Međunarodni dan pismenosti
Kako pouzdanu informaciju pretvoriti u promišljenu odluku, a odluku u konkretno djelovanje za zdraviji i kvalitetniji život?
(Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije)
Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna svake godine. UNESCO ga je proglasio 1966., a prvi je put obilježen 1967. godine, s ciljem promicanja važnosti učenja i pismenosti te osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti, koji i danas pogađa velik broj ljudi diljem svijeta.
Međunarodni dan pismenosti 2026. godine ulazi u svoju 60. godinu promicanja pismenosti kao temeljnog ljudskog prava s temom: "Pismenost za ljude, planet i blagostanje". Kada govorimo o nepismenosti, ne govorimo samo o brojkama, nego o stvarnim ljudima i njihovim životnim mogućnostima. Nemogućnost čitanja i pisanja ne otežava samo obrazovanje i zapošljavanje, nego i razumijevanje osnovnih informacija, ostvarivanje prava, samostalno donošenje odluka te brigu o vlastitom zdravlju i zdravlju obitelji.
Prema najnovijim podacima UNESCO-a, najmanje 739 milijuna mladih i odraslih diljem svijeta u 2024. godini još uvijek nije imalo osnovne vještine pismenosti. Istodobno, četvero od desetero djece ne postiže minimalnu vještinu čitanja, a 272 milijuna djece i adolescenata u svijetu nije pohađalo školu u 2023. godini. Iza tih brojki nisu samo postotci. Iza njih su ljudi kojima je teže pročitati uputu za lijek, razumjeti službeni obrazac, pronaći pouzdanu informaciju, ostvariti neko pravo ili donijeti odluku važnu za vlastiti život. Upravo je zato potpuno uklanjanje nepismenosti među mladima prepoznato kao jedan od ciljeva Agende 2030 za održivi razvoj. Danas govorimo o različitim, međusobno povezanim oblicima pismenosti: informacijskoj, digitalnoj, medijskoj, financijskoj, građanskoj i zdravstvenoj, koja je u fokusu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.
Što je zdravstvena pismenost?
Zdravstvena pismenost jedan je od ključnih oblika suvremene pismenosti i tema kojom se Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije kroz promociju zdravlja u zajednici aktivno bavi. Zdravstvena pismenost predstavlja sposobnost da pronađemo, razumijemo, kritički procijenimo i primijenimo zdravstvene informacije kako bismo mogli donositi odgovorne odluke o vlastitom zdravlju i zdravlju zajednice. Ona nam je potrebna tijekom cijeloga života: kada čitamo upute za lijekove, razgovaramo sa zdravstvenim djelatnicima, odlučujemo o prehrani i tjelesnoj aktivnosti, odazivamo se na preventivne preglede ili procjenjujemo vjerodostojnost zdravstvenih savjeta na internetu i društvenim mrežama.
U vremenu u kojem smo svakodnevno izloženi velikom broju poruka koje se predstavljaju kao zdravstvene, potrebno je razumjeti što one znače, provjeriti tko ih je objavio, razlikovati pouzdane činjenice od netočnih ili obmanjujućih tvrdnji te procijeniti kako tu zdravstvenu informaciju odgovorno primijeniti u svakodnevnom životu. Pismenost, pa tako i zdravstvena pismenost, stoga nije jednom stečena i konačna vještina. Ona se razvija tijekom cijeloga života, mijenja se zajedno s društvom i tehnologijom te ovisi o okolnostima u kojima živimo. Svi se mi ponekad možemo naći u situaciji u kojoj ne razumijemo određenu informaciju, osobito kada je ona stručna, složena ili iznesena jezikom koji nam nije blizak, što može biti slučaj upravo sa zdravstvenim informacijama.
Zdravstveni i javnozdravstveni sustav, obrazovne ustanove, mediji i druge institucije imaju odgovornost pružiti informacije koje su jasne, razumljive, dostupne i prilagođene različitim potrebama stanovništva. Važno je ne pitati samo: "Zašto osoba nije razumjela?", nego i: "Jesmo li joj informaciju objasnili na razumljiv način?". Sukladno tome, i sami zdravstveni radnici trebaju osvijestiti način na koji komuniciraju i biti sigurni da je osoba razumjela kako primijeniti informaciju.
Posebnu pozornost valja posvetiti upravo osobama treće životne dobi, koje se češće susreću s kroničnim bolestima, istodobnim korištenjem više lijekova i složenim zdravstvenim uputama, ali ponekad i s digitalnim preprekama. Njima treba omogućiti jednostavne i čitljive informacije, dovoljno vremena za razgovor i postavljanje pitanja, provjeru razumijevanja te dostupnost osobne podrške i izvan digitalnog okruženja.
Važno je, međutim, starije osobe ne promatrati samo kao primatelje informacija i pomoći. One posjeduju vrijedno životno iskustvo, znanje i razumijevanje potreba svoje sredine. Zdravstveno pismena osoba imat će sposobnost pouzdanu informaciju pretvoriti u promišljenu odluku, a odluku u konkretno djelovanje za zdraviji i kvalitetniji život.
Znanje koje se pretvara u djelovanje
U Istarskoj se županiji zdravstvena pismenost sve jasnije prepoznaje kao važna odrednica zdravlja pojedinca i cijele zajednice. Aktivnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije u području zdravstvene pismenosti provode se kroz projekte namijenjene svim dobnim skupinama: od djece, mladih, obitelji i radno aktivnog stanovništva do osoba treće životne dobi.
S ciljem povećanja zdravstvene pismenosti o važnosti zdravih životnih navika, preventivnih programa cijepljenja, ranog otkrivanja kroničnih nezaraznih bolesti te okolišnog zdravlja i sigurnosti, Zavod u suradnji s Istarskom županijom i jedinicama lokalne samouprave razvija nekoliko programa.
Jedan od programa kojima NZZJZIŽ promiče zdrave navike je "Vrtić zdravlja". Projekt je započeo u pedagoškoj godini 2024./2025. uključivanjem četiri dječja vrtića, u 2026. godini obuhvaćao je 17 vrtića, a u novi ciklus za 2026./2027. uključuju se čak 24 dječja vrtića diljem Istarske županije. U njegovu su središtu djeca, ali i roditelji, odgojitelji, stručni suradnici i lokalna zajednica.
Zdravstveno opismenjavanje djece i mladih nastavlja se projektom "Škole zdravlja", usmjerenim prema osnovnim i srednjim školama, koji već treću godinu zaredom podupire Istarska županija. Posebna vrijednost projekta je aktivno uključivanje učenika i roditelja, koji nisu samo slušatelji nego sudjeluju u raspravama, povezuju sadržaje s osobnim iskustvima, pripremaju promotivne materijale i postaju glasnogovornici zdravih životnih navika. Dio aktivnosti provodi se i na talijanskom jeziku, čime se sadržaji dodatno prilagođavaju posebnostima istarskog područja.
Zdravstvena pismenost važna je i u radnom okruženju. Projekt "Zdravlje na radnom mjestu", koji Istarska županija podržava, provodio se u zdravstvenim i socijalnim ustanovama kako bi radno aktivnom stanovništvu pružio podršku u usvajanju zdravijih navika i boljem usklađivanju poslovnog i privatnog života i time jačao zdravstvenu pismenost.
Važnu ulogu u zdravstvenom opismenjavanju građana imaju Savjetovalište za prehranu i Savjetovalište za zdrave navike Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. Usluge su besplatne i dostupne bez uputnice na više lokacija diljem Istre. Osim procjene nutritivnog statusa i izrade individualnih planova prehrane, provode se edukacije djece, mladih, roditelja, sportaša, osoba s kroničnim bolestima i osoba treće životne dobi. Korisnike se ne upućuje samo na to što trebaju jesti, nego ih se uči razumjeti vlastite potrebe, čitati i procjenjivati informacije o prehrani te donositi odluke koje mogu dugoročno očuvati njihovo zdravlje.
U Savjetovalištu za zdrave navike multidisciplinarni tim, koji čine liječnik, nutricionist, psiholog i kineziolog, zajednički pruža podršku korisnicima kroz grupni rad i individualno praćenje. Time se intenzivira djelovanje u zajednici usmjereno na usvajanje zdravih navika i unaprjeđenje kvalitete života.
Osim mrežne stranice, NZZJZIŽ objavljuje informacije i na društvenim mrežama Savjetovališta za prehranu (Facebook i Instagram).
Zdravstvena pismenost u Zlatnim godinama
Posebna se pozornost posvećuje starijim osobama. Program "Zlatne godine – Mudrost dolazi s godinama, a zdravlje brigom o sebi" obuhvaća predavanja i radionice o prehrani, tjelesnoj aktivnosti, kroničnim nezaraznim bolestima, cijepljenju, ozljedama, trovanjima, alergijama, samopomoći i zaštiti od velikih vrućina, čime se, naravno, jača zdravstvena pismenost, a provodi se diljem Istre u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i udrugama umirovljenika. Vrijednost programa nije samo u prijenosu informacija nego i u osobnom razgovoru, mogućnosti postavljanja pitanja te uvažavanju iskustva starijih građana. Zdravstvena informacija ima smisla samo ako je dovoljno jasna, čitljiva, dostupna i prilagođena osobi kojoj je namijenjena.
Sinergijom Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Istarske županije i ostalih dionika želi se postići cilj koji nije samo ponuditi građanima više informacija nego i osigurati da ih mogu pronaći, razumjeti, procijeniti i primijeniti.
Tek tada zdravstvena informacija postaje znanje, a znanje put prema zdravijem pojedincu i zdravijoj zajednici. Zbog toga će Istarska županija i Nastavni zavod za javno zdravstvo IŽ nastaviti ulagati u znanje, razvijati programe, ali i osiguravati financijska sredstva za ovo iznimno važno područje.
*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom
