Odakle amonij?
Zavod kaže da u analiziranim proizvodima i tlu oko Kaštijuna nema prekoračenja štetnih tvari
(Snimio Milivoj Mijošek)
Zašto se u podzemnim vodama u okolici ŽCGO-a Kaštijun pojavljuje amonij? Odgovor na to pitanje dao je Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije, koji od 2020. godine provodi sustavno praćenje ekološkog stanja okoliša na području utjecaja centra. Međutim, nadležni ističu da je, unatoč uznemirenosti koju je ta vijest ovih dana izazvala u javnosti, pojava amonija zadnji puta zabilježena prije dvije godine, dok u kasnijim mjerenjima nije bio prisutan u nedozvoljenim količinama.
Razlog je upotreba gnojiva
- Jedini parametar koji je ukazivao na antropogeni, odnosno ljudski utjecaj na kvalitetu podzemne vode bio je amonij. Povećane vrijednosti amonija mogu se pripisati antropogenom utjecaju poljoprivrede u okolici, posebice uporabom gnojiva, te procjednim vodama iz starog, saniranog odlagališta Kaštijun, navodi Vesna Kauzlarić, dipl. ing. biol., voditeljica Odjela za zaštitu i unapređenje okoliša Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.
Pritom je važno reći, ističe, da se prekoračenja više ne bilježe. Prema podacima Zavoda, posljednja su zabilježena 2024. godine. Tijekom 2025. godine, kao i u dosadašnjim ispitivanjima provedenima u 2026., nije zabilježeno prekoračenje nijednog praćenog parametra u podzemnim vodama.
No, dok se rezultati analiza podzemnih voda posljednje dvije godine mogu smatrati povoljnima, problem neugodnih mirisa ostaje. Građani iz okolnih naselja godinama se žale na smrad koji povezuju s radom Kaštijuna. Zavod njihova iskustva ne odbacuje.
- Od samih početaka mjerenja dokazana je prisutnost neugodnih mirisa, što direktno negativno utječe na kvalitetu života, a to je iskazano u zaključcima svih godišnjih izvještaja, kaže Kauzlarić.
Olfaktometrijska mjerenja provode se kontinuirano na 14 mjernih mjesta. Obuhvaćaju Vintijan, Vinkuran, Pješčanu Uvalu, Valbonašu, Banjole, Premanturu, Pomer, Medulin, Šikiće, Valdebek i područje ŽCGO-a Kaštijun. U slučaju dojava građana, mjerenja se intenziviraju i proširuju. Prema rezultatima mjerenja, pojava neugodnih mirisa povezana je s određenim vremenskim uvjetima.
- Utjecaj vjetra iz smjera sjever, sjeveroistok i istok, odnosno od 0 do 90 stupnjeva, povezan je s pojavom neugodnih mirisa u naseljima. Nastavak olfaktometrijskih mjerenja u 2026. godini i dalje pokazuje narušenu kvalitetu života u danima pojavnosti neugodnih mirisa u blizini ŽCGO-a Kaštijun, navodi Kauzlarić.
Kvaliteta zraka je prve kategorije
Jedno od ključnih pitanja jest predstavlja li neugodan miris ujedno i zdravstveni rizik. Zavod pritom razlikuje kvalitetu zraka prema zakonskim parametrima od subjektivnog doživljaja mirisa. Kvaliteta zraka na području Kaštijuna prati se putem automatske mjerne postaje. Mjerenja prema Rješenju o okolišnoj dozvoli provodi ovlašteni laboratorij Ekonerg. Prate se dušikov dioksid, PM10 i PM2,5 čestice, sumporovodik, amonijak i merkaptani, dok Zavod dodatno mjeri olovo, kadmij, arsen i nikal u PM10 frakciji.
- Prema navedenim kontinuiranim mjerenjima, kvaliteta zraka bila je prve kategorije, čist ili neznatno onečišćen zrak, ističe Kauzlarić. To, međutim, ne znači da neugodni mirisi ne utječu na svakodnevni život stanovnika. Upravo zato Zavod nastavlja provoditi zasebna olfaktometrijska mjerenja.
Na pitanje postoji li opasnost za stanovništvo zbog amonija u podzemnim vodama, Zavod naglašava da se radi o vodi koja nije dio javnog vodoopskrbnog sustava.
- Pijezometri služe za praćenje stanja podzemnih voda u neposrednoj okolini ŽCGO-a Kaštijun i voda koja se analizira nije dio javnog vodoopskrbnog sustava, navodi Kauzlarić. Dodaje da je riječ o posebno osjetljivom kraškom području.
- Kraška područja imaju vrlo propusnu podlogu i slabu prirodnu filtraciju, zbog čega se onečišćenja s površine, poput gnojiva, septičkih voda ili procjednih voda, mogu brzo infiltrirati u podzemne vodonosnike, kaže. Zbog toga kvaliteta podzemne vode može znatno varirati, posebno nakon obilnih oborina ili povećanog opterećenja okoliša. Prije eventualne uporabe za ljudsku potrošnju takva voda zahtijeva tehnološku obradu.
Povrće nije zagađeno
Budući da se podzemne vode u okolici koriste i za poljoprivredu, postavlja se pitanje mogu li eventualna onečišćenja utjecati na voće i povrće koje dolazi do potrošača. Prema Zavodu, za sada nema takvih pokazatelja.
- Među ispitivanom hranom nalaze se i poljoprivredni proizvodi sa zelene tržnice, među kojima nisu utvrđene nepravilnosti niti povećane koncentracije štetnih tvari, kaže Kauzlarić.
Ispitivanja obuhvaćaju mikrobiološke parametre, teške metale i pesticide. Zavod istodobno prati i kvalitetu tla u neposrednoj okolici Kaštijuna. Uzorci se uzimaju na udaljenosti od 500 metara zapadno, 500 metara južno i 700 metara istočno od centra. Tijekom godine analizira se devet uzoraka tla, u kojima se određuju udjeli 15 teških metala i 36 organskih spojeva.
- U svim provedenim analizama nisu zabilježena prekoračenja navedenih parametara, ističe Kauzlarić.
