Tajni život stabala
Stoljetna kruška kod Baredina i stara maslina na Brijunima otkrivaju skriveni život oko sebe
(Press)
Stoljetna kruška kod jame Baredine, monumentalni orah u Kužinićima, stara maslina na Brijunima, badem u Funtani i oskoruša na Stanciji Bružada na prvi pogled pričaju priče o ljudima, krajoliku i vremenu koje je prošlo.
No u njihovim krošnjama, na listovima, u tlu oko korijena i u zraku koji ih okružuje odvija se još jedna, mnogo manje vidljiva priča.
To je priča o brojnim organizmima kojima stara stabla pružaju prostor za život. Upravo taj skriveni svijet istražuje projekt Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, koji vodi dr. sc. Marin Krapac.
U projektnom timu sudjeluju i dr. sc. Barbara Sladonja, dr. sc. Danijela Poljuha, Mirela Uzelac Božac, mag. oecol., i Natalyie Milovan, mag. varst. nar.
Projekt se nadovezuje na ranija istraživanja i aktivnosti povezane s katalogom najstabala Istre, u koji su građani prijavljivali stabla s potencijalom da budu prepoznata kao monumentalna, vrednovana i zaštićena.
Nakon izrade kataloga uslijedio je projekt u kojem je odabrano pet stabala koja su dodatno istražena i predstavljena javnosti kroz promotivne materijale.
Cilj je bio popularizirati vrijednost starih hrastova, cedrova i lipa koje se nalaze širom Istre. Novi projekt predstavlja nastavak te priče, ali starim stablima pristupa uz pomoć okolišne DNA, relativno nove metode za utvrđivanje bioraznolikosti u različitim ekosustavima.
Okolišna DNA (eDNA) genetski je materijal koji organizmi ostavljaju u okolišu u kojem žive ili kroz koji prolaze. Može se analizirati u vodi, tlu, zraku i na površinama, a istraživačima omogućuje da bez klasičnog opažanja svakoga pojedinog organizma steknu širu sliku života prisutnog na određenoj lokaciji.
U ovom projektu metoda se primjenjuje na pet starih stabala voćnih vrsta. Uzorci su prikupljani na listovima, deblu i u tlu, a prvi put postavljeni su i prototipovi uzorkivača zraka.
Uzorkivače je razvila tvrtka eDNA Nature u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
"Analiza okolišne DNA tek se odnedavno primjenjuje u području ekologije za utvrđivanje bioraznolikosti. Nas je zanimalo koliko uspješno može detektirati organizme povezane sa starim voćnim stablima.
Uzorke smo zato uzimali na listovima, deblu i u tlu, a ove smo godine prvi put uključili i uzorkovanje zraka. Nadamo se da ćemo tako dobiti kvalitetnu i cjelovitu informaciju o bioraznolikosti koja se nalazi na tim stablima i oko njih", rekao je dr. sc. Marin Krapac, voditelj projekta s Instituta za poljoprivredu i turizam.
Stabla su odabrana iz kataloga najstabala Istre, pri čemu su istraživači željeli obuhvatiti pet različitih voćnih vrsta. Riječ je uglavnom o stablima čija se starost mjeri stoljećima.
Precizno određivanje njihove starosti nije jednostavno, no razvijene krošnje, opseg debla i cjelokupan izgled jasno pokazuju da je riječ o iznimno starim primjercima.
Pretpostavlja se da su neka od tih stabala nastala iz sjemena. Takva stabla u pravilu imaju dulji životni vijek od voćaka koje se vegetativno razmnožavaju za suvremene plantažne nasade.
Stara stabla imaju kulturnu, povijesnu i sentimentalnu vrijednost. Generacije stanovnika okupljale su se u njihovoj hladovini, a pojedina su stabla postala prepoznatljiv dio identiteta mjesta.
Njihova je važnost, međutim, i ekološka jer pružaju stanište velikom broju različitih organizama. Prema podacima iz literature, na jednom starom hrastu može obitavati oko dvije tisuće vrsta.
Voćne vrste imaju i dodatnu proizvodnu vrijednost. Iako pojedina stara stabla možda više nemaju veliki izravni gospodarski značaj, njihov genetski materijal mogao bi biti važan za oplemenjivačke programe.
"Stara voćna stabla nisu samo živi spomenici i mjesta uz koja su vezane uspomene lokalnog stanovništva. Ona mogu čuvati osobine koje su im omogućile da prežive stoljećima, poput otpornosti prema bolestima, štetnicima, hladnoći ili drugim nepovoljnim uvjetima.
Takva svojstva mogu biti zanimljiva i za buduće oplemenjivačke programe. Zbog toga njihova vrijednost nije samo kulturna i ekološka, nego može biti i proizvodna", pojasnio je Krapac.
Zanimljiv izvor okolišne DNA mogu biti čak i paukove mreže. Budući da su ljepljive, na njima ostaju tragovi organizama i čestica koje su se kretale zrakom.
Njihovom analizom moguće je dobiti dodatne informacije o vrstama prisutnima u neposrednoj blizini stabla. Prikupljeni uzorci predani su ekipi tvrtke eDNA Nature.
Slijede izolacija DNA i sekvencioniranje, nakon čega će se dobiveni podaci uspoređivati s postojećim bazama. Istraživači očekuju podatke o broju mikroorganizama i makroorganizama koji su obitavali na stablima ili u njihovu okruženju, kao i informacije o taksonomskim skupinama i vrstama kojima pripadaju.
Razina preciznosti ovisit će i o kvaliteti podataka koji za pojedine organizme već postoje u bazama.
"Ovo je pilot-projekt kojim želimo napraviti početni pregled stanja i vidjeti kakav potencijal okolišna DNA ima za daljnja istraživanja.
Moguće je da ćemo ovom metodom moći detektirati i pojedine patogene, što bi u budućnosti omogućilo ranije reagiranje i kvalitetniju zaštitu stabala.
Projektom želimo i dodatno vrednovati ta stabla te javnosti pokazati zašto su važna. Kada se stoljetno stablo jednom posiječe, povratka više nema", upozorio je Krapac.
Rezultati bi trebali biti poznati prije završetka projekta, a do kraja godine planiraju se radionice i objavljivanje promotivnih materijala.
Dobivene informacije neće ostati samo unutar znanstvene zajednice, nego će se nastojati približiti građanima, djeci i posjetiteljima Istre.
Nacionalni park Brijuni zainteresiran je za podatke o staroj maslini kako bi se njezina priča mogla dodatno uključiti u informacije namijenjene posjetiteljima.
Slična mogućnost postoji i kod jame Baredine, gdje bi uz staru krušku mogla biti postavljena informativna ploča. Turisti bi tako mogli doznati više o povijesti stabla, ali i o organizmima koji žive na njemu i u njegovoj neposrednoj blizini.
Projekt financira Zaklada Adris, koja je podržala i prethodne aktivnosti povezane s istraživanjem i popularizacijom najstarijih i monumentalnih stabala Istre.
