(Općina Tinjan)
Tinjan, općina istarskog pršuta, pred jednim je od najvećih izazova u svojoj povijesti, pokušajem ulaska u Guinnessovu knjigu rekorda. U sklopu 18. Internacionalnog sajma pršuta, ISAP-a, koji će se održati od 16. do 18. listopada, čak tristo rezača pršuta pokušat će istodobno rezati ovu istarsku deliciju i nadmašiti aktualni svjetski rekord od dvjesto i pet sudionika, postavljen 2018. godine u španjolskom Torrijosu.
Kako teku pripreme, koliko je zahtjevno okupiti tristo rezača, što će se događati u dvije minute koliko traje postavljanje rekorda, i što bi eventualni Guinnessov rekord značio za Tinjan i njegovu prepoznatljivost, razgovarali smo s načelnikom Općine Tinjan Goranom Hrvatinom koji će se i sam naći među rezačima.
(Gordana Čalić Šverko)
Za Tinjan, koji je već godinama sinonim za istarski pršut i manifestaciju koja okuplja proizvođače i posjetitelje iz Hrvatske i inozemstva, ovo je puno više od samog rekorda. Riječ je prilici da se dodatno promoviraju Tinjan, istarski pršut i sam ISAP, ali, naglasio je Hrvatin, i o velikom organizacijskom izazovu.
Za sudjelovanje u pokušaju obaranja svjetskog rekorda u kategoriji "Najveći broj ljudi koji reže meso", vladao je veliki interes. Prijavilo se više od petsto potencijalnih kandidata iz cijele Hrvatske pa čak i Slovenije, Italije, Španjolske..., no u uži izbor, odlučeno je, ući će ih tristo. Nakon prijave, svaki potvrđeni sudionik iz središnjice Guinnessa dobiva jedinstveni QR kod bez kojeg neće biti moguć ulazak u zonu pokušaja obaranja rekorda. Sve će u Tinjanu nadgledati komisija u kojoj su, uz profesionalnog Guinnesovog suca koji dolazi iz Londona, i neovisni svjedok, četiri stjuarda, profesionalni mesar, inspektor sigurnosti hrane te osoblje za registraciju sudionika.
- Pripreme su bile logistički jako zahtjevne, ne samo što se tiče rezača. Trebalo je osigurati tristo pršuta s deklaracijom, tristo stalaka, isto toliko noževa, što smo sve uspjeli uz sponzore, izlagače koji će sudjelovati na ISAP-u, kao i uz nekoliko proizvođača pršuta koji su nam izašli u susret. Pokušaj obaranja svjetskog rekorda kreće 16. listopada u 10 sati. Za sve prijavljene obavezno je sudjelovanje na generalnoj probi dan ranije u 18 sati. Na znak sirene svih tristo sudionika istovremeno će započeti s rezanjem pršuta. Nakon dvije minute, druga sirena označit će završetak, nakon čega će se mjeriti narezane fete pršuta. Prema pravilima, svaki sudionik morat će u dvije minute narezati najmanje pet feta pršuta debljine 0,5-1,5 milimetara. Dužina fete nije definirana, ali preporuka je da bude barem pet centimetara. Tko ne ispuni navedeni uvjet bit će diskvalificiran. Rezultat će se proglasiti na otvaranju ISAP-a u petak 16. listopada nakon 14 sati. Ako uspijemo oboriti rekord dobit ćemo certifikat kojim se to potvrđuje i upisujemo se u knjigu rekorda, istaknuo je Hrvatin.
(Općina Tinjan)
Zbog Guinnessovih pravila, posjetitelji neće moći biti nazočni u šatoru u kojem će se ispisivati povijest, ali će sve moći pratiti pred šatorom na ekranu velikom čak 18 četvornih metara.
Tinjan se kroz ISAP, koji je prerastao ne samo u regionalnu ili europsku, već i svjetsku priču, čvrsto pozicionirao na gastro sceni, čemu će dodatno pridonijeti i pokušaj obaranja Guinnessovog rekorda. U tinjanskoj općini tri su proizvođača pršuta, a ima upita za otvaranje novih OPG-ova, interes iskazuju mladi ljudi koji se time žele baviti. Hrvatin kaže kako je zahvalan svim istarskim pršutarima, ne samo iz Tinjana nego iz svih dijelova Istre, koji sudjeluju ovom projektu i zajedno ga s organizatorima razvijaju jer ako nema pršutara nema ni manifestacije. Sve veći broj proizvođača daje svoje proizvode na ocjenjivanje senzornim analitičarima pa se može reći da je i taj dio sajma pomogao da se kvaliteta pršuta u Istri, ali u i Hrvatskoj znatno poboljša i na neki način standarizira.
- Na ovogodišnjem 18. izdanju ISAP-a očekujemo 40-ak proizvođača pršuta iz Istre, cijele Hrvatske, Slovenije, Italije, Španjolske, Crne Gore. Šator je doista velik, ove godine produžili smo ga za još pet metara. Unatoč tome neke smo izlagače morali smjestiti i izvan velikog šatora. To što izlagači svake godine čekaju u redu da dobiju štand u Tinjanu, dovoljno ukazuje na činjenicu koliko se sajam pozicionirao na istarskoj, hrvatskoj i europskoj sceni, ponosan je Hrvatin. Tradicionalno, uz pršut, razne druge mesne proizvode, na sajmu će se nuditi i sirevi, vina, slastice, te cijeli niz drugih proizvoda domaćih proizvođača. Organizatoru sajma, Općini Tinjan, nikad nije bio cilj ovu manifestaciju pretvoriti samo u izložbeni i prodajni događaj, već i mjesto dobre zabave. Upravo se zbog toga priređuje i cijeli niz zabavnih programa.
Goran Hrvatin u svom je četvrtom mandatu, a puno se toga u Općini Tinjan tijekom tih godina promijenilo. U prvoj godini mandata, proračun tada zadužene općine bio je oko 1,5 milijuna eura. Danas općina nema dugova, a proračun je oko 4 milijuna eura. Financijska stabilnost omogućava niz novih projekata, a cilj je načelnika i njegove ekipe raditi ne megalomanske već realne i ostvarive projekte te ravnomjerno razvijati općinu. To su posljednjih godina i dokazali.
Općina istarskog pršuta planira i nova ulaganja u Hižu istarskog pršuta kojom se promovira lokalnu gastronomiju i turističku ponudu diže na jednu višu razinu. Posjetitelji u prizemlju ovog zdanja mogu kušati istarske pršute svih istarskih proizvođača, baš kao i druge tipične autohtone proizvode, a posebnost je u tome da se može dobiti uvid u cjeloviti prikaz povijesti, procesa proizvodnje i kulture konzumiranja istarskog pršuta. Sada predstoji uređenje interpretacijskog centra na katu Hiže istarskog pršuta za što su, kazao je Hrvatin, osigurana početna sredstva od 25.000 eura, od čega je 12.000 eura osigurala Istarska županija. Cijela investicija procjenjuje se na pedesetak tisuća eura.
Tinjan već snažno komunicira identitet općine istarskog pršuta, a gastronomska ponuda može biti jedan od glavnih razloga dolaska, a ne samo dodatak smještaju. Zasigurno je turističkom pozicioniranju Tinjana kao destinacije, uz prirodu, kulturu, gastronomiju te sport i outdoor sadržaje, jedna od prednosti i to što je svega 20 minuta udaljen od mora.
Govoreći o realiziranim investicijama, također i onima koje su u tijeku, Hrvatin je istaknuo izgradnju rekreacijske zone Kučići, jednog od najvećih infrastrukturnih zahvata u području sporta i rekreacije u Općini Tinjan. Obuhvaća padel igralište, pump track, odnosno skate/bike park, sanitarni čvor i parkiralište, a rekonstruirano je i postojeće boćalište. Novo sportsko središte nalazi se u blizini igrališta Takala, na kojem je prošle godine postavljena nova sportska podloga. U planu je još jedna sportsko rekreacijska zona na području Tinjana, kod škole. Rješavaju se imovinsko pravni odnosi jer je većinom vlasnik zemljišta Republika Hrvatska, a namjera je napraviti dva padel terena, tenis igralište i obnoviti školsko igralište.
(Gordana Čalić Šverko)
Skinute su skele s obnovljenog zvonika župne crkve sv. Šimuna i Jude Tadeja. Prva faza stajala je 250.000 eura, od čega je Ministarstvo kulture i medija dalo 134.000, a preostala sredstva osigurala je Općina Tinjan. Druga faza obnove koštala je ukupno 75.000 eura s PDV-om, od čega je Ministarstvo kulture i medija dalo 56.000, a u Tinjanu se nadaju da će im odobriti još deset tisuća. Tinjanski zvonik, koji je odvojen od crkve, sagrađen je 1762. godine. Visok je trideset metara, ima dva zvona i po kruništu se razlikuje od većine istarskih zvonika, što tinjansku vizuru čini posebnom.
Obnavlja se stara škola u Muntrilju, gdje bi se uredio multimedijalni prostor za akvakulturnu baštinu - Morski svijet. Investicija je vrijedna 185.000 eura s PDV-om, 145.000 eura su sredstva EU, dobivena preko LAGUR-a Istarski švoj.
Budući da mještani ne odlaze iz Tinjana već se broj stanovnika povećava, ukazala se potreba za proširenjem vrtića. U tijeku su radovi na dogradnji Dječjeg vrtića Tinjan, kako bi se osigurao prostor za još jednu jasličku skupinu. Radovi su vrijedni 286.000 eura, od čega je 170.000 eura osiguralo resorno ministarstvo, ostalo Općina Tinjan. Završetkom radova za svu će djecu biti osiguran smještaj u predškolskim ustanovama.
U suradnji sa ŽUC-em riješene su sve županijske ceste, nedavno je asfaltirana cesta Sveti Petar u Šumi - Kringa pa je Tinjan sada na dva kraja povezan sa Svetim Petrom u Šumi. Cijela investicija bila je teška 400 tisuća eura, od kojih je u dvije godine Tinjan osigurao 70 tisuća.
(Gordana Čalić Šverko)
Prve večeri sajma stiže Severina koja je do sada u Tinjanu nastupala dva puta i dokazala da je publika voli. Brojnu publiku u Tinjan će privući i gošća druge večeri, najljepša baka estrade, Neda Ukraden. I za kraj sajma, na binu će se popeti Night Express, a oni pak znaju kako zabaviti publiku. Uz Severinu će nastupiti Tequila band, uz Nedu Ukraden Mejaši, a tradicionalno muzike će biti kroz sve dane u šatoru i izvan njega. Jer na sajmu se uvijek može zaplesati i zapjevati.
Za dobru atmosferu ove će godine biti zaduženi Lucky Band, Aquaris Band, Alfa Time Band, Replay Band, Etaloni Band, Bambus Band te DJ-evi Foka i Kriza. Kao uvertira u ovogodišnji sajam, kroz cijeli mjesec listopad će u Tinjanu biti vrlo živo i naravno sve na temu pršuta. Naime, 3. listopada održana je radionica u Hiži istarskog pršuta, za 9. listopada planiran je masterclass o rezanju pršuta, 10. listopada rekreativno pješačenje Lidvinina priča, u organiziraciji ŠRK Vita i Pazinskih sprintića iz Pazina. Ovogodišnja staza duga je osam kilometara, a tijekom pješačenja veliki i mali odlično će se zabaviti uz cijeli niz iznenađenja. Istoga dana održat će se i Cornhole swap turnir u organizaciji Cornhole Kluba Draga Tinjan, a sljedećega i gađanje glinenih golubova na streljani u Picuparima u organizaciji Lovačke udruge Golub Tinjan. Organizatori ni ove godine nisu zaboravili one najmlađe, pa je za njih tijekom sajma organiziran zabavni kutak.