Zrcalo vremena

Siemensova tvornica na Malom Brijunu: Vojna industrija i arhitektura Dvojne Monarhije u Istri

| Autor: Robert Buršić
(Arhiva Glasa Istre)

(Arhiva Glasa Istre)


Nekadašnja tvornica Siemens na Malom Brijunu predstavlja iznimno zanimljiv, a široj javnosti slabo poznat dio industrijske i vojne povijesti Brijunskog otočja iz doba Austro-Ugarske Monarhije. Kada je Pula sredinom 19. stoljeća proglašena glavnom ratnom lukom Dvojne Monarhije, počela je masovna gradnja obrambenih utvrda u gradu i njegovoj široj okolici, uključujući i Brijune. Izgrađeno je čak 26 danas dobro očuvanih velebnih utvrda. Pravo čudo vojne arhitekture.

Na Malom Brijunu podignuta je tada monumentalna utvrda Fort Minor, a kako bi se osigurala logistika i pojednostavila proizvodnja i održavanje vojne opreme, Austrijanci su na otoku podignuli industrijski pogon.

(Ana Roberta Buršić)(Ana Roberta Buršić)

Pogon za servisiranje utvrda

Smještaj tvornice na otoku "usred ničega" bio je strateški odabir austrougarske vojske kako bi se sačuvale vojne tajne i onemogućila špijunaža ili sabotaža. Ona je bila tehnološko "srce" bez kojeg Fort Minor ne bi mogao učinkovito funkcionirati. Prvenstveno fokusirana na visokotehnološku elektrotehniku i preciznu mehaniku tog doba. Proizvodila je i servisirala strojeve koji su utvrdama (ponajviše Fort Minoru) osiguravali električnu energiju za rad rasvjete, ventilacije i komunikacija; specijalne mehaničke i električne sklopove za dizala koja su prenosila teške granate iz podzemnih skladišta do topova; moćne lučne reflektore, manje pogone za sklapanje, održavanje i punjenje streljiva te pratećih električnih upaljača za morske mine i torpeda.

Na obali je izgrađen kameni mol do kojeg se proizveden materijal i oprema vozio željeznicom da bi se izravno ukrcao na vojne brodove. Još uvijek su vidljivi ostaci pruge (tračnice) koja je vodila od tvornice do mola.

Tvornica je napuštena nakon završetka Prvog svjetskog rata (1918. godine), kada Austrijanci odlaze s tog područja, a brijunski fortifikacijski sustav gubi svoju primarnu vojnu funkciju. Danas je zgrada tvornice Siemens oronula ruševina skrivena u gustom raslinju Malog Brijuna.

Fort Minor zvijezda Malog Brijuna

Zvijezda otoka, utvrda Fort Minor, najveća je utvrda pomorske luke Pula, vrhunac austrougarskog fortifikacijskog inženjerstva s kraja 19. stoljeća. Glavna joj je zadaća bila kontrolirati sjeverni prilaz Puli kroz Fažanski kanal. Gradnja je počela 1895. i trajala je pet godina. Tu je bila smještena posada od 12 časnika i 530 vojnika. Građena je u kombinaciji kamena i i armiranog betona i čelika. Ukopana je u brdo na najvišoj točki otoka (Glavica). Cijeli kompleks okružen je dubokim jarkom isklesanim u živoj stijeni.

Jedan od najfascinantnijih dijelova Fort Minora je njegov podzemni svijet: barutane, okna za dizala; kroz vertikalna okna u stijeni prolazili su električni liftovi, čije je dijelove isporučivala tvornica u uvali Sv. Nikole.

Mreža uskih hodnika spajala je sve ključne točke utvrde.

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

Pokretač druge industrijske revolucije

Najvažnije Siemensovo izumiteljsko ostvarenje bilo je otkriće dinamo električnog principa 1866. godine. Izum je čovječanstvu omogućio ekonomski isplativu proizvodnju i distribuciju električne energije. Dinamo je s gazdom Wernerom von Siemensom postao pokretačem druge industrijske revolucije, a uz njega Antonio Pacinotti (izumitelj elektromotora 1873.), Thomas Alva Edison (izumitelj električne žarulje 1879.) i Nikola Tesla (izumitelj motora za izmjeničnu struju 1887.).

Siemens je osnovan 1847. godine kao radionica za telegrafe. Osnovao ju je Werner von Siemens. Povijest tvrtke neraskidivo je povezana s razvojem vojne industrije. Tehnološke inovacije ove njemačke kompanije imale su ključnu ulogu u modernizaciji ratovanja, od druge polovice 19. stoljeća pa sve do kraja Drugog svjetskog rata. Iako je danas poznat prvenstveno po medicinskoj opremi, digitalizaciji i kućanskim aparatima, Siemens je desetljećima bio jedan od glavnih stupova njemačke i europske vojne mašinerije.

Povijest tvrtke je pupčano povezana s razvojem vojne industrije. Tehnološke inovacije imale su ključnu ulogu u modernizaciji ratovanja od druge polovice 19. st. pa sve do kraja Drugog svjetskog rata. Danas je Siemens poznat prvenstveno po medicinskoj opremi, digitalizaciji i kućanskim aparatima, a desetljećima je bio jedan od glavnih stupova njemačke i europske vojne mašinerije.

Na Malom Brijunu bili su zaposleni vojni inženjeri i tehničari. Ključne pozicije, kontrolu kvalitete i upravljanje pogonom, držali su visokopozicionirani vojni stručnjaci. Oni su radili i boravili na otoku. Budući da je postavljanje strojeva zahtijevalo vrhunsko znanje u to vrijeme nove discipline – elektrotehnike, tvrtka Siemens slala je svoje inženjere i obučene majstore iz Njemačke i Austrije kako bi nadzirali proizvodnju i montirali opremu.

Fizički zahtjevnije poslove, poput prijenosa sirovina s mola, utovara gotovih proizvoda na brodove te bazičnog rada u pogonima, obavljali su mornari austrougarske ratne mornarice dodijeljeni brijunskom fortifikacijskom sektoru. Za njih su u naselju Pisak podignuti stambeni objekti u kojima je ova vojno-civilna posada živjela, odsječena od vanjskog svijeta.

(Ana Roberta Buršić)(Ana Roberta Buršić)

Teatar Ulysses na Malom Brijunu

Teatar Ulysses, međunarodno priznato kazalište, pokrenuo je 2001. godine glumac i redatelj Rade Šerbedžija. Postao je kulturni fenomen upravo zbog svoje jedinstvene lokacije. Nije klasična kazališna institucija, već ljetni projekt koji spaja umjetnost i povijesnu baštinu.

Prva i najpoznatija predstava teatra je Shakespeareov "Kralj Lear" u režiji Lenke Udovički s Radom Šerbedžijom u glavnoj ulozi. U više od dva desetljeća izvedena je više od stotinu puta. Ovog ljeta u sklopu 26. sezone Kazališta Ulysses, Rade Šerbedžija (šesnaest dana od njegova 80. rođendana) igrao je posljednji put naslovnu ulogu u predstavi "Kralj Lear".

Povezane vijesti










Trenutno na cestama