O nastaloj šteti u prirodi, gradonačelnik Vili Bassanese konstatirao je da komunalni redari Umaga brinu o nezakonitom odlaganju smeća na gradskim nekretninama, ali ne i onima u vlasništvu države, a u ovom se slučaju smeće baca na državne parcele

Umjesto gljiva nakon kiše u umaškim okolnim šumarcima niknule su nove nepregledne hrpetine građevinskog otpada. Najveći razlog tomu krije se u činjenici da je Umag jedan od rijetkih ili možebitno jedini grad u Istri koji nema izgrađeno dvorište za odlaganje građevinskog otpada i sagrađeno reciklažno postrojenje građevinskog otpada. O tomu smo u više navrata pisali još od prošle godine, zgroženi potresnim svjedočanstvima o divljim odlagalištima, narušenoj prirodnoj ravnoteži i nemjerljivoj šteti u prirodi.

Velika šteta u okolišu

Sve navedeno najgore je u blizini područja Valdemat, područja koji je i u Prostornom planu uređenja grada Umaga predviđeno upravo za izgradnju odlagališta inertnog građevinskog otpada i reciklažnog postrojenja.

Krajem listopada lani, kada smo prvi put posjetili taj teren, ostali smo neugodno zatečeni hrpama razbacanog otpada. Postavili smo stoga upit gradonačelniku Grada Umaga Viliju Bassaneseu zašto još nije izgrađeno odlagalište građevinskog otpada i postrojenja za reciklažu tog građevinskog otpada na području Valdemata, predviđenog u planu za tu namjenu i tko će snositi odgovornost za nastalu štetu u okolišu. Bassanese je krivnju bacio na Državu i odgovorio da nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi između Grada i Države koja je vlasnik većeg dijela čestica u Valdematu, ali je i istaknuo da je Grad Umag već osigurao svu potrebnu dokumentaciju i financijska sredstva za izgradnju odlagališta i reciklažnog postrojenja. O nastaloj šteti u prirodi, konstatirao je da komunalni redari Umaga brinu o nezakonitom odlaganju smeća na gradskim nekretninama, ali ne i onima u vlasništvu države, a u ovom se slučaju smeće bacalo na državne parcele!

Znači, zbog nepostojanja legalnog odlagališta inertnog građevinskog otpada mnogi su građevinari i građani bili prinuđeni otpad odvoziti na odlagališta u susjedne gradove Novigrad i Poreč kao i druge legalne deponije na području Istre, prema preporuci samog gradonačelnika. No, mnoga od tih odlagališta odbijaju prihvatiti "umaško smeće" zbog ograničene kapacitiranosti pa je očito da je to jedan od razloga, izuzev onih nesavjesnih građana, što su se mnogi odlučili za "prečac", odnosno besplatno zbrinjavanje smeća po šumarcima Valdemata.

Ugovori potpisani 2012.

Tema zagađenja okoliša i Valdemata objavljena u Glasu Istre otvorila je i niz pitanja na Gradskom vijeću počevši u studenom. Tako je vijećnica Ilirijana Croata Medur (HDZ) požurivala rješavanje problema divljih odlagališta i stavljanje u funkciju deponija Valdemat. U prosincu se, potom, desio pompozni nastup vijećnika Daglasa Korace (IDS) koji se za govornicom pojavio s ugovorima o pravu građenja na području Valdemata, potpisanim između Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) i Grada Umaga, datiranim 24. veljače 2012. godine. Koraca je naveo da u njima piše da Agencija ustupa pravo građenja Gradu Umagu na području Valdemata, i to pašnjak površine 28.015 kvadrata na rok od 10 godina za izgradnju komunalno servisne građevine "Postrojenja za reciklažu građevinskog materijala" u skladu s pribavljenom lokacijskom dozvolom Grada još iz 2010. godine. U drugom ugovoru od 28. lipnja 2012. AUDIO je Gradu Umagu ustupio suvlasnički dio na oranici površine 39.874 četvornih metra, radi izgradnje komunalno-servisne građevine, deponije neiskoristivog građevinskog materijala, također u skladu s lokacijskom dozvolom ishodovanom 2010. godine, na rok od 10 godina. (Sanja BOSNIĆ)