Nebeski vatromet
Perzeidi, Geminidi i Leonidi: Kada i gdje u Hrvatskoj promatrati najljepše meteorske rojeve?
(David Matković)
Svake godine Zemlja na svom putu oko Sunca prolazi kroz oblake sitne svemirske prašine i krhotina koje za sobom ostavljaju kometi ili asteroidi. Kada te čestice velikom brzinom ulete u Zemljinu atmosferu, one izgaraju i stvaraju svjetlosne tragove koje u narodu nazivamo "zvijezdama padalicama", a u astronomiji meteorima. Zahvaljujući svom geografskom položaju na sjevernoj polutki i brojnim lokacijama s očuvanim tamnim nebom, Hrvatska je izvrsno mjesto za promatranje ovih pojava.
No, kako nastaju meteorski rojevi i odakle im imena? Kada se veći broj meteora pojavi u određenom dijelu godine, govorimo o meteorskom roju. Zbog perspektive, promatračima sa Zemlje čini se da svi meteori nekog roja izviru iz jedne točke na nebu koju nazivamo radijant. Rojevi svoje nazive dobivaju upravo prema zviježđu u kojem se nalazi njihov radijant (primjerice, Perzeidi iz zviježđa Perzej). Međunarodna astronomska unija (IAU) službeno prati više od stotinu meteorskih rojeva, a vrijedan doprinos njihovu istraživanju daje i Hrvatska meteorska mreža. Iz nje je izrasla i današnja Globalna meteorska mreža s više od 300 kamera diljem svijeta. Iako se meteori mogu vidjeti gotovo svake vedre noći, nekoliko godišnjih rojeva koji su vidljivi iz Hrvatske ističu se svojom brojnošću i sjajem: Kvadrantidi, Liridi, Perzeidi, Orionidi, Leonidi i Geminidi.
1. Perzeidi ("Suze svetog Lovre")
Perzeidi su uvjerljivo najpopularniji meteorski roj u Hrvatskoj ponajviše zato što njihov vrhunac pada u toplim ljetnim noćima između 11. i 13. kolovoza. Potječu od krhotina kometa Swift-Tuttle, a u atmosferu ulijeću brzinom od oko 60 km/s. Pučki naziv "suze svetog Lovre" u našim se krajevima proširio tek u posljednjih pedesetak godina pod utjecajem talijanske tradicije i poezije, dok su se u starohrvatskoj tradiciji meteori nazivali proletušama, svitcima ili feralićima.
2. Geminidi
Ako gledamo čistu brojnost i sjaj, prosinački Geminidi često nadmašuju i ljetne Perzeide. Vrhunac dostižu u noći s 13. na 14. prosinca. Za razliku od većine rojeva koji nastaju od kometa, Geminidi su ostaci kamenog asteroida 3200 Phaethon. Zbog toga su njihove čestice gušće i sporije (oko 35 km/s), što rezultira vrlo sjajnim, često raznobojnim meteorima koji su vidljivi već od ranih večernjih sati.
3. Kvadrantidi
Početak godine obilježavaju Kvadrantidi s vrhuncem oko 3. siječnja. Ime su dobili po danas ukinutom zviježđu Zidni kvadrant (Quadrans Muralis). Njihov je maksimum vrlo oštar i traje svega nekoliko sati, no u dobrim uvjetima mogu proizvesti i stotinjak meteora na sat.
4. Leonidi i Orionidi
Jesen donosi dva poznata roja povezana sa slavnim kometima. Orionidi (oko 21. listopada) nastaju iz prašine Halleyjeva kometa i poznati su po iznimno brzim meteorima. Leonidi (oko 17. studenoga) poznati su po tome što svake 33 godine znaju prirediti prave meteorske oluje s tisućama meteora na sat, iako u uobičajenim godinama nude skromnijih petnaestak meteora.
Savjeti za najbolje promatranje iz Hrvatske
Kako biste iz meteorskog roja izvukli maksimum, navodimo nekoliko jednostavnih pravila:
Pobjegnite od svjetlosnog onečišćenja. Udaljite se od gradske rasvjete. Hrvatska ima i međunarodno certificirane parkove tamnog neba poput Petrove gore i Vrani kamena (kod Daruvara), a izvrsne uvjete nude i Lika, Gorski kotar, otoci poput Lastova i Hvara te unutrašnjost Istre.
Ne koristite teleskop ni dalekozor. Meteori se pojavljuju neočekivano i prelaze velik dio neba, pa ih je najbolje promatrati golim okom.
Ne gledajte izravno u radijant. Pogled usmjerite otprilike 45 stupnjeva u stranu od ishodišne točke (radijanta) jer ćete tamo vidjeti meteore s najduljim svjetlosnim tragovima.
Prilagodite oči tami. Očima je potrebno oko 20 do 30 minuta da se u potpunosti priviknu na mrak. Tijekom tog vremena izbjegavajte gledanje u zaslone mobitela jer bijelo svjetlo trenutačno poništava noćni vid.
Pratite mjesečeve mijene. Najbolji uvjeti za promatranje su u noćima oko mlađaka (mladog Mjeseca), dok pun Mjesec svojom svjetlošću zaklanja slabije meteore.
Projekt i manifestaciju Noć Perzeida na Zvjezdarnici Višnjan financijski podupire Istarska županija – Upravni odjel za turizam.
