Pomorska tradicija
Tradicionalna ribarska brodica batana kao simbol Rovinja i zaštićeno nematerijalno kulturno dobro
(Snimio Mihael Stojanović)
Zahvaljujući jednom tradicijskom plovilu - ribarskoj barci batana, koja se prije dvadesetak godina našla pred vrlo konkretnim iščezavanjem iz gradske luke Andana, Rovinj danas ima jedinstveni i unikatni Ekomuzej Kuća o batani. Ribarska je brodica, u to vrijeme najčešće bivala tek opjevana u pjesmama, dok su je na moru istisnule sve prisutnije plastične, i za održavanje lakše, brodice.
Zahvaljujući povjesničaru prof. Marinu Budicinu, u to vrijeme i dogradonačelniku grada Rovinja koji je imao viziju, ali i ništa manje potrebnu hrabrost i volju okupiti oko sebe mali krug velikih ljudi, 9. rujna 2004. godine počinje se pisati priča o maloj, ali za grad velikoj batani koja je othranila generacije i generacije Rovinjaca.
Dva desetljeća kasnije, ili točnije dvadeset i jednu godinu poslije Ekomuzej Kuća o batani postaje obavezna stanica za sve posjetitelje grada kao i referentna točka svih Rovinjaca koji žele naučiti, doprinijeti i promicati povijesne i maritivne tradicije svoga grada.
Ne treba zaboraviti ni to da iza Ekomuzeja Kuća o batani stoji i istoimena udruga osnovana 2007. godine, a od 2021. godine i javna ustanova "Kuća o batani", utemeljena s ciljem profesionalizacije rada, upravljanja i daljnjeg razvoja muzeja. Upravo su članovi udruge, a potom i djelatnici ustanove, glavni nositelji i pokretači brojnih atraktivnih kulturnih, edukativnih i zabavnih programa vezanih uz sam muzej i njegovu priču.
Predanost i energija
Njihova je energija i predanost dovela do organizacije raznolikih događanja tijekom godine: od tradicionalnih jedriličarskih regata i večeri ribarskih običaja, preko izdavanja kuharica s lokalnim receptima, pa sve do kulturno-umjetničkih programa i gastro večeri koje obogaćuju rovinjsku turističku i kulturnu ponudu.
Ipak, ono što je mnogim građanima Rovinja ostalo najupečatljivije, svakako je simboličan čin vraćanja batane moru. Godinama se, iz sezone u sezonu, na početku Velikog mola tijekom ljetnih mjeseci, dasku po dasku, pred očima znatiželjnih prolaznika i turista – gradila po jedna nova batana. Taj proces, osim što je bio svojevrsna živa radionica brodogradnje, postao je emotivni i identitetski čin povratka tradiciji i zajedništvu.
Danas je batanska flota povjerena ljudima od mora – iskusnim Rovinjanima koji tijekom ljetnih mjeseci organizirano prevoze posjetitelje iz gradske luke do spàccia Matika. Tamo gosti imaju priliku doživjeti autentični duh Rovinja: kušati tradicijska jela, razgledati izvorne nošnje – uključujući odjeću i obuću – te poslušati tradicionalnu glazbu i pjesmu autohtonog stanovništva.
Osim obnove ribarske flote, možda i najvrjednije postignuće Ekomuzeja leži u njegovoj sposobnosti da, pod nazivom "mali muzej velikih ljudi", ostvari naizgled nemoguću misiju – okupljanje ljudi različitih profesija, znanja i afiniteta oko zajedničke vizije očuvanja identiteta i baštine Rovinja.
Bogata zbirka
Ekomuzej Kuća o batani smješten je na stotinjak četvornih metara, ali sadržajem i duhom nadilazi svoju fizičku veličinu. U njegovim prostorijama moguće je razgledati autentično ribarsko oruđe koje su godinama prikupljali i donirali sami građani Rovinja, kao i nagrađivanu interaktivnu instalaciju "Putovanje batanom", koja posjetitelje vodi na multimedijsko putovanje kroz vrijeme, priče i emocije ribarskog života.
Muzej također nudi bogatu zbirku fotografija i slika te sinkronizirane audiovizualne projekcije u kojima se može čuti govor, pjesma i svakodnevni zvuci života rovinjskih ribara. Kuća o batani tako uspješno pretvara prošlost u sadašnjost te stvara živi, dinamični prostor u kojem se baština ne samo čuva, već aktivno živi. Upravo zato, kroz niz atraktivnih sadržaja i događanja tijekom cijele godine, Ekomuzej danas predstavlja jednu od najoriginalnijih i najprepoznatljivijih turističkih razglednica grada svete Eufemije.
Govoreći o ovogodišnjim ljetnim događanjima u sklopu Ustanove Kuće o batani, na čijem je čelu Nives Giuricin, doznajemo više o brojnim aktivnostima realiziranim tijekom ove sezone, ali i o planovima za iduću godinu.
– Ovo je godina, odnosno ljeto za batanu, uistinu bilo posebno i uspješno. Ustanova Kuća o batani bila je prisutna na svim gradskim manifestacijama – od karnevala, Noći kazališta, pa sve do samostalne izložbe u MMC-u posvećene rovinjskim ženama. Prisutni smo bili i tijekom Uskrsa, kada smo, u suradnji s TZ-om i s našim "ambasadorima mora" – barkajolima – prevozili goste i prezentirali grad. Nadalje, organizirali smo petu godinu zaredom iznimno posjećeni Tuna fest (koji će se posljednji put održati u rujnu, povodom Dana grada), a tu su, dakako, bile i gastro-glazbene večeri. Ono na što smo posebno ponosni je lipanjska, 19. po redu Regata tradicijskih i oglavnih jedara, koja je trajala punih pet dana s bogatim sadržajem, među kojim se prvi put organizirao i izlet na svjetionik sv. Ivan u društvu s Juricom Gašparom, kao i dvije posebne kulinarske večeri…, kaže nam ravnateljica Giuricin, od koje saznajemo i jednu manje poznatu informaciju o "gradnji" dviju novih, posebnih kuća koje bi,bude li sve po planu, mogli još više obogatiti turističku ponudu kako Ustanove, tako i cijelog Rovinja.
Planovi za širenje
- U tijeku su radovi na osmišljavanju, odnosno uređenju dva nova objekta. Riječ je o Kući ribara (Pusta ulica), i Kući zemljoradnika (stan iznad spaccia Matika) čije bi otvaranje ne samo obogatilo, već i oplemenilo turističku ponudu Rovinja ali i život samih građana. Na uređenju objekata se već radi, no hoćemo ih uspjeti i otvoriti iduće godine, ne želim i ne mogu obećati, iskreno će Giuricin.
Uz dva nova sadržaja, intenzivno se radi i na osposobljavanju i uređenju starog škvera, na kojem bi trebala biti otvorena radionica za popravak brodica i izradu novih. Naime, ne treba smetnuti s uma da se u jednom trenutku prestalo s izradom batana upravo zato što je mjesto na kojem su se dotad gradile – takozvano "predsoblje" Velikog mola – prema nekim mišljenjima bilo neadekvatno za rad, odnosno za "lupanje čekićem".
U svakom slučaju, osposobljavanjem škvera, Ustanova bi dobila novo mjesto i stalnu radionicu za popravak brodica – doznajemo od Nives Giuricin, koja za gurmane, uz Tuna fest, za sljedeću godinu najavljuje i nove radosti iz morske kućice na rivi: Večer srdela i inćuna te Večer "ludih" riba, koje će se ponovno održavati u suradnji s lokalnim ribarima.
– S ponosom želim najaviti kako će se sljedeće godine, uz proslavu pete obljetnice osnutka Ustanove, u ožujku tiskati reprint izdanja Stara toponomastika vanjske obale autora Giovannija Pellizzera, koja će, uz talijanski, biti dostupna i u prijevodu na hrvatski i engleski jezik. Također, u planu je izrada novog dječjeg didaktičkog seta, koji će, vjerujem, razveseliti naše najmlađe sugrađane, rekla nam je, puna optimizma i volje, ravnateljica Ustanove Kuća o batani, Nives Giuricin, najavivši i održavanje 20. Regate tradicijskih i oglavnih jedara, kao i peto po redu izdanje Regate batana na vesla.
Sudar sadašnjosti i prošlosti
A da rovinjska batana punim jedrima plovi i dalje dokaz su i brojne nagrade i priznanja koje su naredale svih ovih godina. Valja naime, podsjetiti i da je 2008. godine umijeće gradnje rovinjske batane upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a samo osam godina kasnije i u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.
U novoj etapi koja je 2022. godine podrazumijevala renoviranje muzeja i novi stalni postav s multimedijalnim sadržajima, navedimo i da je umijeće plovidbe latinskim jedrom duž jadranske obale (sada već tradicionalna Regata oglavnog i latinskog jedra) upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Sve ovo, uz mirise i okuse more, zvuke, glazbu, pjesmu i folklor domaćih izvođača i čuvara baštine, daleko je više razgleda bilo kojeg muzeja. U prilog tome dometnimo i uvriježeno mišljenje kako je najbrži i najlakši način upoznavanja jednog grada odlazak i posjet njegovih znamenitosti. Naime, uz razgledavanje muzeja, spomenika i crkvi koje nam kroz arhitekturu, sadržaje te informativne priče lokalnih vodiča na nekoliko sati (ili trenutaka) misli skreću u prošlost teško je ne oteti se dojmu (kao i satisfakciji) da smo svoju elementarnu pristojnost nahranili i posjetom jednom povijesnom/kulturnom objektu.
U svjetlu te činjenice, kako onda gledati/doživjeti jedan mini muzej koji vam uz prošlost, na dlanu pruža i iskreni uvid u svakodnevni život grada i njegovih građana. Upravo sudar sadašnjosti i prošlosti, ključ je uspješnosti Ekomuzeja "Kuća o batani". U svemu tome, nikako se ne smije izostaviti najvažniji sastojak - ljude koje "batana" okuplja. A to je i ono - najvažnije!
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
