trajati će 17 mjeseci
Građanima predstavljen projekt revitalizacije šume Pineta koja okružuje stari Labin
(Foto: Branko Biočić)
Nakon što su u ponedjeljak, 28. rujna počeli pripremni radovi na obnovi labinske šume Pineta koja opasuje starogradsku jezgru i jedan je važnih i prepoznatljivih krajobraza grada Labina, Rapca i Prtloga građanima je u gradskoj vijećnici predstavljen projekt revitalizacije Pinete kojeg je izradila pazinska tvrtka Jana Nature Company. Obnova bi trajala 17 mjeseci, vrijedna je 634 tisuće eura od čega je iz Fonda za zaštitu okoliša osigurano 398.168 tisuća. Predstavljanju su nazočili direktor tvrtke Željko Zgrablić, gradonačelnik Donald Blašković i Danijela Bastijanić iz Upravnog odjela za infrastrukturu, investicije i imovinu. Zgrablić je izvijestio o početku pripremnih radova i onome što slijedi.
-"Trenutačno se uređuje pristup i čisti dio terena koji je zarastao u šikaru. Tijekom prvih radova pronađene su i veće količine otpada: od plastike, metala i boca do stakla i građevinskog materijala. Na terenu su već postavljene geodetske oznake koje određuju granice prostora obuhvaćenog projektom. Ideja o obnovi Pinete pokrenuta je još 2018. godine, kada je započela izrada idejnog projekta i detaljna inventarizacija postojećeg stanja. Procjenjuje se da je Pineta stara oko 120 godina i prostire se na približno 2,8 hektara. Prilikom inventarizacije 2018. godine evidentirano je oko tisuću stabala promjera većeg od deset centimetara. Među njima je bilo 156 suhih stabala. Prema podacima iz 2023. godine, broj suhih stabala povećao se na gotovo dvije stotine. To je povećanje od gotovo trećine u samo pet godina pa se Pineta nalazi u fazi propadanja. Većina borova dosegnula je fiziološku zrelost, a prosječna dob crnog bora u ovom prostoru procjenjuje se na oko 120 godina, dok se optimalna dob ove vrste u lokalnim uvjetima kreće oko 80 godina.
Jedan od glavnih razloga obnove jest sigurnost građana. U Pineti se trenutno nalazi veći broj suhih i odumrlih stabala, od kojih su neka toliko oslabjela da se njihovi dijelovi mogu odlomiti i pasti na cestu, prolaznike ili imovinu. Kada počnu predstavljati ozbiljan rizik za ljude i imovinu, dolazi trenutak kada se mora reagirati. Uklanjanje opasnih stabala stoga je označeno kao apsolutni prioritet projekta. Istodobno, cilj nije ukloniti sva postojeća stabla - sačuvat će se ona koja su dobrog zdravstvenog stanja i ne predstavljaju sigurnosni rizik. Posebno se planira očuvati dio postojećih crnih borova, ali i druge vrste poput čempresa, ladonje odnosno koprivića te javora i klena, rekao je Zgrablić te istaknuo da je jedan od važnih ciljeva obnove povećanje bioraznolikosti. Naime, današnjom Pinetom izrazito dominira crni bor, dok bi budući sastav trebao biti raznolikiji. Plan je postići omjer od približno 75 posto crnogoričnih i 25 posto listopadnih vrsta. Crni bor i dalje bi ostao dominantna vrsta, ali bi veći udio listača trebao povećati otpornost cijelog ekosustava. Zgrablić je također upozorio da su stara stabla, osobito ona koja su pod stresom zbog klimatskih ekstrema, podložnija bolestima i napadima štetnika poput potkornjaka."
-"Raznolikiji sastav šume trebao bi smanjiti rizik da jedan štetnik ili bolest ugroze veći dio sastojine. Planira se također ostaviti određena količina mrtvog drva na tlu, ondje gdje to bude sigurno. Takva stabla i trupci imaju važnu ulogu u ekosustavu jer predstavljaju stanište brojnim kukcima, gljivama i drugim organizmima, rekao je Zgrablić. Odgovarajući na pitanje građana o stabilnosti tla nakon uklanjanja većeg broja stabala, osobito u slučaju jesenskih kiša rekao je da se panjevi neće vaditi već će korijenov sustav ostati u tlu gdje će i dalje pridonositi stabilnosti terena dok nova stabla ne izrastu."
-"Panj treba pedeset i više godina da potpuno istrune i zato će postojeći korijenski sustavi još godinama pridonositi stabilnosti tla. Istodobno, tijekom radova pazit će se na postupno izvođenje zahvata kako bi se smanjili mogući negativni učinci na teren i okolni prostor, poručio je Zgrablić. Zbog ograničenog pristupa Pineti bit će potrebna i povremena regulacija prometa jer Pineta ima samo jedan manji pristup s donje strane, koji ne omogućuje ulazak veće mehanizacije i kamiona. Promet će se regulirati samo kada radovi budu izvođeni uz rub prometnice ili tijekom utovara materijala. Regulacija neće biti stalna, već će se uvoditi prema potrebi i ovisno o fazi radova. Obnovom ne završavaju građevinski i šumarski radovi jer će za dugoročni opstanak nove Pinete bit će potrebno kontinuirano održavanje. Gradonačelnik Blašković je stoga najavio, uz dosadašnju redovnu košnju i dodatnu njegu Pinete."
