Rodom sam iz barbanskih Šajini. Kažem barbanskih jer u Istri ima nekoliko Šajini. Stoga je moj primarni dijalekt jugozapadni istarski dijalekt koji sam po sebi sadrži podosta štokavskih elemenata. Ipak, za Šajine su specifični naglašeni dugi vokali koji se u mom govoru i ne osjete toliko

Nekoliko godina unazad talijanski kritičar i umjetnik Pino Bonanno govorio je o tome da dijalekt, kao literarna kategorija, eufemistički rečeno šepa. Od tada se puno više radi na valorizaciji i promidžbi tog načina izražavanja, a osim literarnih natječaja, veliku ulogu imaju i radijske emisije.

Martina Pereša, dugogodišnja novinarka u raznim medijima, već neko vrijeme u 13.15 sati ponedjeljkom vodi emisiju "Čakaviana", na valovima Radio Pule. No, Martina nije samo novinarka, ona je i pjesnikinja, voditeljica brojnih programa. Uvijek s puno pažnje i pozornosti njeguje dijalektalnu riječ.

Nekoliko Šajini

Bio je to povod da s njom razgovaramo o tome koji je njezin mjesni govor, kojom se vrstom dijalekta koristi i kada, te o njezinoj emisiji i gostima.

- Rodom sam iz barbanskih Šajini. Kažem barbanskih jer u Istri ima nekoliko Šajini. Stoga je moj primarni dijalekt jugozapadni istarski dijalekt koji, sam po sebi, sadrži podosta štokavskih elemenata. Ipak, za Šajine su specifični naglašeni dugi vokali koji se u mom govoru i ne osjete toliko. Pretpostavljam da se to s vremenom izgubilo s obzirom na to da sam nakon završene Gimnazije u Puli šest godina živjela u Rijeci, gdje sam magistrirala filozofiju i kroatistiku. Nakon toga, gotovo sam dvanaest godina u novinarstvu pa je utjecaj standarda prevladao u mom govoru.

Iako su i mama i tata iz Općine Barban, ni njih dvoje ne govore jednako budući da je mama iz kraja u kojem ima više elemenata ekavice, a razlike ima i u samoj tvorbi riječi što ukazuje na bogatstvo čakavskih dijalekata. Tako da je, pretpostavljam, moj govor kombinacija svega navedenog ali, naravno da ću, kad god dođem u Šajine, govoriti što je bliže moguće govorom tamošnjih izvornih govornika, veli Martina.

Na pitanje kojim jezikom razmišlja, odgovara: - često i na engleskom. Utjecaj medija, glazbene i filmske industrije je naprosto prevelik što se odražava i na način razmišljanja. Nisam posve sigurna je li to dobro ili loše. No, moram priznati da se često uhvatim i kako koristim poslovice svoje babe Rože koja je prava riznica ironičnih i satiričnih istarskih poslovica koje koristi u svakodnevnom govoru na samo njoj svojstven način. Onda se obično i dobro nasmijem kad god situacija bude takva da bi babino viđenje stvari baš dobro sjelo. Primjerice, kad vam moja baba odluči dati kompliment, ona će vam reći: "Vrag ti sriću uza, nog′ si lip!" Ako vas smatra jako simpatičnim, reći će vam: "Lipo si munjen i ti!"

Zapravo mi je drago kad samu sebe uhvatim u takvim trenucima. To je dokaz da postoji dio nas koji nam je imanentan bez obzira na sve, iako je jezik živ i konstantno podložan utjecajima društvenih, kulturoloških i političkih okolnosti. Posebno je zanimljivo tako bilo kad se brat mog pokojnog djeda vratio iz Kanade u Šajine nakon pedeset godina izbivanja i govorio jezikom kakvim se u Šajinima govorilo tada kada ih je napustio. Neke izraze ni sami stanovnici nisu razumjeli. Primjerice, za veznik pa u Šajinima se koristi pak, a on je koristio još arhaičniji veznik pakra. Dakle, govorio je onako kako ga je naučila njegova pokojna mama Foška u prvoj polovici dvadesetog stoljeća, govori Martina.

Jezično bogatstvo

        Emisija "Čakaviana" polučila je veliki uspjeh, jer njeguje i valorizira čakavsku besedu, a sve to kroz brojne goste koji su pravi eksperti za razne vrste tih mjesnih govora.

- Upravo tome i služi emisija Čakaviana koju vodim i uređujem na HRT-u, Radio Puli – očuvanju bogatstva čakavskog narječja. To je bila intencija i idejnog začetnika emisije, aktualnog direktora Radio Pule i velikog štovatelja i poznavatelja zavičajne tradicijske kulture, Brune Krajcara. On je bio taj koji je osjetio potrebu za pokretanjem jedne takve emisije koja bi sustavno, jednom tjedno, doprinosila uvažavanju čakavskog narječja kao temelja hrvatske književnosti te istovremeno upoznavala širu javnost s vrijednim njegovateljima naše čakavske beside. Prvi voditelj emisije bio je doktor znanosti, Valter Milovan, a nakon njega vodim ju ja. Naravno da je bila velika čast dobiti poziv za vođenjem i uređivanjem "Čakaviane" i da se ukazano povjerenje trudim i opravdati, ističe.

Povezane vijesti

• Traži se uvođenje trojezičnosti u Poreču. Evo koji bi jezik bio treći
• Svoje je stihove na temu labinskog zvonika kazivalo 25 pjesnika
• Kako zvuči poznato djelo na žminjskoj čakavici