Veliki obrat

Istarski ribar dobio Sloveniju u Strasbourgu, a iza njega čeka još više od 1.400 predmeta

| Autor: Zvonimir Guzić
(Milivoj Mijošek, Zvonimir Guzić)

(Milivoj Mijošek, Zvonimir Guzić)


Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je presudu u predmetu Makovac i Latin protiv Slovenije, u kojem su se dvoje hrvatskih ribara žalili zbog postupaka vođenih protiv njih pred slovenskim sudovima. Sud je jednoglasno utvrdio da je Michaelu Latinu povrijeđeno pravo na pošteno suđenje, dok u slučaju Franke Makovac nije utvrdio povredu članka 6. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava.

Presuda se odnosi na postupke pokrenute nakon što su slovenske vlasti kažnjavale hrvatske ribare zbog događaja u Savudrijskoj vali, odnosno Piranskom zaljevu, području čiju granicu Hrvatska i Slovenija i dalje različito tumače.

Makovac je u ožujku 2018. kažnjena s 500 eura zbog navodnog ilegalnog prelaska državne granice, dok je Latin u veljači 2020. kažnjen s 840 eura zbog navodnog ometanja službenog postupanja ribarskog inspektora te pitanja dozvole za ribolov u slovenskim vodama.

Oboje su nakon odluka slovenskih tijela zatražili sudsku zaštitu, no njihovi su zahtjevi pred slovenskim sudovima odbijeni bez održavanja usmenog ročišta. Nakon što su iscrpili domaća pravna sredstva, obratili su se Europskom sudu za ljudska prava, tvrdeći da im nije bilo omogućeno pošteno sudjelovanje u postupku.

Danilo Latin (Snimio Zvonimir Guzić)Danilo Latin (Snimio Zvonimir Guzić)

U slučaju Michaela Latina Strasbourg je zaključio da je došlo do povrede članka 6. Konvencije. Sud je posebno problematizirao činjenicu da se njegova presuda temeljila na iskazu ribarskog inspektora i objavama na društvenim mrežama, a da nije održano usmeno ročište na kojem bi se takvi dokazi mogli ispitati.

Latina, kojeg smo zatekli u marini kod njegovog broda, zatražili smo komentar nakon objave presude, no u trenutku naše posjete odluku još nije stigao detaljno proučiti, pa nije bio spreman javno komentirati njezin sadržaj.

I Franka Makovac potvrdila nam je da je odluku zaprimila, ali je također nije još detaljno proučila te zasad nije željela davati izjave za medije.

Stoga smo za pojašnjenje što presuda konkretno znači za dvoje ribara kontaktirali njihova odvjetnika Roberta Travaša.

- Odluka je važna jer je u Latinovu slučaju jasno utvrđeno da mu je povrijeđeno pravo na pošteno suđenje, odnosno da mu u postupku nisu bili osigurani svi standardi koji omogućuju učinkovitu obranu. Međutim, ta odluka sama po sebi ne znači da su riješeni svi slični predmeti hrvatskih ribara, kaže Travaš.

Prema njegovu tumačenju, za Latina sada slijedi daljnji pravni postupak u Sloveniji. Utvrđena povreda prava trebala bi otvoriti mogućnost ponavljanja postupka, u kojem bi slovenski sudovi morali osigurati procesna prava koja u prvom postupku nisu bila odgovarajuće zajamčena.

To prije svega znači mogućnost odgovarajućeg iznošenja obrane, uvida u dokaze i njihova osporavanja, kao i provođenja dokaza koji su važni za odluku o odgovornosti.

- Sada će trebati vidjeti na koji će se način ta presuda provesti u konkretnom predmetu. Kod Latina je bitno da je utvrđeno kako je za ocjenu određenih dokaza bilo potrebno omogućiti usmeno ročište. Tek će se u nastavku postupka vidjeti kakve će konkretne posljedice ta odluka imati, objašnjava Travaš.

Situacija Franke Makovac ipak je drugačija. ESLJP je s pet glasova protiv i dva glasa za zaključio da u njezinu slučaju nije bilo povrede prava na pošteno suđenje. Sud je ocijenio da su slovenski sudovi svoju odluku dovoljno obrazložili te da je Makovac imala mogućnost osporavati dokaze korištene protiv nje.

No, odluka nije bila jednoglasna. Dvoje sudaca izdvojilo je mišljenje smatrajući da je i u njezinu slučaju trebalo utvrditi povredu prava na pošteno suđenje.

– Smatram da okolnosti u predmetu Franke Makovac u značajnoj mjeri podsjećaju na Latinov slučaj. Važno je, međutim, da su o tome postojala i izdvojena mišljenja sudaca, koji su smatrali da je i kod nje trebalo utvrditi povredu Konvencije. Većina je ipak odlučila drukčije, kaže Travaš.

Upravo ta razlika pokazuje zašto presudu nije moguće jednostavno primijeniti na sve hrvatske ribare koji su se našli u sličnim postupcima pred slovenskim tijelima.

Prema riječima Travaša, pred Europskim sudom nalazi se velik broj zahtjeva hrvatskih ribara, a riječ je o više od 1.400 predmeta. Međutim, činjenica da je u jednom slučaju utvrđena povreda Konvencije ne znači automatski da će isti zaključak vrijediti i za ostale.

Razlog je u tome što se postupci međusobno razlikuju od okolnosti samog događaja i načina na koji je utvrđen identitet ribara do vrste dokaza na kojima su se temeljile odluke slovenskih tijela i sudova.

– Europski sud sada očito polazi od toga da se svaki predmet mora sagledati zasebno. Treba utvrditi kako je u konkretnom slučaju identificirana osoba, na kojim se dokazima temeljila odluka, je li okrivljenik imao uvid u spis, je li mogao osporavati dokaze i je li mu stvarno bilo omogućeno učinkovito pravo na obranu. Tek na temelju svih tih okolnosti može se zaključiti je li u pojedinom predmetu došlo do povrede Konvencije, pojašnjava Travaš.

Michael Latin (Snimio Zvonimir Guzić)Michael Latin (Snimio Zvonimir Guzić)

Upravo zato ovu presudu smatra važnim, ali ne i konačnim rješenjem šireg problema. Ona je, kaže, potvrda da u pojedinim postupcima pred slovenskim sudovima pitanje prava na obranu nije bilo odgovarajuće riješeno, ali za ostale ribare tek treba utvrditi okolnosti njihovih pojedinačnih slučajeva.

U pozadini svega ostaje dugogodišnji spor Hrvatske i Slovenije oko granice na moru. Arbitražni sud u Haagu donio je 2017. odluku o granici, koju Hrvatska ne priznaje, a dio posljedica tog neriješenog pitanja godinama se odražava i na hrvatske ribare koji izlaze u Savudrijsku valu.

No, upravo to odvjetnik Travaš odvaja od pitanja kojim se bavio Strasbourg.

– U ovom postupku nije bilo pitanje gdje prolazi granica niti politički odnos Hrvatske i Slovenije. Predmet je bio puno uži: jesu li u postupku protiv konkretnog čovjeka poštovana njegova prava i je li mu omogućeno pošteno suđenje. U Latinovu slučaju sud je zaključio da nisu, kaže Travaš.

Za sada ostaje otvoreno pitanje kako će Slovenija postupiti nakon presude u slučaju Latina, ali i kakav će biti daljnji razvoj više od tisuću sličnih predmeta koji se temelje na različitim okolnostima i vrstama postupaka.

Dok se pravna bitka oko pojedinačnih kazni vodi pred slovenskim sudovima, hrvatski ribari i dalje svakodnevno izlaze na more uz policijsku pratnju. Danilo Latin, dugogodišnji ribar i otac Michaela Latina, godinama svjedoči takvoj situaciji. Za njega je ključ problema u različitom tumačenju granice na moru.

Hrvatska ne priznaje arbitražnu odluku o granici iz 2017. godine, dok Slovenija u postupanju svojih tijela polazi upravo od granice utvrđene tom odlukom.

– Mi ribari postupamo prema hrvatskim zakonima i granici kako je primjenjuje Hrvatska. Slovenija, s druge strane, primjenjuje svoju interpretaciju granice i na tom području postupa prema hrvatskim građanima kao da se nalaze u slovenskim vodama. Tu nastaje cijeli problem, kaže Latin.

Savudrija (Snimio Milivoj Mijošek)Savudrija (Snimio Milivoj Mijošek)

U slučaju izlaska na more u području koje Slovenija smatra svojim, hrvatska policija svojim plovilom prati naše ribare. Prema Latinovu opisu, slovenska policija pritom uglavnom ne ostvaruje fizički kontakt s hrvatskim ribarima. Podaci o plovilu i njegovom vlasniku evidentiraju se, nakon čega se postupak nastavlja kroz slovenske institucije i sudove. Hrvatskim ribarima u tim postupcima pravnu pomoć osigurava odvjetnik koji ih zastupa pred slovenskim tijelima.

Takva situacija, kaže Latin, traje godinama i smatra da se problem ne može promatrati samo kroz prizmu ribara jer su oni, kako ističe, u ovom slučaju samo građani koji se nalaze na području različitog tumačenja granice.

– Ribari su ovdje samo prvi koji osjećaju posljedice tog neriješenog pitanja. Mi smo na moru pa se to najizravnije vidi. Ali pitanje granice nije samo pitanje ribarstva, nego odnosa dviju država i primjene njihovih zakona, ističe Latin.

Za hrvatske ribare, dodaje, situacija zato i dalje ostaje otvorena. Presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Michaela Latina može donijeti promjenu u njegovu konkretnom postupku, ali ne rješava pitanje granice niti automatski znači kraj svih postupaka koji su protiv hrvatskih ribara vođeni u sličnim okolnostima.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama