(Snimio Milivoj Mijošek)
Na čelu Općine Kanfanar od 2009. godine jest načelnik Sandro Jurman, koji već 17 godina vodi ovu općinu, koja je, makar površinom mala, itekako poznata kroz razne segmente - kako kroz očuvanje tradicije, gdje svakako valja istaknuti inicijativu pokrenutu upravo u ovoj općini - a to je očuvanje istarskog goveda, tako i kroz razne manifestacije, razvoj gospodarstva, kao i brojne druge segmente poput gospodarstva i ostalog koji čine ovu sredinu zaista posebnom.
U povodu Dana Općine Kanfanar, kao i spomendan Svete Sofije, zaštitnice Dvigrada, razgovarali smo s načelnikom Sandrom Jurmanom, kojeg smo za početak upitali za svojevrstan rezime podužeg razdoblja na čelu ove istarske općine.
- U startu sam razmišljao o dva do tri mandata da bi zaokružio određen ciklus radova, investicija, standarda koje sam tada smatrao da su važne za Općinu Kanfanar. Na kraju, evo, ovdje sam u petom mandatu, ali još uvijek s dovoljno entuzijazma i volje da nastavimo putem koji smo te 2009. zacrtali i kojim smo željeli da Općina Kanfanar krene u tom trenutku. I puno je napravljeno od 2009. godine.
- Svakako je najlakše nabrojati mnogobrojne investicije. Ulaganje u standard, prije svega brigu za najmlađe, ali i za sve stanovnike. To je sigurno nešto što je i ljudima i oku najvidljivije. No, itekako sam ponosan na sve ostale standarde koje smo postavili. Osobito u odnosu prema našim građanima. Činjenica je da smo od prvog dana posebnu pažnju posvetili poboljšanju uvjeta života za djecu, mlade, kao i mlade obitelji.
Također, praktički od prvog dana smo subvencionirali troškove smještaja u predškolskoj ustanovi i pomagali osnovnoškolce. Dok to nije najprije u jednom dijelu preuzela država pa Županija, plaćali smo putne troškove srednjoškolcima, a isto tako stipendiramo sve studente s područja općine Kanfanar. Organiziramo i financiramo brojne programe za naše najmlađe. Želio sam graditi sredinu u kojoj ljudi, s obzirom da su dislocirani iz velikih centara, to na neki način uopće ne osjete. Čak bih rekao da smo nekad težili da to bude njihov privilegij, a ne hendikep.
A kad govorimo o velikim investicijama, od mnogih infrastrukturnih radova, moram izdvojiti kanalizaciju naselja Kanfanar - Burići - Maružini, dječji vrtić u Kanfanaru, brojna ulaganja u infrastrukturu - od cesta i rasvjete do groblja i kapelica. Ulagalo se u sveukupnu infrastrukturu, radili su se lijepi projekti, poput biciklističke i pješačke staze od Kanfanara do Rovinja, znane i pod imenom Štrika Ferata. Radili smo neke projekte koji su nas definitivno činili drugačijima i to je za mene i motiv da i dalje nastavim, jer imam nekoliko stvari koje želim ostvariti da bih mogao reći da sam zaokružio cijeli ciklus. A to je prvenstveno nadogradnja Osnovne škole Petra Studenca, za koju vjerujem da će krenuti početkom sljedeće godine. Također, želim urediti pitanje Dvigrada, i volio bih staviti u funkciju i poslovnu zonu u Okretima, jer je ona zbog svoja prometnog položaja nešto što će biti veliki plus kako za naše područje, ali usuđujem se reći i za cijelu Istru. Ističem i projekt rekonstrukcije državne ceste D-75 kroz Limski kanal.
Na svim navedenim projektima radimo već dugo, a puno je objektivnih, a i pokoji subjektivni razlog zašto dinamika izvođenja tih projekata nije bila u skladu s mojim željama. No, na kraju, jedino će biti važno da smo ih uspjeli realizirati, a uvjeren sam da ćemo u tome uspjeti.
(Snimio Milivoj Mijošek)
- Vjerujem da se u Kanfanaru dobro živi. U konačnici, Kanfanar je, prema službenim podacima, u konkurenciji od 500 jedinica lokalne samouprave, bio treći po porastu broja stanovnika. Sigurno za to nije zaslužna isključivo Općina, no činjenica je da smo kroz sve ove godine gradili uvjete da ljudi žele i mogu živjeti u ovoj sredini i da budu zadovoljni vlastitim životom.
- Kad netko spominje demografske mjere, to za mene znači kvalitetan vrtić, kvalitetnu školu i sustav koji funkcionira od cjelokupne skrbi za djecu do mogućnosti da imaju sportske klubove u kojima mogu biti angažirani, kao i druge vannastavne aktivnosti poput mažoretkinja, folklora... To je za mene ispravna demografska politika. Da li se nekome jednokratno isplati iznos od 1.000 ili 5.000 eura, to dugoročno nikome nije značajna pomoć za kvalitetan život djeteta. I upravo zato su sve naše mjere usmjerene na to da prate dijete od rođenja pa sve do završetka studija, a to uključuje kvalitetu predškolskog odgoja, školstvo i druge važne stvari. Također, što se tiče priuštivog stanovanja - općina Kanfanar je danas, vjerujem, među jedinicama lokalne samoprave u Istri, u krugu onih koji imaju najmanje komunalne doprinose i lokalne poreze.
Toga se držimo cijelo vrijeme i smatram da su to ispravne mjere, da se priušti čovjeku da mu temeljne životne potrebe budu dostupnije i da ga manje koštaju. Neću reći da su druge mjere populističke, ali ću reći da zazirem od populizma u svom političkom i ljudskom habitusu. Razmišljamo o još nekim programima koji možda mogu donijeti još određen broj stanovnika u općinu, ali s druge strane, drago mi je što ljudi koji dolaze u ovu općinu, i puno puta sam se u to uvjerio, jednostavno prepoznaju ukupne razlike.
Jer, ljudi su mi rekli - ovdje smo za komunalni doprinos platili simboličan iznos, a u drugim jedinicama lokalne samouprave to je bilo pet ili šest puta skuplje. Također, neke stvari su bitno dostupnije, za što bi drugdje dugo čekali. Mislim da sustav zapravo treba generirati to da je neka sredina ugodna za život. Siguran sam da je lijepo dobiti jednokratnu potporu, no mislim da je puno važnije sustavno stvarati politike i okruženje koji će određenu sredinu činiti drugačijom, boljom, poželjnijom i različitijom.
- Iskreno, veseli me da smo u velikom dijelu uspjeli učiniti i očuvati pozitivnu atmosferu. Vidim to na našim sportskim događanjima, u klubovima koji djeluju u općini, u udrugama koje se bave kulturnim ili nekim drugim programima. Vidim to na našim manifestacijama. Taj duh zajedništva i spremnosti da sudjelujemo u društvenom životu ove sredine je nešto što mene posebno veseli. I veseli me da imamo stvarno lijepu i očuvanu prirodu, povijesno i kulturno nasljeđe o kojima vodimo računa, učinili smo i brojne projekte na polju outdoor sadržaja... Naravno da su me jako veselili brojni projekti koje smo radili, ali sve te zgrade, i sva ta infrastruktura, ne bi bili posebni da cijela ta naša priča i atmosfera u ovoj sredini nisu tako posebni, i da se svi dobro osjećamo.
- Dakle, da raščistimo. Nogomet je majka svih sportova, ali u mojim godinama - boće su najbolje na svijetu. Cijeli život sam na neki način u sportu, no od nogometa sam odustao kad sam u veteranskoj kategoriji imao dva loma, i to mi je bilo više nego dovoljno. Ali evo - već 30 godina igram boće. Volim boće. U konačnici, to je sport ovog mediteranskog podneblja, a usudio bih se reći da je u Istri to jedan od najmasovnijih sportova. Osjećam se ugodno dok se bavim boćanjem. Neki me pitaju zašto se još uvijek time bavim - no to mi je ispušni ventil, trenutak kad na utakmicama mog boćarskog kluba Sošići četiri ure ne vidim mobitel. S ponosom moram reći da mi je drago da sam i dio najvećeg hrvatskog boćarskog kluba, boćarskog kluba Istra - Poreč, i da sam tamo s odličnim dečkima i boćarima, te da gradimo jednu odličnu priču. Jednostavno, volim se baviti sportom i to me ispunjava. Smatram da je sport više od samog natjecanja. Kad sam bio predsjednik Nogometnog kluba Kanfanar, uvijek sam roditeljima govorio da sport ima itekako socijalnu, pa i odgojnu ulogu, kad su u pitanju djeca. U sportu se osjećam dobro, jer smatram da se tu nalazi puno manje loših ljudi nego u nekim drugim segmentima.
- Da je netko radio istraživanje, općina Kanfanar bi se zasigurno našla u Guinessovoj knjizi rekorda, jer smo svojedobno, s naših 1.500 stanovnika, imali čak šest aktivnih boćarskih klubova. Danas imamo četiri aktivna boćarska kluba - populacija u tom sportu stari, a taj sport zasigurno je manje atraktivan za djecu i mlade. Za usporedbu, u Istri je svojedobno djelovalo 108 boćarskih klubova.
- Vjerujem da imamo vrlo visoku razinu opremljenosti. Što se tiče nogometnog igrališta, bilo bi dobro da ga možemo izmjestiti izvan samog centra Kanfanara, s obzirom da nogometni klub ima brojne selekcije pa je ponekad gužva. Bilo bi lijepo da uspijemo učiniti nešto drugačije, barem s nekim poligonom za treninge. S druge strane, imamo šest četvorostaznih boćališta, još tri manja boćališta, a imamo, vjerovali ili ne, na ovom našem malom području, čak pet rukometnih igralište iliti igrališta za male sportove.
Iako nije direktno vezano za sport, imamo na našem području čak petnaest dječjih igrališta s dječjim spravama, zatim tri fitnessa na otvorenom, teretanu, biciklističke staze i još štošta... Sportska infrastruktura je itekako dostupna našim žiteljima, i veseli me kad god na toj infrastrukturi vidim ljude, osobito kad vidim djecu i mlade ljude. Bit ću sretan ako to bude još punije. Nekad smo čekali red, jer je bilo malo igrališta. Danas toga ima puno više, pa nek ponovno počnemo čekati red, bit ću najsretniji time, i dapače - za djecu i najmlađe smo spremni investirati što god je potrebno, i nastojimo pratiti korak i s novim interesima, te da to našim mještanima bude maksimalno dostupno.
(Snimio Milivoj Mijošek)
- Uvijek naglašavam da, kada je općina Kanfanar u pitanju, sama svrha manifestacija nije jednostavno napraviti feštu da bismo rekli da smo ispunili taj segment u svom radu. Općina ima manifestacije, ali sve su tematski vezane dijelom uz ovaj prostor, a neke su i međunarodnog karaktera. Tako su Dani limskih oštriga manifestacija koja je uspjela iz prve te je i nas iznenadila interesom posjetitelja koji dolaze iz Istre, ali i s puno šireg područja. Osim što ovom manifestacijom promoviramo Lim kao destinaciju, želimo i promovirati taj proizvod koji dolazi upravo iz našeg Limskog kanala.
Tu je i Jakovlja, koja je sinonim borbe za očuvanje uzgoja istarskog vola, i Kanfanar se uostalom brendirao kao općina istarskog vola i fuži. Fužijada je manifestacija koja promovira istarsku gastronomiju, i to upravo zbog činjenice da je u Kanfanaru 1987. godine nastala prva tvornica koja je fuže izvozila čak u Ameriku i dijem Europe. Također, s ciljem očuvanja istarskog identiteta, imamo manifestaciju Zakantajmo istrijanske kante, susret istarskih kantadura, i to je jedina manifestacija posvećena isključivo istarskom narodnom tradicijskom pjevanju odnosno kanti na tanko i debelo, a s obzirom da su kantaduri sve stariji, taj segment je na neki način sve ugroženiji dio istarskog folklora. S druge strane, imamo i dvije nešto drugačije manifestacije, koje su itekako vrijedne i prepoznate. To je Dvigrad Festival rane glazbe, izuzetan kulturni događaj, koji će sljedeće godine obilježiti svoje 25. izdanje, a gdje su gostovali najeminentniji ansambli rane i renesansne glazbe iz cijele Europe i šire. Novijeg je datuma Dvigrad Blues Festival, gdje promoviramo priču Kanfanara kao istarskog blues centra, u čemu veliku ulogu ima spiritus movens ove priče Edi Maružin, a u sklopu tog festivala je više od 50 izvođača iz cijele Europe nastupilo u Kanfanaru. Uglavnom, ne radimo nešto da to samo sebi bude svrha, nego želimo raditi stvari koje su drugačije i koje imaju određenu kvalitetu i poruku.
(Snimio Milivoj Mijošek)
- Malo je ovako malih sredina koje se mogu pohvaliti prisustvom tako brojnih gospodarskih subjekata - uz BAT i Istragrafiku, tu su i kamenolomi Kamena Pazin, kao trenutno najjače rudarske tvrtke u Hrvatskoj, tu je logistička baza Bina Istre i Bouyguesa koji sada rade na Istarskom Y... Tu djeluje cijeli niz vrlo značajnih gospodarskih subjekata, a također, naš prometni položaj nas na neki način nas obvezuje da otvorimo dodatne prostore kako bi mogli ponuditi našim, i nekim drugim gospodarstvenicima, kvalitetne uvjete za poslovanje unutar Istre.
Sam čvor Istarskog Y stavlja nas na kartu najpoželjnije destinacije za mnoge sadržaje - od logističkih od trgovačkih - i sigurno je ovo lokacija koju mi želimo iskoristiti. Učinili smo mnogo potrebnih poteza i dokumentacije, međutim i tu zapinjemo na imovinsko-pravnim odnosima. Željeli smo graditi poduzetničku zonu bez pogodovanja ikome pa je dio te zone na državnom zemljištu, što je djelomično otegotna okolnost.
- Prometnice na području općine su na izrazito visokoj razini, a mogu najaviti i da smo zajedno sa Županijskom upravom za ceste i zahvaljujući našem učešću dogovorili rekonstrukciju čak tri županijske prometnice na području općine - u naselju Mladići, u naselju Kanfanar i u jednom dijelu preko Drage prema općini Sveti Lovreč. Vjerujem da naše nerazvstane ceste itekako održavamo na visokoj razini i dostupnosti za naše građane.
Veseli me da smo u proteklom razdoblju imali izuzetno kvalitetnu suradnju s Hrvatskim cestama te smo kroz period ovih mojih mandata obnovili u potpunosti državnu cestu D 303 od Okreti pa sve do granice Grada Rovinja te smo riješili pitanje rotora, što je izuzetno važno s aspekta sigurnosti prometa.
- Svim stanovnicima općine Kanfanar iskreno želim čestitati Dan općine, a osobno želim prije svega zahvaliti na suradnji i na činjenici da ovu općinu svi zajedno činimo boljom iz dana u dan. Da svi i dalje budemo s glavama skupa, i da i dalje nastavimo u nastojanju da našu sredinu učinimo boljom i ugodnijom za život sviju nas.
Projekt na kojem već dugi niz godina radimo jest obnova ceste kroz Limski kanal, koja je izuzetno prometna, a ujedno i neadekvatna za današnje uvjete prometa. Ishodovana je lokacijska dozvola, gdje se radilo se na izvlaštenju zemljišta - tri od četiri elaborata izvlaštenja su već riješena, a prema posljednjim informacijama iz Hrvatskih cesta, vjerujem da je realno očekivati već početkom sljedeće godine građevinsku dozvolu, što bi značilo da je projekt spreman za izvođenje. U to smo uložili puno truda i rada, očekivali smo da će brže doći do same realizacije, i zato ovaj projekt želim svakako realizirati u ovom mandatu.
Što je s Dvigradom?
- Od 1999. godine radimo na obnovi, restauraciji, konzervaciji i rekonstrukciji samog Dvigrada. Važno je napomenuti da su tu još uvijek najveći problem imovinsko pravni odnosi - Dvigrad je u vlasništvu Republike Hrvatske i želimo ipak pronaći način da preuzmemo punu odgovornost za Dvigrad, i nadam se da ćemo s Ministarstvom kulture pronaći način da Općina dobije na upravljanje ili neki drugi način mogućnost da Dvigrad postane arheološki park. Time bi se omogućile posjete, a ujedno bi bio pod nadzorom te bi se generirala određena sredstva koja bi na neki način i ubrzala samu obnovu i održavanje Dvigrada.