Gremo na makinu!
Istra obilježila 150 godina željeznice: Od svečanih vlakova i izložbi do pogleda prema novoj eri
Svečani vlak u Kanfanaru 1976. g.
Nastavljamo sa člancima posvećenim 150. obljetnici Istarske željeznice. Do sada smo objavili deset nastavaka koji su prikazali željeznicu u Istri za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Ovaj članak je posvećen obilježavanju 150. obljetnice željeznice u Istri a slijede još članci o željeznici za vrijeme Italije, Jugoslavije, sadašnje stanje i pogled u budućnost te tehnička, graditeljska i kulturna ostavština željeznice.
Dosadašnja obilježavanja visokih obljetnica
U Istri a i drugdje prakticiraju se proslave visokih obljetnica željezničkih pruga. Naime, željeznica je svim krajevima kroz koje je prolazila donijela velike promjene, svestrani razvoj, a zapošljavala je i puno ljudi. U Istri je bila prva takva proslava 1976. godine u Puli, kada se obilježilo prvo stoljeće pruge Divača - Pula s odvojkom Kanfanar - Rovinj gdje je 1966. godine ukinut promet. Tada je započela i veća obnova istarskih pruga tokom 1970/80-ih. Veća proslava je bila i 1996. u Pazinu kada je obilježena 120. obljetnica i prva otkad su pruge u Istri pripojene Hrvatskim željeznicama. Izdana je knjiga Istarske željeznice autora Josipa Orbanića.
Nakon toga su bile proslave 130. i 140. obljetnice u Rakitovcu, Podgorju, Pazinu i Divači. Ove proslave su prije svega organizirane kao druženje željezničara na ovoj pruzi od Divače do Pule. Naime, u poslijeratnim godinama se mnogo Istrana zaposlilo na Slovenskim i Istarskim željeznicama »od Pule do Ljubljane«, i ove proslave su puno značile tim ljudima da se sretnu i porazgovaraju.
Uz 130. obljetnicu otvaranja pruge Kanfanar – Rovinj i njene 40. obljetnice zatvaranja, Zavičajni muzej grada Rovinja je 2006. godine organizirao izložbu i izdao katalog/knjižicu »Željeznička pruga Kanfanar – Rovinj 1876. – 1966.«
Uz 140. obljetnicu su Humanistično društvo Histria Koper i Povijesni i pomorski muzej Pula izdali katalog K. K. ISTRIANER STAATSBAHN. s vedutama gradnje Istarske željeznice 1875. Josefa Löwyja. U Povijesnom i pomorskom muzeju u Puli organizirana je i izložba tih 25 veduta.
O istarskoj željeznici povodom 150. obljetnice
Željezničke obljetnice prilika su da se napišu i objave različiti članci i knjige o željeznici. Cilj je javnost upoznati s poviješću, razvojem i stanjem na željeznici. Obilježavanje 150. obljetnice istarske pruge započelo je 2025. godine.
Najprije je bilo nekoliko članaka prijavljenih za Znastveni skup »Dva stoljeća željeznice u svijetu i razvoj željeznice u Hrvatskoj«, koji je održan u organizaciji Instituta društvenih znanosti dr. Ivo Pilar i Hrvatskih željeznica 1. listopada 2025. u Zagrebu (Josip Orbanić, »Istarske željeznice u vijestima i člancima novina Naša sloga (1870.-1914.)«, Maja Milovan, Sandra Koroman Baf, »Tematika istarske željeznice kroz fondove i zbirke Državnog arhiva u Pazinu« i Martina Jakovčić, Aleksandar Toskić: »Model vrednovanja prenamjene trase nekadašnje željezničke pruge - primjer nekadašnje trase Parenzane«, Marino Manin: »O željezničkoj mreži i modernizaciji Istre«). Članci će biti objavljeni u zborniku skupa.
Autor ovog članka je napisao dva članka u kalendarima za 2026. godinu: Istarska Danica - »150 godina željeznice u Istri« te u godišnjaku Jurina i Franina - »Svečani ulaz u grad nad jamom«.
U okviru znanstvenog skupa Pazinski memorijal 2026. prezentirana su dva rada, i to rad Alide Perkov »Kanfanar u procesu prometne transformacije 1876. - 1918.« i rad Josipa Orbanića »Nastojanja i aktivnosti za otvaranje željezničkog stajališta Žminj 1905. godine«. Isto tako na Znanstvenom skupu Crtice iz povijesti Kanfanarštine, Josip Orbanić je predstavio »150 godina Štrike-Ferate Kanfanar - Rovinj«.
U Glasu Istre je tijekom 2026. godine objavljeno deset članaka autora Josipa Orbanića o Istarskoj željeznici za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije i više drugih članaka povodom ove visoke obljetnice.
U Kanfanarskom listu (br. 52, srpanj 2026.) je u suradnji autorom objavljen članak »Stoljeće i pol od dolaska vlaka na naš štacion« a u listu Divaški glasnik (br. 3, lipanj 2026.) »Stoletje in pol Kurilnice Divača«.
Hrvatsko društvo željezničkih inženjera je izdalo knjigu »Stoljeće i pol željezničke pruge Divača – Pula«. Autori su Mihovil Dabo, Tomislav Prpić i Josip Weber, a stručni suradnik Josip Orbanić. Vijesti, emisije i članke su objavili i drugi elektronski mediji HRT, TV Nova i drugi.
Čak tri izložbe
Uz ovu obljetnicu bile su organizirane tri izložbe. Glavno izložba je bila »Gremo na makinu! 150 godina Istarskih željeznica 1876. – 2026«. u organizaciji HŽ Infrastruktura – Hrvatski željeznički muzej i Povijesni i pomorski muzej Pula u prostorijama Povijesnog i pomorskog muzeja Pula. Izdan je i bogat katalog izložbe »Gremo na makinu!«.
Humanistično društvo Histria sa parterima u Kopru je organiziralo izložbu »K. K. ISTRIANER STAATSBAHN« i izdalo brošuru. Na izložbi je autor ovog članka imamo predavanje.
Udruga Dvegrajci iz Kanfanara je u suradnji s autorom ovog članka organizirala izložbu »150 godina Istarske željeznice« u galeriji Malenica.
Glavna proslava
Uvod u glavnu proslavu zbio se 27. kolovoza ove godine pod naslovom »Susreti svjetova na pulskome kolodvoru - Priče istarskih tračnica, jučer, danas, sutra« u organizaciji Ivne Bevanda i partnera. To je bila uvodna predstava u trodnevni događaj za kraj ljeta: »Žive slike Austro-Ugarske Pule« od 27. do 29. kolovoza 2026. Na stanici u Puli se je skupilo puno publike i eminentnih gostiju, a bilo je jako slikovito i maštovito. Autor ovog članka imao je nastupio na toj predstavi.
Vrhunac obilježavanja stoljeća i pol željeznice u Istri bio je 17. i 18. rujna - 17. rujna je u popodnevnim satima krenuo slavljenički vlak Slovenskih željeznica iz Divače u Buzet. Bilo je svečano u Divači i tijekom vožnje vlakom. Gosti iz Divače, Ljubljane, Zagreba i Pule lijepo su dočekani u Buzetu. Nakon prigodnog programa na stanici, krenuo je vlak Hrvatskih željeznica prema Puli. Svečano je bilo u Pazinu, a spektakularno u Puli. Na stanicama u Buzetu, Pazinu i Puli skupilo se mnoštvo ljudi, govorili su gradonačelnici, predstavnici županije i željeznice. Vožnja vlakom do Pule bila je uveličana prigodnim programima i bila je u znaku lijepog druženja. Vrhunac je bio na Kaštelu u Puli, gdje je navečer, uz lijep program, otvorena izložba »Gremo na makinu!«
Znanstveni i stručni skupovi
U petak, 18. rujna, dva dana prije službenog datuma 150. obljetnice pruge (20. rujna 1876.), bio je namijenjen pogledu na sadašnjost i budućnost željeznice u Istri te znanstvenom skupu.
U pulskom Coworkingu upriličen je skup »150 godina istarske željeznice: Pogled u budućnost«, gdje su predstavljeni planovi razvoja željeznice u Istri. Sadašnjost i budućnost naše željeznice predstavili su Milan Vuković, načelnik Sektora za željezničku infrastrukturu pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, zatim Davor Perić, direktor Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova iz HŽ Infrastrukture, Snježana Malinović, direktorica Prodaje i Marketinga, HŽ Putnički prijevoz, Borna Arbanas, član uprave, Rail&Sea i Veljko Ocokoljić, voditelj projekta modernizacije pruge, STRABAG.
Uslijedio je Međunarodni znanstveno-stručni skup »150. obljetnica carske i kraljevske istarske državne željeznice«. Uvod su imali Bruno Dobrić kao organizator (Društvo za proučavanje i očuvanje pomorskog i kulturno-povijesnoga nasljeđa c. i kr. Mornarice (k. u. k. Marine) »Viribus unitis« Pula i Mirela Mrak Kliman, ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu. Obojica su u nastavku moderirali ovaj skup.
Uvodno predavanje je održao Harald Fiedler (Österreichisches Staatsarchiv/Kriegsarchiv, Beč): »The construction of the Imperial-Royal Istrian Railway from the perspective of the Imperial-Royal Navy« (Izgradnja Carsko-kraljevske istarske željeznice iz perspektive Carsko-kraljevske mornarice)
Nakon toga je uslijedio panel »C. Kr. istarska državna željeznice« uz Egberta Peinhopfa iz Leobena koji je govorio o povijesti Carske i kraljevske istarske državne željeznice, nakon čega su govorili Josip Orbanić o »Istarskom željezničkom ipsilonu«, te Matija Nežić iz Humanističkog društva Histria Koper na temu »Matične knjige Buzeštine kao svjedočanstvo o graditeljima pruge Divača – Pula«.
U drugom dijelu, naslovljenom »Ostale istarske pruge«, govorila je Alida Perkov na temu »Utjecaj Istarske željeznice na gospodarski preobražaj Istre (1876.–1918.)«, zatim Michele Gortan (San Daniele del Friuli) »L’Istria sui binari del futuro: la lungimiranza di Luigi Buzzi per la mobilità del Terzo Millennio/Istra na tračnicama budućnosti: Predviđanje Luigi Buzzia o mobilnosti na tračnicama u Istri u trećem tisućljeću«, Jan Cotič i Matej Muženič (Pokrajinski arhiv Kopar) »Železniška proga Prešnica - Koper v arhivskem gradivu Pokrajinskega arhiva Koper: nova faza prometnega povezovanja severne Istre« i Tullio Vorano (Labin) »Željeznička pruga Lupoglav - Štalije« (»Raška pruga«)
Organizator je bilo Društvo za proučavanje i očuvanje pomorskog i kulturno-povijesnoga nasljeđa c. i kr. Mornarice (k. u. k. Marine) »Viribus unitis« Pula – Pola, a suorganizatori Centro di ricerche storiche Rovigno/ Centar za povijesna istraživanja Rovinj, Državni arhiv u Pazinu, Società umanistica Histria - Humanistično društvo Histria - Humanističko društvo Histria (Koper) i Hrvatsko društvo željezničkih inženjera i Turistička zajednica grada Pule.
Potporu svemu tome nudile su Hrvatske i Slovenske željeznice, gradovi i općine Divača, Koper, Buzet, Pazin i Pula, Pokrajinski arhiv Koper, Turistička zajednica grada Pule, Istarska županija i mnogi pojedinci, društva i udruge. Ivna Bevanda Strah sa svojim timom, udrugama i stručnim osobama sudjelovala je u kulturno-zabavnom programu na stanici u Puli 27. kolovoza, tijekom vožnje vlaka Divača - Pula i na izložbi 18. rujna na Kaštelu u Puli.
Visoka obljetnica svakako zaslužuje i njeno dostojno obilježavanje. Iz predstavljenog vidimo da se je to i ostvarilo. Zaista se puno toga događalo, uključile su se željeznice, ministarstva i državne institucije, Istarska županija, IDA - Istarska razvojna agencija, regionalne i lokalne jedinice, gradovi i općine, arhivi i muzeji, znanstvena sfera, turističke zajednice, kulturno-umjetnička društva, naučne i stručne ustanove, arhivi, muzeji, udruge, škole, tiskani i elektronski mediji i mnogi entuzijasti i pojedinci. Svima veliko hvala. Izostalo je jedno veće druženje željezničara i ljubitelja željeznice te vožnja kakvog svečanog vlaka, ali to će se možda ostvariti nekom drugom prigodom, kada bude završena modernizacija istarske pruge i nabavljeni novi vlakovi.
Sve ovo je važno jer se ovom obljetnicom na neki način završava jedna epoha koju pamte još živući željezničari i stariji ljudi kojima je željeznica nudila posao i mobilnost, a i voditelji gospodarskih tvrtki koje su masovno koristile željeznicu za prijevoz roba. Nadajmo se da će se željeznici u Istri otvoriti nova epoha - modernizaciju i veću ulogu u prijevozu putnika i tereta.
