Prozirni osvajač Jadrana
U posljednja dva tjedna sve više invazivnog morskog oraha u istarskom moru: "Stvari nisu crno-bijele"
(Facebook / Aquarium Pula)
U posljednja dva tjedna u moru su ponovno zabilježene brojne jedinke morskog oraha (Mnemiopsis leidyi), prozirnog rebraša podrijetlom s istočne obale Sjeverne Amerike. O njegovoj pojavi upozorili su iz Aquariuma Pula, ističući kako je riječ o jednoj od najuspješnijih invazivnih morskih vrsta na svijetu.
Morski orah u sjevernom Jadranu nije novost. Prvi je put zabilježen još 2005. godine, a danas je poznato da je na ovom području uspostavio stabilne populacije i da se uspješno razmnožava.
Kako navode iz Aquariuma Pula, najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da utjecaj ove vrste može biti širi nego što se ranije smatralo.
Ne hrani se samo zooplanktonom
Morski orah ne hrani se isključivo zooplanktonom. Istraživanja su pokazala da može značajno utjecati i na populacije gospodarski važnih školjkaša, među ostalim hraneći se njihovim ličinkama.
Dodatni problem predstavljaju promjene u morskom okolišu. Klimatske promjene i sve češće pojave smanjene koncentracije kisika u moru mogle bi pogodovati opstanku ove vrste. U takvim uvjetima prirodni predatori teže kontroliraju njegove populacije, što može dodatno olakšati njegovo širenje.
No, priča o morskom orahu posljednjih se godina počinje promatrati i iz drugog kuta.
Od invazivca do potencijalnog izvora korisnih spojeva
Iako se desetljećima uglavnom promatra kao štetna invazivna vrsta, znanstvenici sve više istražuju njegov potencijal kao izvora vrijednih bioaktivnih spojeva.
"U njegovim tkivima otkriveni su antimikrobni peptidi, proteini povezani s bioluminiscencijom te druge molekule koje bi u budućnosti mogle pronaći primjenu u biotehnologiji i medicini" ističu iz Aquariuma Pula.
"Priroda nas uvijek iznova podsjeća da stvari nisu crno-bijele", poručuju.
(Facebook / Aquarium Pula)
Važan i za proučavanje razvoja životinja
Morski orah zanimljiv je znanstvenicima i zbog svoje evolucijske povijesti. Postao je važan modelni organizam za proučavanje razvoja životinja i nastanka živčanog sustava.
"Nedavno su razvijene i poboljšane metode njegova uzgoja u laboratorijskim uvjetima, što bi trebalo omogućiti još intenzivnija istraživanja ove skupine životinja", prenose iz Aquariuma Pula.
Iako njegova prisutnost u Jadranu može imati negativne posljedice za pojedine morske organizme i ekosustav, znanstvenici ga danas sve više proučavaju i zbog mogućih koristi.
Kako zaključuju iz Aquariuma Pula, organizmi koje danas smatramo prijetnjom ili problemom sutra bi mogli postati ključ novih znanstvenih otkrića i biotehnoloških inovacija. Zato je, ističu, važno upoznati i razumjeti čak i one stanovnike mora koji nam na prvi pogled ne djeluju nimalo poželjno.
