina zbog različitih razloga, završe razvodom. Nadam se da će hrvatska regija Cimos biti dugovječna kao moj brak. Šalim se, naravno, ali poruka je jasna. Puno investiramo, ali imamo potrebu vidjeti rezultate, u suprotnom se može dogoditi da projekte preusmjerimo na neku drugu lokaciju, reći će Berti.

- Grupacija Cimos u cjelini za prošlu godinu bilježi oko četiri milijuna eura neto dobiti, ali hrvatska regija nije pridonosila tome, što znači da se sredstva iz drugih regija, iz Slovenije, BiH te Srbije, za sada prelijevaju da bi Hrvatska rasla. Još uvijek smo za ulaganja u hrvatsku regiju Cimos, ali ne možemo beskonačno, do kraja 2019. godine želimo vidjeti pozitivne signale, napominje Berti.

S obzirom na veliki broj novih projekata i velika ulaganja u modernizaciju opreme, nije iznenađujuće da će na sve tri lokacije u narednim godinama rasti prihod. Berti će ipak reći da su očekivali malo više entuzijazma, ali su kod dijela radnika naišli na otpor novom načinu rada.

- Zatekli smo tvornice koje imaju odlične razvojne potencijale, ali koje su zahtijevale restrukturiranje i velike napore, ulaganja u proizvodni proces, u kadrove i investicije. Automobilska industrija visoko je specijalizirana, ima visoke zahtjeve, učinkovitost mora biti visoka. U hrvatsku regiju Cimos planiramo do 2021. godine uložiti oko 25 milijuna eura, od čega smo 12 milijuna već uložili. Nabavili smo osam, devet novih strojeva. U tvornicu Roč ovih dana dolazi nova linija, inovativna i automatizirana, najnovije generacije, vrijedna oko dva milijuna eura. Želimo potpuno promijeniti izgled tvornica i dati im novu konfiguraciju. Izborili smo se za više od 30 novih projekata. Najvažnije je da imamo kapacitet rasta. Nama što prije treba puno novih radnika, ne samo inženjera, nego i strojara, mehaničara, mehatroničara, radnika na održavanju, u proizvodnji… Nudimo im odlične uvjete napredovanja unutar cijele grupacije TCH. Na hrvatskom tržištu rada, međutim, nema dovoljno stručnog kadra i to bi mogao biti problem, kaže Berti.

Pitamo ga kako komentira podatak da je od dolaska TCH-a do danas, broj zaposlenih u hrvatskom dijelu Cimosa smanjen. Berti kaže da su u kriznim godinama prihodi padali, a s obzirom da nije bilo posla, počeo se smanjivati broj radnika. No točno je, napominje, i to da je dio radnika sam otišao zbog u to vrijeme neizvjesne Cimosove budućnosti. Sad se trend okrenuo, budućnost je perspektivna, osigurani su novi projekti i samim time pojavila se potreba za novim radnicima.

Auto industrija brzo se mijenja. Scenariji od prije dvije godine, danas više nisu aktualni. No, klaster aluminija, neovisno o tome u kojem će smjeru auto industrija krenuti i kako brzo će se iz benzinaca i dizelaša preusmjeriti na električna vozila, vrlo je značajan. Komponente iz aluminija, kao što su nosači i kućišta motora, dijelovi mjenjača i drugi dijelovi pogonskih sustava, kao i kućišta turbopunjača, potrebni su kod svih vrsta motora. Stoga je važno da hrvatska regija Cimosa što prije dođe u formu i počne raditi punom parom.

- Upravo je tu veliki potencijal hrvatske regije Cimos. Primjerice, Audi je trenutno najveći kupac u Cimosu Buzet u kojem se proizvode dijelovi za motor za veliku paletu Audijevih modela, od benzinaca do dizelaša, od A4, A6... Q7 do modela e-tron, prvog Audijevog električnog vozila, zaključit će Berti.