Od Rovinja do Pule i Cresa
Kako stare brodice, utvrde i pomorske bitke dobivaju novi život uz moderne tehnologije
(Snimio Alessio Sponza)
Čak 150 sudionika i 25 izlagača sudjelovalo je proteklog vikenda u Rovinju na 3. konferenciji o očuvanju i interpretaciji pomorske baštine Hrvatske. Tijekom trodnevne konferencije raspravljalo se o suvremenim modelima interpretacije baštine, razvoju institucija, održivosti i umrežavanju, uz poseban naglasak na uključivanje novih generacija u njezino očuvanje.
Uz predstavljanje primjera dobre prakse, naglasak je bio i na razmjeni iskustava, kritičkom promišljanju te stvaranju novih oblika suradnje i partnerstva.
Sustav utvrda u Puli
Uz stručni dio, koji se sastojao od pet cjelina, sudionici kongresa upoznali su se s radom, ali i postignućima Ustanove/Udruge "Kuća o batani" - oglednim primjerom kako se čuva, njeguje i s koljena na koljeno prenosi baština i bogata pomorska tradicija.
U okviru prve tematske sesije o prvim predstavljanjima novih zbirki pomorske baštine i dobre prakse, govorio je Nicky Jurica iz pulskog Aquariuma predstavljajući izložbu u pomorskoj zbirci Gallerion povodom 160. obljetnice Viške bitke. Kazao je da je na prvom katu bivše tvornice "Arena trikotaža" Gallerion predstavio izložbu Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Arheološkog muzeja Split obogaćenu iz vlastitog fundusa. Osim toga, dodao je, ostvarena je suradnja i s udrugom Aldebaran iz Trsta i Centrom za povijesna istraživanja Rovinj. U sklopu izložbe nalazi se i "360 soba" s multimedijalnom video instalacijom koja, korištenjem moderne tehnologije, posjetiteljima pruža jedinstven doživljaj bitke i njezinih priprema. Viška bitka najveća je pomorska bitka u povijesti Jadrana i jedna od najvećih pomorskih bitaka 19. stoljeća općenito u kojoj su se sukobile austrijska i talijanska flota s gotovo svim ratnim brodovima na raspolaganju. Pobjeda austrijske flote nad tehnološki nadmoćnijom talijanskom flotom osigurala je austrijsku prevlast na istočnoj obali Jadrana sve do kraja Prvog svjetskog rata. Osim regionalnog značaja, zaključio je Jurica, može se reći da je Viška bitka utjecala i na svjetsku vojno-pomorsku industriju. Taktiku probijanja kljunom koristio je u Viškoj bitki admiral Tegetthoff, a kasnije je natjerala druge ratne mornarice da u sljedećih nekoliko desetljeća grade brodove s podvodnim kljunom.
O Fort Centru Pula - povezivanju baštine, utvrda i zajednice, predavanje su pripremile Katarina Marić i Katarina Pocedić iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre s tim da je izlagala Marić istaknuvši da je to pokušaj da se vrlo zanimljiva i važna materijalna baština promatra kao urbani fenomen i vrlo važan čimbenik prostora u kojem danas živimo.
- Identitet Pule duboko je obilježen njezinom strateškom vojnom ulogom i složenim sustavom utvrda koji se razvijao kroz stoljeća - od rimskih zidina i mletačkih obrambenih struktura do opsežnog austrougarskog sustava koji je grad pretvorio u glavnu ratnu luku Habsburške Monarhije, rekla je Marić dodavši da su, unatoč svojoj rasprostranjenosti i povijesnom značenju, pulske utvrde dugo ostale izvan dominantne slike grada, zasjenjene poznatijom rimskom baštinom.
Fort Center Pula
Fort Center Pula, smješten u povijesnoj utvrdi Kaštel, u sklopu Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, nastoji premostiti taj jaz povezujući fortifikacijsku baštinu s lokalnom zajednicom i posjetiteljima. Izložba "Utvrde - sudbina jednog grada" složeni i fragmentirani fortifikacijski krajolik pretvara u pristupačnu priču kroz karte, audiovizualne sadržaje, makete, nacrte i predmete povezane sa svakodnevnim životom. Utvrde se pritom ne predstavljaju samo kao primjeri vojnog graditeljstva, već kao mjesta oblikovana ljudima, političkim promjenama, tehnološkim razvojem, sukobima i suživotom. Poseban naglasak stavljen je na približavanje dosad teško dostupne baštine lokalnoj publici.
- Rad razmatra kako interpretacija može marginalizirane utvrde pretvoriti iz ostataka nekadašnjih sukoba u zajedničke prostore sjećanja, dijaloga i povezivanja, rekla je Marić istaknuvši da je predstavljeno 28 utvrda i 200 građevina te da se nije promijenila vizija današnjih stanovnika vezanih za utvrde jer je kontakt između vojske i svakodnevnog života uvijek bio kompliciran, kao i danas. Zanimljivo je da su zone gdje se nalaze utvrde jedine sačuvane zone u kojima nema značajnijih intervencija.
Jelena Dunato iz Creskog muzeja predstavila je Interpretacijski centar Creski kaić otvoren 2. lipnja 2025. i posvećen očuvanju tradicije male drvene brodogradnje na Cresu. Interpretacijski centar imao je neobičan put nastanka. Godine 2019. pokrenuta je manifestacija Creski kaić s ciljem očuvanja creske pomorske baštine i tradicije. Tijekom idućih pet godina manifestacije, Creski muzej je, u suradnji s organizatorima, prikupljao materijale i svjedočanstva, postavljao tematske izložbe i pripremao put za osnivanje Interpretacijskog centra. Centar se nalazi na središnjem gradskom trgu, dvadesetak metara od mandrača, najstarijeg dijela luke, u kojem su vezane drvene brodice. U prostoru od četrdesetak četvornih metara, koji je zamišljen kao moderna interpretacija creskih konoba u kojima su se gradili kaići, ispričana je povijest male drvene brodogradnje kroz nekoliko tematskih cjelina. Posebno važan izložak je i čitav jedan očuvani kaić koji posjetiteljima omogućuje da razgledaju sve njegove dijelove, uključujući i one koji se inače ne vide, zaključila je Dunato.
Pokazno veslanje
U okviru pratećeg programa predstavljeno je pokazno veslanje i jedrenje na rovinjskim tradicijskim brodicama - batanama, radionica tradicijskih vještina te posljednjeg dana obilazak rovinjskog arhipelaga pod vodstvom povjesničara Marina Budicina, jednog od pokretača Ekomuzeja "Kuća o batani".
Osim navedenih izlagača ostali su stigli iz Komiže, Krka, Malinske, Mošćeničke Drage, Pule, Rijeke, Rovinja, Savudrije, Splita, Tar-Vabrige, Umaga, Vrsara, Zadra i Zagreba, a svi su se u svojim izlaganjima bavili važnim pitanjima vezanim uz suvremene interpretacijske modele, razvoj institucija, održivost i umrežavanje, uz poseban naglasak na uključivanje novih generacija u procese očuvanja baštine.
Organizatori konferencije Ustanova i Udruga "Kuća o batani" Rovinj, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeke, Hrvatski pomorski muzej Split, Muzej drvene brodogradnje Betina, Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre – Tradicijska jedra Kvarnera i Istre, u suradnji s Regionalnim centrom za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u Jugoistočnoj Europi pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Hrvatskim nacionalnim komitetom ICOM-a, Pomorskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, Sekcijom za hrvatsku pomorsku baštinu Znanstvenog vijeća za pomorstvo HAZU i Forumom slavenskih kultura. Pokrovitelji konferencije su Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Rovinj i njegova turistička zajednica te Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.
