(Snimio Branko Biočić)
Na aktualnom satu Gradskog vijeća Grada Labina vijećnik Mladen Bastijanić (Možemo!) otvorio je pitanje gospodarenja otpadom, ugovora komunalnog poduzeća 1. maj Labin s tvrtkom Sekundar te odgovornosti za nedonošenje Plana gospodarenja otpadom Istarske županije. Pritom je prozvao gradonačelnika Donalda Blaškovića, bivšeg direktora komunalnog poduzeća 1. maj, tvrdeći da je sklapanjem ugovora s privatnim oporabiteljem otpada nanesena financijska šteta komunalnom poduzeću i građanima.
Bastijanić je problematizirao preuzimanje pojedinih frakcija otpada, među kojima su plastika, papir, drvo, guma i karton. Tvrdio je da komunalno poduzeće 1. maj za preuzimanje takvog otpada plaća oko 250 eura po toni te da bi se dio tih frakcija mogao drukčije obraditi i predati Kaštijunu po nižoj cijeni. Prema njegovu tumačenju, takav način gospodarenja otpadom pogoduje privatnim tvrtkama, dok troškove na kraju snose građani kroz skuplje zbrinjavanje otpada.
Gradonačelniku je zamjerio i nedovoljno aktivnosti na odvajanju biootpada tijekom njegova direktorskog mandata te ga prozvao zbog nedonošenja Plana gospodarenja otpadom Istarske županije.
Odgovarajući na prozivke, gradonačelnik Donald Blašković odbacio je tvrdnje da je tijekom njegova mandata na čelu labinskog komunalnog poduzeća poslovanje bilo na štetu građana. Kao primjer naveo je smanjenje troškova odvoza plastike. Naime, prije njegova dolaska komunalno poduzeće plaćalo je 1.480 kuna po toni, što je predstavljalo godišnji trošak od približno 450 tisuća kuna. Nakon provedene javne nabave cijena odvoza plastike smanjena je na 860 kuna po toni, čime je 1. maj ostvario godišnju uštedu od 260 tisuća kuna, na korist komunalnog poduzeća i građana Labina.
Najpovoljniju ponudu na natječaju dao je upravo Sekundar, zbog čega je s tom tvrtkom sklopljen ugovor za odvoz plastike. Pritom je pojasnio da Sekundar tada nije preuzimao papir, već je tu uslugu obavljala druga tvrtka iz Rijeke.
Osvrćući se na pitanje županijskog plana gospodarenja otpadom, Blašković je pojasnio da njegovo donošenje nije u nadležnosti direktora komunalnog poduzeća, već Istarske županije kao regionalne samouprave. Istaknuo je da je 1. maj Labin tijekom njegova mandata bio spreman surađivati i dostavljati sve potrebne informacije i prijedloge.
U nastavku rasprave Bastijanić je ponovno inzistirao na tvrdnji da se danas za preuzimanje otpada Sekundaru plaća oko 250 eura po toni. Blašković mu je odgovorio da pritom iznosi pogrešne podatke i pozvao ga da se bolje informira prije nego što iznosi tvrdnje pred Gradskim vijećem.
Posebno je odbacio tvrdnju da tijekom njegova direktorskog mandata nije bilo aktivnosti na odvajanju biootpada. Podsjetio je na projekt postavljanja prvih spremnika za biootpad u naseljima Marcilnica i Presika.
"Pogledajte malo neke medije pa ćete vidjeti tko je na slici kad smo postavili prve kante za biootpad. Tako da i tu lažete građane Grada Labina. Zato vas molim da se drugi put malo bolje informirate prije nego što iznosite lažne činjenice", poručio je Blašković Bastijaniću.
Kako bi se razjasnile konkretne cijene i vrste otpada koje preuzimaju pojedini oporabitelji, u raspravu se uključio aktualni direktor komunalnog poduzeća 1. maj Dorijano Bažon, koji je pojasnio da Sekundar prema aktualnom ugovoru preuzima glomazni otpad, za što 1. maj plaća 248 eura po toni. Naglasio je da se navedeni iznos ne odnosi na papir, kako je Bastijanić u jednom trenutku tvrdio. Dodatno je pojasnio da plastiku preuzima tvrtka Metis, i to po cijeni od 300 eura po toni, dok papir preuzima bez naknade.
Vijećnica Elma Karić (IDS-ISU/PIP-HSU) upozorila je na situaciju u kojoj će dio umirovljenika, uslijed povećanja mirovina, prijeći dosadašnji cenzus od 600 eura te time izgubiti pravo na božićnicu. S obzirom na očekivano smanjenje broja korisnika, zanimalo ju je razmatra li Grad mogućnost povećanja iznosa božićnica za umirovljenike koji i dalje ispunjavaju uvjete, osobito one s najnižim mirovinama.
Odgovarajući na pitanje, gradonačelnik Donald Blašković potvrdio je da je Grad razmatrao tu mogućnost, no istaknuo je da će odluka ovisiti o financijskim mogućnostima i stabilizaciji proračuna.
"Istina je da će pojedinim umirovljenicima, zbog povećanja mirovina, mirovina prijeći dosadašnji cenzus te više neće ostvarivati pravo na blagdanske potpore kao dosad. I mi smo razmišljali u tom smjeru, međutim, moramo voditi računa o financijskoj situaciji Grada", istaknuo je Blašković te pojasnio kako Grad Labin, prema njegovim riječima, zbog promjena povezanih s poreznom reformom ostvaruje oko 650.000 eura manje godišnjih prihoda, zbog čega će prije donošenja odluke o eventualnom povećanju potpora biti potrebno sagledati stanje proračuna i dinamiku ostvarenja prihoda.
Najavio je kako će se tijekom sljedeće godine pratiti stabilizacija proračuna i ostvarenje općih prihoda, nakon čega će se moći konkretnije razmatrati povećanje blagdanskih potpora. Kao jednu od mogućnosti izdvojio je da se najprije donese odluka o povećanju uskrsnica. Na taj bi se način dobio precizniji uvid u broj umirovljenika koji ostvaruju pravo na potporu te u ukupna sredstva potrebna za njezinu isplatu.
Naime, kako je pojasnio gradonačelnik, Grad ne raspolaže unaprijed konačnim podacima o broju umirovljenika koji će ostvarivati pravo na potporu prema eventualno izmijenjenim kriterijima, već se ti podaci dobivaju od nadležnog ministarstva nakon donošenja odgovarajuće odluke.
"Ako najprije povećamo uskrsnice, vidjet ćemo koliko umirovljenika ulazi u tu kategoriju i koliko nam je sredstava potrebno. Nakon toga, u slučaju da to financijske mogućnosti budu dopuštale, možemo razmišljati i o povećanju božićnica za tu istu godinu", pojasnio je Blašković.
Time je potvrđeno kako mogućnost povećanja božićnica ostaje otvorena, ali će njezina realizacija ovisiti o proračunskim mogućnostima Grada i prethodnoj analizi broja korisnika te potrebnih sredstava.
Grad Labin i dalje kroz blagdanske novčane potpore pruža podršku umirovljenicima s nižim mirovinama, a pitanje prilagodbe iznosa potpora i kriterija njihova ostvarivanja ostaje dio daljnjeg planiranja gradskih socijalnih mjera.