Ćakuloda na Turjone, večer zavičajne umjetnosti i poezije koja je održana u petak navečer okupila je na ulazu u starogradsju jezgru 40-ak pjesnikinja i pjesnika koji stvaraju na dijalektu. Iako su najbrojniji bili pjesnici s Labinšćine, njih preko dvadeset, na Ćakulodi svoje su   pjesme čitali i gosti s otoka Brača ,Ivona Džimbeg, Siniša Vuković i Nikica Jurun, te pjesnici s Raba, Krka, Cresa i Istre. Ćakulodama su kroz dvosatni program moderirali Ana Černjul i Daniel Mohorović. Labinski gradonačelnik Valter Glavićić zahvalio je Loredani Ružić Modrušan na tom projektu čija je nositeljica i najavio da će školske knjižnice dobiti poseban kutak za cakavicu te projekt registriranja labinske cakavice kao nematerijalne kulturne baštine. Kroz pjesme , stigove i kazivanja evocirane su uspomene iz prošlosti te je još jednom iskazana ljubav prema rodnom kraju i obitelji.

Pjesničkoj večeri prethodio je stručni dio Ćakule u Narodnom muzeju Labina.Dr. sc. Lucija Puljak iz Pučišća na Braču govorila je o tome   kako čakavica pomaže u svladavanju jezičnog standarda i zašto bi čakavicu i zavičajne govore tebalo uvesti u redovne škole.

-Ne samo što to čini dobro zavičajnom jeziku i njegovom očuvanju jer se u jezik čuvaju sve uspomene i iz jezika se čita čitava povijest naroda i pojedinca nego s druge strane to čini dobro učenju svakog drugog jezika. Jer tko nauči dobro materinski tj. zavičajni jezik savladat će i standardni jezik. Danas nismo zadovoljni sa znanjem čakavice i ostalih zavičajnih jezika ali ni sa poznavanjem standarda. Uzrok tome je u neprovjerenim metodama učenja jezika, treba ih učiti paralelno. Jezik živi onoliko koliko ga koristimo, stoga nemojmo ignorirati materinji odnosno zavičajni jezik i otgnimo ga od zaborava, zaključila je dr. Puljak. Alan Žic Teklin, novinar i publicista iz Rijeke govorio je o Labinjanu Matteu Bartoliu,   utemeljitelju metode proučavanja izumrlih jezika.

-Matteo Giulio Bartoli bio je lingvist koji je proučavao dalmatinski jezik u njegovoj termalnoj fazi kada je bio živ samo jedan govornik koji se zvao Burbur. Bartoli je pstavio temelje i otkrio metode izučavanja izumrlih jezika koje se i dan danas koriste, rekao je Žic. Siniša Vuković, iz Splita, Selčanin sa Brača koji 20 godina živi u Splitu i predsjednik je Društva Hrvatskih književnika-ogranak Split govorio je o   Bibliji u svojim čakavskim javljanjima. Vuković je dao pregled važnosti čakavštine kao jezika a ne dijalekta.

-Čakavština je puno zgodnija za izraziti Biblijski tekst zbog Dalmatinskog i Istarskog podneblja koje je slično Svetoj zemlji, istaknuo je Vuković koji je preveo Novi zavjet na čakavski i od toga je objavljen dio poslanice a u ukupno pet pištulava će biti objavljene sve poslanice Novog zavjeta.

- Smisao i poruku Biblijskog teksta kroz čakavštinu je lakše približiti čitateljima i svim korisnicima teksta Svetog pisma nego kroz standardni jezik. Tekst Biblije Bartola Kašića koji je ležao 350 godina neobjavljen u Vatikanskoj biblioteci objavljen je tek 1999.godine i pitanje je kako bi izgledao hrvatski standard da je bio objavljen sredinom 17.stoljeća kada je bio dovršen, upitao se Vuković.                        (Branko BIOČIĆ)

Povezane vijesti

• LABIN: U subotu Ćakuloda na Špine
• ČAKULODA NA ŠPINI Hrvatski narod je trojezičan - Hrvati govore tri jezika