godina je 2010.
Vremeplov Glasa Istre: Stravičan slučaj čedomorstva potresao Istru
(Arhiva Glasa Istre)
Stravičan čin potresao je Istru prije 16 godina - kako je i na naslovnici Glasa Istre od 11. srpnja 2010. godine pisalo - policija je privela 39-godišnju Puljanku zbog čedomorstva.
Policija je sumnjičila 39-godišnjakinju da je u rodilištu usmrtila vlastito dijete, koje je dan ranije rodila u vlastitom stanu. Dijete je mrtvo pored nje u bolničkom krevetu pronašlo osoblje bolnice. Zaposlenici su primijetili da je pacijentica leđima okrenuta djetetu koje je bilo uz nju u krevetu, a kada su mu prišli, primijetili su njegov plavi nosić, što je ukazivalo na to da je dijete već mrtvo. Odmah su pozvali policiju, a majka je, navodno, priznala čedomorstvo. Nakon nekoliko dana boravka u bolnici, žena je privedena u Istražni centar pulskog Županijskog suda.
O nogometu
"Istrani i Dalmatinci kao najsretniji u Hrvatskoj" jedan je od naslova Glasa Istre na ovaj datum prije 16 godina. Kako je pisala novinarka Glasa Istre Nina Orlović Radić, definicija sreće jedna je od najvećih psiholoških nedoumica. Predložene definicije uključuju sigurnost, materijalni mir, slobodu i položaj u društvu, a povezana je i s geografskim položajem.
Tako su istraživanja iz 2010. godine zaključila da su Islanđani najdepresivniji, čemu doprinosi klima tog područja. S druge strane, najsretniji narod su Kostarikanci, a Hrvati su bili na 60. mjestu po indeksu sreće. Prema World Happiness Reportu danas se nalazimo na 70. mjestu, pa se čini da smo tada, barem na papiru, bili sretniji narod nego danas. Tada su se, prema istraživanju kojeg je provodio financijsko-poslovni časopis Banka, Istrijani i Dalmatinci izdvajali kao najsretniji stanovnici Hrvatske. Moguće je da je takav rezultat ostvaren zbog pogodne klime, mora i sunca, ali i općenito boljeg standarda života nego u ostatku zemlje. Kao najnesretniji navode se stanovnici Like, Korduna i Banije. Pa tako dok se Istrijani najviše smiju, Ličani brinu.
Dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, tadašnja voditeljica Centra za istraživanje kvalitete života Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" ponudila je odgovor zašto se rade ankete o sreći i čemu služe.
- Spoznaje o stupnju sreće u različitim zemljama koriste s jedne strane znanstvenicima da utvrde što nas čini sretnima, koja su obilježja sretnih ljudi, može li se po stupnju sreće zaključiti kako ljudi žive i slično, a s druge strane trebala bi služiti političarima da, kada provode različite reforme, uvode nove sustave socijalne, zdravstvene i druge skrbi, razmisle i o tome hoće li se takvim mjerama učiniti ljude sretnijima.
Navela je i da hrvatski građani koji su sretni češće sudjeluju u dobrotvornim organizacijama, imaju veće povjerenje u državne institucije i uključeniji su u život zajednice.
- Danas se, naime, zna da sreća nije posljedica dobrog života, već njegov uzrok, tj. da sretniji ljudi bolje rade, više zarađuju, uspješniji su u međuljudskim odnosima, pa čak i zdraviji. - napominje. Dodaje da na temelju raznih svjetskih istraživanja na sreću i njeno povećanje znantno utječu skladni obiteljski odnosi, zdravlje, povjerenje u samoga sebe i u druge ljude, kao i mogućnost ostvarivanja vlastitih ciljeva.
Komentirala je i činjenicu da su Istrijani i Dalmatinci prepoznati kao najsretniji stanovnici Hrvatske.
- Činjenica je da su Dalmatinci i Istrani inače procijenjeni kao najsretniji u Hrvatskoj. Ima tu različitih uzroka, jedan od njih je svakako blizina mora, za koje se i inače pretpostavlja da usrećuje ljude.
Da je sreća u malim stvarima i zajedništvu, te je godine pokazalo i 6. izdanje Festivala uličnih čarobnjaka - FUČ. Bila je to ujedno i posljednja godina u kojoj je ovaj festival uveseljavao male i velike Puležane zato što je manifestacija zbog nedostataka financijskih sredstava ugašena, sve do 2014. godine kada se pokrenula na drugim lokacijama.
Na pulskim ulicama su se tokom festivala mogle vidjeti različite maske - od životinja, vještica, preko raznih karikatura pa sve do klaunova i vilenjaka, svaka maska nosila je svoju priču i melodiju. Gostovali su domaći umjetnici, ali i zaljubljenici u bajke i vratolomije iz raznih država svijeta, poput Češke, Francuske, Španjolske, pa čak i Argentine. Posjetitelji su tada između ostalog imali prilike vidjeti akrobacije na svili i trapezu, hodanje po žici i konopu, žongliranje lopticama od vatre...
Dok su pulske ulice bile ispunjene uličnom čarolijom i likovima iz bajki, stranice Glasa Istre su prije 16 godina analizirale i onu drugu, profitabilniju stranu zabave, a to je sport. Novinar Igor Duvnjak dao je svoj osvrt na zasićenost nogometom nakon završetka Svjetskog prvenstva u Južnoj Africi, opisujući krovne organizacije poput FIFA-e i UEFA-e zadovoljno trljale ruke jer "što više utakmica, to duže natjecanja, tim bolje, bit će više meda, mnogi će se osladiti". Duvnjak u tekstu otvoreno kritizira pretvaranje sportskih natjecanja u lov na profit. U fokus stavlja i svjetske reprezentacije, Francuze koji su se osramotili svojim ponašanjem i bojkotiranjem treninga i Talijane koji su ispali iz natjecanja u ranim fazama zbog utakmica protiv Novog Zelanda i Slovačke. No umjesto da se nakon prvenstva situacija smiri, odmah su počele rasprave o novim kvalifikacijama za Europsko prvenstvo i idućim utakmicama.
Nezaobilazno - o vrućinama
Zanimljiva, ali i pomalo nestvarna vijest dolazi i iz svijeta, točnije iz Italije. Talijanski tanker koji je isplovio iz Rijeke u Crvenom moru napali su pirati, pretpostavlja se oni somalski. Tanker je, prema navodima talijasnkih medija, prenosio benzin u Ujedinjene Arapske Emirate, a pri ulasku u Crveno more posadu je napalo pet brzih malih brodica. Na svu sreću, kapetan je s posadom uspio izbjeći napad tako što je povećao brzinu broda i manevrirao lijevo - desno.
Za kraj, čini se da smo se 2010. godine borili s nesnosnim vrućinama i ljetnom žegom jednako kao i danas, pa je tako pretposljednja stranica Glasa Istre ispunjena savjetima za borbu protiv nje. Novinarka Lara Bagar je tom prilikom sastavila koristan vodič s pet ključnih savjeta, od kojih prvi naglašava važnost "imidža tropskih krajeva", odnosno nošenje lagane, pamučne i lanene odjeće. Plastika je strogo zabranjena! Drugi savjet donosi trik za "hladan puls i hladnu glavu". Redovito stavljanje zapešća pod mlaz vode i umivanje, te naravno unošenje dovoljno tekućine pomoći će u nošenju s vrućinama. Sljedeće pravilo nalaže "Ne žderite – grickajte", savjetujući laganije i manje obroke tijekom ljeta jer proteinska hrana dodatno grije organizam. U četvrtom pravilu novinarka objašnjava da ljuta i začinjena hrana potiču znojenje, koje prirodno hladi kožu. Za sam kraj naveden je trik "Hladni i pod plahtama", koji predlaže punjenje termofora ledenom vodom i postavljanje istog iza koljena ili na gležnjeve prije odlaska na spavanje.
