(Arhiva Glasa Istre)
Vijećnik u Skupštini Istarske županije Endi Rimanić upitao je nadležne na koji se način planira zbrinjavanje komine masline koja nastaje kao nusprodukt prerade maslinovog ulja.
- Zbrinjavanje komine regulirano je novim Pravilnikom, a predviđeno je da se može privremeno skladištiti najdulje tri godine, a općine i gradovi dužni su pokrenuti postupke za izgradnju pogona za preradu komine. Poznato mi je da su predstavnici Istarske županije bili u Italiji gdje komina nije problem već vrijedan resurs za energiju i kompost. Zanima me koje korake je Županija poduzela kako bi osigurala provedbu pravilnika? Je li definirana lokacija za obradu komine i u kojoj fazi pripreme je projekt? Hoće li to rješenje biti ekonomski održivo za istarske uljare i možemo li saznati rokove za trajno rješenje, a to je izgradnja sabirnih centara i postrojenje za obradu komine, upitao je Rimanić.
Nadležni pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Ezio Pinzan pojasnio je da se intenzivno radi na rješavanju tog izazova.
- Prvi smo u Hrvatskoj koji radimo na rješavanju tog stanja, jer je i sve više maslina, sve veća je proizvodnja maslinovog ulja pa je i komine sve više. U Istri imamo 40-ak proizvođača maslinovog ulja koji trenutno kominu rješavaju kako znaju. Mi, naprotiv, želimo gospodariti kominom, a maslinarima je bitno da od komine nakon prerade imaju koristi, jer je ona i vrijedno organsko gnojivo koje je njima itekako vrijedno. Tu dolazimo do dva rješenja. Jedno je izgradnja bioplinskog postrojenja gdje se komina koristi za proizvodnju energije, a ostatak se koristi kao organsko gnojivo. Drugo i manje zahtjevno rješenje je kompostana koja ne mora biti na jednom kmjestu, već možemo izgraditi više kompostana na području Istre da se komina što kraće transportira i pretvara što prije u vrijedan kompost, rekao je pročelnik Pinzan.
Dodao je da su rješenja predstavljena županu i prestavničkom tijelu Istarske županije te pojasnio da je porečki Institut za poljoprivredu izradio studiju o količinama, načinima prerade, dao odgovore koje količine i gdje bi se dobile svake godine.
- Tu je glavno pitanje kako rješavati sastojnice u komini, a to su polifenoli koji se nalaze u komini i koji su štetni ako se odlažu na tlo. Dakle, njih treba ukloniti kako bi dobili kompost. Izrađena je i ekonomska studija koji bi odgovorila koje je od ta dva rješenja bolje. Moram reći da i ministarstvo čeka odgovor kako smo mi to u Istri riješili. Tim povodom imali smo sastanak radne skupine za poljoprivredu i mislim da je rješenje na vidiku, rezimirao je Pinzan.
Zaključak je, kaže, da je kompostana brže, jeftinije rješenje koje bi riješilo cijeli problem, dok je učinkovitije, kvalitetnije, ali i financijski zahtjevnije moderno bioplinsko postrojenje koje bi rješavalo i pitanje energije te vrijedan ostatak proizvodnje - kompost.
- Kada prijedlog bude konačan predstavit ćemo ga na Skupštini Istarske županije, zaključio je Pinzan.