Veliki planovi
Ezio Pinzan otkriva gdje odlazi 1,7 milijuna eura i što koči istarske poljoprivrednike
Ezio Pinzan (Snimio Milivoj Mijošek)
Dok se poljoprivrednici suočavaju s rastom troškova proizvodnje, nedostatkom radne snage i sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena, Istarska županija i ove godine nastavlja s programima kojima nastoji očuvati domaću proizvodnju i pomoći proizvođačima da ostanu konkurentni. Uz već ustaljene javne pozive za udruge, gradove i općine te izravne potpore poljoprivrednicima, ove je godine uvedena i nova mjera za preradu mlijeka, za koju je osigurano dodatnih pola milijuna eura. O rezultatima ovogodišnjih natječaja, najvećim izazovima istarske poljoprivrede te planovima za naredno razdoblje razgovarali smo s pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije Eziom Pinzanom.
Kako pojašnjava, Županija tijekom godine provodi četiri javna poziva, a svaki je usmjeren prema drugoj skupini korisnika. Prvi se odnosi na poljoprivredne udruge i provodi se već početkom godine kako bi im se osigurali uvjeti za redovan rad.
- Prvi ovogodišnji natječaj već je završen. Na njega se tradicionalno prijavljuju gotovo sve poljoprivredne udruge u Istri - od udruga vinara, maslinara i stočara do proizvođača pršuta, meda, ekoloških proizvođača i brojnih drugih. Financiraju se njihove redovne aktivnosti, edukacije, stručna putovanja te organizacija manifestacija kojima promoviraju domaću proizvodnju. Na taj se natječaj svake godine prijavi osamdesetak udruga koje kandidiraju više od stotinu programa. Financiramo njihove redovne aktivnosti, edukacije članova, stručna putovanja, razmjenu iskustava te organizaciju manifestacija. Riječ je o natječaju koji je postao standard i koji udrugama praktički omogućuje normalno funkcioniranje tijekom cijele godine. Sva sredstva koja su na raspolaganju svake se godine i utroše, kaže Pinzan.
Drugi javni poziv namijenjen je gradovima, općinama, turističkim zajednicama i ustanovama koje organiziraju manifestacije povezane s poljoprivredom i promocijom lokalnih proizvoda. Tako Županija sufinancira događanja poput Dana tartufa, Dana mladog maslinovog ulja, Vinistre, ali i brojne manje lokalne manifestacije kojima se promoviraju autohtoni proizvodi.
Veće potpore i nova mjera za preradu mlijeka
Najviše interesa među proizvođačima tradicionalno izazivaju izravne potpore za primarnu poljoprivrednu proizvodnju koje se dodjeljuju kroz sustav De minimis potpora. Upravo je na tom području ove godine uvedena novina.
Na prijedlog župana Borisa Miletića, objašnjava Pinzan, Istarska županija uvela je potpuno novu mjeru namijenjenu proizvođačima koji vlastito mlijeko prerađuju u sir, vrhnje i druge mliječne proizvode. Za tu je namjenu osigurano dodatnih 500 tisuća eura.
- Proizvodnja mlijeka posljednjih godina pada u Istri i u Hrvatskoj. Stočarstvo je jedna od najzahtjevnijih grana poljoprivrede, a proizvođači koji osim primarne proizvodnje imaju i vlastitu preradu stvaraju znatno veću dodanu vrijednost, ali i troškove prerade. Upravo zato odlučili smo ih dodatno poduprijeti, ističe pročelnik. Na području Istre danas djeluje desetak takvih gospodarstava koja mlijeko s vlastitih farmi prerađuju u sireve i druge mliječne proizvode, dok uz njih posluju i tri veće mljekare koje mlijeko otkupljuju od proizvođača - a to su Agrolaguna, Latus i Vesna Sir. Novost je i povećanje maksimalnih iznosa potpora nakon izmjene europske De minimis uredbe. Dok su proizvođači ranijih godina mogli ostvariti znatno manja sredstva, novi propisi omogućuju daleko izdašniju pomoć.
- Za primarnu proizvodnju korisnici sada kroz trogodišnje razdoblje mogu ostvariti do 50 tisuća eura potpora, a prvi put uvedene su i potpore za preradu koje smo ograničili na 50 tisuća eura po korisniku. Danas jedan poljoprivredni proizvođač koji ima svoje krave i primarnu proizvodnju mlijeka i to mlijeko prerađuje, može dobiti maksimalno 65 tisuća eura potpore od Županije. To su sredstva koja proizvođačima mogu značajno olakšati poslovanje, kaže Pinzan. Dodaje kako je cilj svih mjera pomoći proizvođačima da lakše podnesu rast troškova proizvodnje, energenata i stočne hrane te da zadrže proizvodnju na gospodarstvima.
Za ovogodišnje programe potpora u poljoprivredi Istarska je županija osigurala ukupno 1,686 milijuna eura. Od toga je 475 tisuća eura namijenjeno donacijama poljoprivrednim udrugama, 411 tisuća eura pomoći gradovima, općinama i drugim institucijama za organizaciju poljoprivrednih manifestacija i aktivnosti, dok je najveći iznos, 800 tisuća eura, osiguran za izravne de minimis potpore poljoprivrednim proizvođačima.
Ovogodišnji natječaj donio je još jednu važnu promjenu. Umjesto da proizvođači prijavljuju proizvodnju koja još nije završena, potpore se sada odnose na prethodnu proizvodnu 2025. godinu.
- Tako rade i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Prije su natječaji bili krajem godine pa proizvođači još nisu imali završenu proizvodnju ni svu potrebnu dokumentaciju. Sada prijavljuju proizvodnju za prethodnu godinu, kada već imaju sve račune, evidencije i podatke. Time je postupak znatno jednostavniji i njima i nama, objašnjava pročelnik. Naglašava kako je jedan od ciljeva bio maksimalno pojednostaviti administraciju.
- Željeli smo da prijava bude što jednostavnija kako bi što više proizvođača ostvarilo pravo na potpore, kaže Pinzan.
Ekološka proizvodnja i autohtone pasmine
Iako Županija nema posebnu financijsku mjeru namijenjenu isključivo mladim poljoprivrednicima, Pinzan ističe kako se kroz postojeće programe nastoji potaknuti upravo proizvodnja veće dodane vrijednosti. Sufinancira se certificiranje ekološke proizvodnje, kao i proizvodnja proizvoda sa zaštićenim oznakama izvornosti poput istarskog pršuta, istarskog ovčjeg sira, istarskog meda, ekstra djevičanskog maslinovog ulja i mesa istarskog goveda.
- Želimo da što više proizvođača uđe u sustav certificirane proizvodnje jer upravo takvi proizvodi postižu veću cijenu i imaju tržište na razini cijele Europske unije, kaže Pinzan dodavši da je to najbolji način da gospodarstva postanu održivija i konkurentnija. Posebno mjesto u županijskim potporama imaju i autohtone pasmine.
- Izravno potičemo povećanje uzgoja istarskog goveda, istarske ovce, istarske koze i istarskog magarca. Poljoprivrednici koji žele proširiti stado ili pokrenuti novu proizvodnju mogu ostvariti potporu upravo za nabavu rasplodnih grla, dodaje.
Jedan od problema na koji proizvođači godinama upozoravaju jest dostupnost državnog poljoprivrednog zemljišta. Prema riječima Pinzana, upravo je to pitanje i dalje jedna od najvećih prepreka razvoju proizvodnje.
- Zakon o poljoprivrednom zemljištu jedan je od zakona koji se u Hrvatskoj najčešće mijenjao. Upravo su u tijeku nove izmjene, a cilj je ponovno ubrzati raspolaganje državnim zemljištem. Aktualni zakon donio je određena poboljšanja, ponajprije digitalizaciju postupaka, no praksa je pokazala da se zemljište i dalje stavlja u funkciju presporo, kaže Pinzan, koji je član radne skupine za izmjene zakona ispred Hrvatske zajednice županija. Iako pojedini gradovi i općine raspisuju natječaje, riječ je uglavnom o manjim površinama, dok velik dio državnog zemljišta i dalje čeka korisnike.
- Gradovi i općine koji su raspisali natječaje uglavnom su to učinili za vrlo male površine i mali broj čestica. Poljoprivrednici i dalje teško dolaze do zemlje, a procjenjujemo da u Istarskoj županiji između 20 i 25 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta još uvijek nije dano u bilo kakav oblik raspolaganja. To je velik potencijal koji bi mogao biti u funkciji proizvodnje hrane, ali proizvođači do tog zemljišta još uvijek teško dolaze, upozorava.
Jedna od tema koju smo otvorili je i kako privući mlade da ostanu živjeti i raditi na selu.
- Danas je najveći izazov pronaći ljude koji će se baviti stočarstvom i drugim zahtjevnim granama poljoprivrede. Mladima su dostupni brojni drugi poslovi, često lakši i bolje plaćeni. Međutim, s druge strane, naši proizvodi imaju izvrsno tržište. Čime god se poljoprivrednik bavi u Istri, kvalitetan proizvod danas bez problema pronalazi svog kupca i postiže dobru cijenu. Upravo zato vjerujem da naša poljoprivreda ima velik razvojni potencijal. Nakon razdoblja u kojem je broj proizvođača stagnirao, pa čak i padao jer su se mnogi okrenuli turizmu, sada ponovno primjećujemo pozitivan trend. Sve je više mladih koji razmišljaju o uzgoju ovaca i koza te proizvodnji ovčjeg i kozjeg sira. Želja nam je zaštititi i istarsku janjetinu te jaretinu kao izvorne proizvode, a postoji i velik interes za širenje vinograda i maslinika, rekao je Pinzan.
Jedan od instrumenata kojim Županija pokušava olakšati početak proizvodnje jest Program za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre. Kako pojašnjava Pinzan, riječ je o modelu koji proizvođačima omogućuje vrlo povoljne kredite s počekom i dugim rokovima otplate, ali i pred financiranje projekata koji se financiraju iz nacionalnih ili europskih fondova.
- Mladom poljoprivredniku često je najveći problem osigurati početni kapital. Ako dobije europsku potporu, investiciju najprije mora sam financirati, a tek nakon završetka projekta dobiva povrat sredstava. Malo tko ima na raspolaganju 100 ili 200 tisuća eura. Upravo zato Fond može pred financirati investiciju. Kada korisnik primi sredstva iz europskog programa, vraća ih u "Fond", dok vlastiti udio nastavlja otplaćivati kroz dugoročni kredit uz vrlo povoljnu kamatu. Na taj smo način pomogli velikom broju proizvođača da pokrenu ili prošire gospodarstva, objašnjava Pinzan.
Projekt navodnjavanja
Sve izraženije suše i klimatske promjene mijenjaju i prioritete ulaganja. Zato je među najvećim razvojnim projektima Istarske županije sustav javnog navodnjavanja Petrovija 1 na području Umaga. Za projekt su sredstva već osigurana, potpisan je ugovor s nadležnom agencijom, a početak radova očekuje se na jesen.
- U prvoj fazi navodnjavat će se 275 hektara poljoprivrednih površina, a u drugoj još toliko. Ukupno govorimo o više od 550 hektara. Riječ je o području na kojem se danas u velikoj mjeri proizvodi industrijska rajčica, ali sustav će omogućiti razvoj i drugih kultura. To je trenutno najveći razvojni projekt naše poljoprivrede, kaže Pinzan.
Istarska županija trenutačno provodi i veliki strateški prekogranični projekt BRAVE, nastavak projekta ARGOS, u kojem sudjeluju partneri iz Hrvatske i Italije. Projekt vrijedan više od šest milijuna eura usmjeren je na održivo upravljanje ribarstvom u Jadranu, zaštitu osjetljivih staništa te praćenje stanja ribljeg fonda.
- Projekt obuhvaća niz aktivnosti, od monitoringa mora i praćenja invazivnih vrsta do obnove staništa školjkaša, rakova i riba. Provodi se tri godine i jedan je od najvećih projekata koje trenutačno provodimo u području ribarstva, ističe pročelnik. Jedan od projekata kojem Županija posljednjih godina posvećuje posebnu pozornost odnosi se na zbrinjavanje komine maslina.
- Već pet godina intenzivno radimo na projektu kojim želimo kominu maslina iz otpada pretvoriti u vrijednu sirovinu. Cilj je njezinom preradom dobiti kvalitetan kompost i druge korisne nusproizvode te na taj način zaokružiti održivu proizvodnju maslinova ulja u Istri. Nameću se dva rješenja, ili gradnja nekoliko kompostana na području Istarske županije ili gradnje jednog modernog bioplinskog postrojenja za cijelu Istru, zaključuje Pinzan.Dok se poljoprivrednici suočavaju s rastom troškova proizvodnje, nedostatkom radne snage i sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena, Istarska županija i ove godine nastavlja s programima kojima nastoji očuvati domaću proizvodnju i pomoći proizvođačima da ostanu konkurentni. Uz već ustaljene javne pozive za udruge, gradove i općine te izravne potpore poljoprivrednicima, ove je godine uvedena i nova mjera za preradu mlijeka, za koju je osigurano dodatnih pola milijuna eura. O rezultatima ovogodišnjih natječaja, najvećim izazovima istarske poljoprivrede te planovima za naredno razdoblje razgovarali smo s pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije Eziom Pinzanom.
Kako pojašnjava, Županija tijekom godine provodi četiri javna poziva, a svaki je usmjeren prema drugoj skupini korisnika. Prvi se odnosi na poljoprivredne udruge i provodi se već početkom godine kako bi im se osigurali uvjeti za redovan rad.
- Prvi ovogodišnji natječaj već je završen. Na njega se tradicionalno prijavljuju gotovo sve poljoprivredne udruge u Istri - od udruga vinara, maslinara i stočara do proizvođača pršuta, meda, ekoloških proizvođača i brojnih drugih. Financiraju se njihove redovne aktivnosti, edukacije, stručna putovanja te organizacija manifestacija kojima promoviraju domaću proizvodnju. Na taj se natječaj svake godine prijavi osamdesetak udruga koje kandidiraju više od stotinu programa. Financiramo njihove redovne aktivnosti, edukacije članova, stručna putovanja, razmjenu iskustava te organizaciju manifestacija. Riječ je o natječaju koji je postao standard i koji udrugama praktički omogućuje normalno funkcioniranje tijekom cijele godine. Sva sredstva koja su na raspolaganju svake se godine i utroše, kaže Pinzan.
Drugi javni poziv namijenjen je gradovima, općinama, turističkim zajednicama i ustanovama koje organiziraju manifestacije povezane s poljoprivredom i promocijom lokalnih proizvoda. Tako Županija sufinancira događanja poput Dana tartufa, Dana mladog maslinovog ulja, Vinistre, ali i brojne manje lokalne manifestacije kojima se promoviraju autohtoni proizvodi.
Veće potpore i nova mjera za preradu mlijeka
Najviše interesa među proizvođačima tradicionalno izazivaju izravne potpore za primarnu poljoprivrednu proizvodnju koje se dodjeljuju kroz sustav De minimis potpora. Upravo je na tom području ove godine uvedena novina.
Na prijedlog župana Borisa Miletića, objašnjava Pinzan, Istarska županija uvela je potpuno novu mjeru namijenjenu proizvođačima koji vlastito mlijeko prerađuju u sir, vrhnje i druge mliječne proizvode. Za tu je namjenu osigurano dodatnih 500 tisuća eura.
- Proizvodnja mlijeka posljednjih godina pada u Istri i u Hrvatskoj. Stočarstvo je jedna od najzahtjevnijih grana poljoprivrede, a proizvođači koji osim primarne proizvodnje imaju i vlastitu preradu stvaraju znatno veću dodanu vrijednost, ali i troškove prerade. Upravo zato odlučili smo ih dodatno poduprijeti, ističe pročelnik. Na području Istre danas djeluje desetak takvih gospodarstava koja mlijeko s vlastitih farmi prerađuju u sireve i druge mliječne proizvode, dok uz njih posluju i tri veće mljekare koje mlijeko otkupljuju od proizvođača - a to su Agrolaguna, Latus i Vesna Sir. Novost je i povećanje maksimalnih iznosa potpora nakon izmjene europske De minimis uredbe. Dok su proizvođači ranijih godina mogli ostvariti znatno manja sredstva, novi propisi omogućuju daleko izdašniju pomoć.
- Za primarnu proizvodnju korisnici sada kroz trogodišnje razdoblje mogu ostvariti do 50 tisuća eura potpora, a prvi put uvedene su i potpore za preradu koje smo ograničili na 50 tisuća eura po korisniku. Danas jedan poljoprivredni proizvođač koji ima svoje krave i primarnu proizvodnju mlijeka i to mlijeko prerađuje, može dobiti maksimalno 65 tisuća eura potpore od Županije. To su sredstva koja proizvođačima mogu značajno olakšati poslovanje, kaže Pinzan. Dodaje kako je cilj svih mjera pomoći proizvođačima da lakše podnesu rast troškova proizvodnje, energenata i stočne hrane te da zadrže proizvodnju na gospodarstvima.
Za ovogodišnje programe potpora u poljoprivredi Istarska je županija osigurala ukupno 1,686 milijuna eura. Od toga je 475 tisuća eura namijenjeno donacijama poljoprivrednim udrugama, 411 tisuća eura pomoći gradovima, općinama i drugim institucijama za organizaciju poljoprivrednih manifestacija i aktivnosti, dok je najveći iznos, 800 tisuća eura, osiguran za izravne de minimis potpore poljoprivrednim proizvođačima.
Ovogodišnji natječaj donio je još jednu važnu promjenu. Umjesto da proizvođači prijavljuju proizvodnju koja još nije završena, potpore se sada odnose na prethodnu proizvodnu 2025. godinu.
- Tako rade i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Prije su natječaji bili krajem godine pa proizvođači još nisu imali završenu proizvodnju ni svu potrebnu dokumentaciju. Sada prijavljuju proizvodnju za prethodnu godinu, kada već imaju sve račune, evidencije i podatke. Time je postupak znatno jednostavniji i njima i nama, objašnjava pročelnik. Naglašava kako je jedan od ciljeva bio maksimalno pojednostaviti administraciju.
- Željeli smo da prijava bude što jednostavnija kako bi što više proizvođača ostvarilo pravo na potpore, kaže Pinzan.
Ekološka proizvodnja i autohtone pasmine
Iako Županija nema posebnu financijsku mjeru namijenjenu isključivo mladim poljoprivrednicima, Pinzan ističe kako se kroz postojeće programe nastoji potaknuti upravo proizvodnja veće dodane vrijednosti. Sufinancira se certificiranje ekološke proizvodnje, kao i proizvodnja proizvoda sa zaštićenim oznakama izvornosti poput istarskog pršuta, istarskog ovčjeg sira, istarskog meda, ekstra djevičanskog maslinovog ulja i mesa istarskog goveda.
- Želimo da što više proizvođača uđe u sustav certificirane proizvodnje jer upravo takvi proizvodi postižu veću cijenu i imaju tržište na razini cijele Europske unije, kaže Pinzan dodavši da je to najbolji način da gospodarstva postanu održivija i konkurentnija. Posebno mjesto u županijskim potporama imaju i autohtone pasmine.
- Izravno potičemo povećanje uzgoja istarskog goveda, istarske ovce, istarske koze i istarskog magarca. Poljoprivrednici koji žele proširiti stado ili pokrenuti novu proizvodnju mogu ostvariti potporu upravo za nabavu rasplodnih grla, dodaje.
Jedan od problema na koji proizvođači godinama upozoravaju jest dostupnost državnog poljoprivrednog zemljišta. Prema riječima Pinzana, upravo je to pitanje i dalje jedna od najvećih prepreka razvoju proizvodnje.
- Zakon o poljoprivrednom zemljištu jedan je od zakona koji se u Hrvatskoj najčešće mijenjao. Upravo su u tijeku nove izmjene, a cilj je ponovno ubrzati raspolaganje državnim zemljištem. Aktualni zakon donio je određena poboljšanja, ponajprije digitalizaciju postupaka, no praksa je pokazala da se zemljište i dalje stavlja u funkciju presporo, kaže Pinzan, koji je član radne skupine za izmjene zakona ispred Hrvatske zajednice županija. Iako pojedini gradovi i općine raspisuju natječaje, riječ je uglavnom o manjim površinama, dok velik dio državnog zemljišta i dalje čeka korisnike.
- Gradovi i općine koji su raspisali natječaje uglavnom su to učinili za vrlo male površine i mali broj čestica. Poljoprivrednici i dalje teško dolaze do zemlje, a procjenjujemo da u Istarskoj županiji između 20 i 25 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta još uvijek nije dano u bilo kakav oblik raspolaganja. To je velik potencijal koji bi mogao biti u funkciji proizvodnje hrane, ali proizvođači do tog zemljišta još uvijek teško dolaze, upozorava.
Jedna od tema koju smo otvorili je i kako privući mlade da ostanu živjeti i raditi na selu.
- Danas je najveći izazov pronaći ljude koji će se baviti stočarstvom i drugim zahtjevnim granama poljoprivrede. Mladima su dostupni brojni drugi poslovi, često lakši i bolje plaćeni. Međutim, s druge strane, naši proizvodi imaju izvrsno tržište. Čime god se poljoprivrednik bavi u Istri, kvalitetan proizvod danas bez problema pronalazi svog kupca i postiže dobru cijenu. Upravo zato vjerujem da naša poljoprivreda ima velik razvojni potencijal. Nakon razdoblja u kojem je broj proizvođača stagnirao, pa čak i padao jer su se mnogi okrenuli turizmu, sada ponovno primjećujemo pozitivan trend. Sve je više mladih koji razmišljaju o uzgoju ovaca i koza te proizvodnji ovčjeg i kozjeg sira. Želja nam je zaštititi i istarsku janjetinu te jaretinu kao izvorne proizvode, a postoji i velik interes za širenje vinograda i maslinika, rekao je Pinzan.
Jedan od instrumenata kojim Županija pokušava olakšati početak proizvodnje jest Program za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre. Kako pojašnjava Pinzan, riječ je o modelu koji proizvođačima omogućuje vrlo povoljne kredite s počekom i dugim rokovima otplate, ali i pred financiranje projekata koji se financiraju iz nacionalnih ili europskih fondova.
- Mladom poljoprivredniku često je najveći problem osigurati početni kapital. Ako dobije europsku potporu, investiciju najprije mora sam financirati, a tek nakon završetka projekta dobiva povrat sredstava. Malo tko ima na raspolaganju 100 ili 200 tisuća eura. Upravo zato Fond može pred financirati investiciju. Kada korisnik primi sredstva iz europskog programa, vraća ih u "Fond", dok vlastiti udio nastavlja otplaćivati kroz dugoročni kredit uz vrlo povoljnu kamatu. Na taj smo način pomogli velikom broju proizvođača da pokrenu ili prošire gospodarstva, objašnjava Pinzan.
Projekt navodnjavanja
Sve izraženije suše i klimatske promjene mijenjaju i prioritete ulaganja. Zato je među najvećim razvojnim projektima Istarske županije sustav javnog navodnjavanja Petrovija 1 na području Umaga. Za projekt su sredstva već osigurana, potpisan je ugovor s nadležnom agencijom, a početak radova očekuje se na jesen.
- U prvoj fazi navodnjavat će se 275 hektara poljoprivrednih površina, a u drugoj još toliko. Ukupno govorimo o više od 550 hektara. Riječ je o području na kojem se danas u velikoj mjeri proizvodi industrijska rajčica, ali sustav će omogućiti razvoj i drugih kultura. To je trenutno najveći razvojni projekt naše poljoprivrede, kaže Pinzan.
Istarska županija trenutačno provodi i veliki strateški prekogranični projekt BRAVE, nastavak projekta ARGOS, u kojem sudjeluju partneri iz Hrvatske i Italije. Projekt vrijedan više od šest milijuna eura usmjeren je na održivo upravljanje ribarstvom u Jadranu, zaštitu osjetljivih staništa te praćenje stanja ribljeg fonda.
- Projekt obuhvaća niz aktivnosti, od monitoringa mora i praćenja invazivnih vrsta do obnove staništa školjkaša, rakova i riba. Provodi se tri godine i jedan je od najvećih projekata koje trenutačno provodimo u području ribarstva, ističe pročelnik. Jedan od projekata kojem Županija posljednjih godina posvećuje posebnu pozornost odnosi se na zbrinjavanje komine maslina.
- Već pet godina intenzivno radimo na projektu kojim želimo kominu maslina iz otpada pretvoriti u vrijednu sirovinu. Cilj je njezinom preradom dobiti kvalitetan kompost i druge korisne nusproizvode te na taj način zaokružiti održivu proizvodnju maslinova ulja u Istri. Nameću se dva rješenja, ili gradnja nekoliko kompostana na području Istarske županije ili gradnje jednog modernog bioplinskog postrojenja za cijelu Istru, zaključuje Pinzan.
