Mjesečna pressica Gradonačelnice Pazina
Pazinski Spomen dom prokišnjava, nakon više od 40 godina sprema se ozbiljan zahvat
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Pazinski Spomen dom od otvorenja 1982. godine nije prošao značajniju cjelovitu obnovu. Bilo je pojedinačnih zahvata, među kojima i obnova dijela dvorane nakon požara, ali danas zgrada na više mjesta prokišnjava, energetski je neučinkovita i potrebna je ozbiljna obnova. Grad Pazin i Centar za kulturu i obrazovanje stoga posljednje tri godine postupno pripremaju i provode niz zahvata.
Pripremljena je opsežna projektna dokumentacija za projekt energetske obnove Spomen doma koji je prijavljen na jedan javni poziv, najavila je na jučerašnjoj redovnoj mjesečnoj konferenciji za novinare gradonačelnica Pazina Suzana Jašić.
Novi zakup kafića
U sklopu pripreme projekta trebalo je uskladiti stvarno stanje zgrade s prostorno-planskom, tehničkom i drugom dokumentacijom. To se odnosilo i na terasu ugostiteljskog prostora Epulon. Ugovor o zakupu istekao je 30. lipnja ove godine. Nadstrešnica terase bila je imovina zakupnika i on ju je po isteku ugovora uklonio o svom trošku.
- Sama terasa ostaje dio zgrade i ostat će u funkciji ugostiteljskog prostora. Slijedi završno uređenje terase, nakon čega će se raspisati novi javni natječaj za zakup Epulona i ponovno staviti taj prostor u funkciju, kazala je Jašić.
To je samo jedan dio šireg uređenja Spomen doma. U protekle tri godine uređena je i opremljena STEM učionica, prostor za plesni i dramski studio, a u rujnu je otvorena multifunkcionalna dvorana Magnus i Filmska soba. U prostor bivšeg poludnevnog boravka za starije, nakon njegova preseljenja u novi Dom za starije osobe, smještene su udruge mladih i nezavisne kulture. Sanirane su stepenice i drugi dijelovi zgrade, a uz podršku Istarske županije u tijeku je i obnova pozornice Velike dvorane. Dakle, zaključila je Jašić, nije riječ o jednom izoliranom zahvatu, nego o postupnoj obnovi i ponovnom stavljanju različitih dijelova Spomen doma u funkciju.
Govoreći o uređenju javnih prostora i novim sadržajima u gradu, istaknula je i nedavno postavljanje dvaju stolova za stolni tenis na travnatoj površini iza Spomen doma, u sklopu male komunalne akcije Mjesnog odbora Pazin. Riječ je o prijedlogu građana odabranom na javnoj tribini u okviru projekta "Pazi(n) Proračun!".
Odbijen zahtjev HŽ-a
Jašić se osvrnula na namjeru HŽ Infrastrukture da u sklopu obnove željezničke dionice Buzet - Sveti Petar u Šumi ukine četiri prijelaza između kolodvora Pazin i stajališta Heki: pješački prijelaz kod Rusijana te željezničko-cestovne prijelaze Šepčići, Bortuli 2 i Heki I. Nakon razgovora s mještanima i obilaska terena, Grad Pazin odlučio je da neće dati suglasnost za ukidanje prijelaza u predloženom obliku. O tome je HŽ Infrastrukturi upućeno službeno očitovanje, uz zahtjev za održavanjem sastanka i zajedničkim izlaskom na teren kako bi se razmotrila moguća rješenja koja će uzeti u obzir potrebe lokalnog stanovništva.
Ukidanje bi za dio stanovnika značilo obilaske od 400 metara do gotovo kilometar i pol. Prijelazi Bortuli 2 i Heki I svakodnevno se koriste za pristup poljoprivrednim površinama, uključujući prolazak poljoprivredne mehanizacije, dok je prijelaz u Šepčićima jedini izravni asfaltirani pristup selu.
Mještani su upozorili i na korištenje željezničkih pragova tretiranih kreozotom pri obnovi pruge te njihovo skladištenje na području Heki tovarišta, u blizini kuća i poljoprivrednih površina. Pitanje se, kako je naglašeno, ne odnosi samo na uvjete skladištenja, već i na način njihove ugradnje i zaštite nakon postavljanja, posebno s aspekta mogućeg utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi.
Na konferenciji je otvoreno i pitanje zašto se pri obnovi pruge i dalje koriste drveni pragovi tretirani kreozotom, osobito uz dostupnost drugih rješenja poput armiranobetonskih pragova te činjenicu da je uporaba kreozota u Europskoj uniji strogo ograničena, a njegova uporaba za željezničke pragove dopuštena je iznimno do 2029. godine. Posebno je upozoreno na osjetljivost područja kroz koje pruga prolazi zbog zaštite vodnih resursa važnih za vodoopskrbu Istre. Grad će od nadležnih zatražiti jasne informacije o načinu skladištenja, ugradnje i zaštite pragova te o mjerama koje se poduzimaju radi zaštite okoliša, voda i zdravlja građana.
Podjela škole
Jašić je prenijela da je Gradsko vijeće prošlog tjedna jednoglasno podržalo odluku o podjeli Osnovne škole Vladimira Nazora Pazin i osnivanju Osnovne škole Bože Milanovića Tinjan. Pazinska osnovna škola ove školske godine ima 1.289 učenika u 83 razredna odjela, čime je najveća osnovna škola u Hrvatskoj, dok smjernice Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kao optimalnu veličinu škole navode između 320 i 560 učenika.
Nova škola imat će sjedište u Tinjanu, a u njezin sastav ulazit će područne škole Sveti Petar u Šumi, Karojba i Motovun te upisno područje Vele Trabe. Grad Pazin provodi postupak osnivanja nove ustanove, za što je osigurano 10.000 eura, a nakon sklapanja sporazuma osnivačka prava preuzet će Istarska županija. Ministarstvo je na podjelu dalo pozitivno mišljenje, a nova škola trebala bi početi s radom 1. rujna iduće godine. Cilj je uspostaviti manje i lakše upravljive školske sustave te kvalitetnije organizirati nastavu, prijevoz učenika i ostale poslove. Samo školski prijevoz trenutačno uključuje 18 autobusnih linija koje dnevno prijeđu oko 2.000 kilometara.
Traži se lokacija parka za pse
Otvoreno je i pitanje uređenja ograđenog prostora za pse. Građani sa psima danas koriste različite zelene površine, uključujući prostor kod takozvanog donjeg vrtića, koji će uskoro postati dio projekta Dječje kuće. Konkretna lokacija za prostor za pse još nije određena, a Grad je otvoren i za prijedloge građana o površinama koje bi bile primjerene za takvu namjenu. Nakon odabira lokacije trebat će pripremiti idejno rješenje te za realizaciju zahvata osigurati sredstva u gradskom proračunu.
Zašto HŽ još uvijek koristi kreozot?
Mještani su upozorili i na korištenje željezničkih pragova tretiranih kreozotom pri obnovi pruge te njihovo skladištenje na području Heki tovarišta, u blizini kuća i poljoprivrednih površina, pogotovo jer su dostupna druga rješenja poput armiranobetonskih pragova, dok je uporaba kreozota u Europskoj uniji strogo ograničena i dopuštena iznimno do 2029. godine.
