Panel u Rovinju
Ako su činjenice dovoljne, zašto teorije zavjere i dalje imaju publiku?
(Snimio Zoran Oljača)
Pitanja o tome je li Zemlja ravna, jesmo li doista sletjeli na Mjesec ili predstavlja li umjetna inteligencija spas čovječanstva ili njegovu najveću prijetnju, iznova se vraćaju u javni prostor. Da su same činjenice dovoljne, teorije zavjere ne bi imale toliku publiku, a znanstvene spoznaje ne bi se morale neprestano braniti pred valovima dezinformacija, straha i senzacionalizma.
Upravo je to bila jedna od središnjih tema panela “Science Sells Facts, but Who’s Buying?”, održanog u DK LLLoungeu hotela Lone u Rovinju. Panel je otvorio pitanje mogu li znanstvene činjenice konkurirati na tržištu pažnje, a da pritom ne izgube ono najvažnije – točnost, kontekst i vjerodostojnost.
Danas se od znanstvenika više ne očekuje samo objava rezultata istraživanja, već i aktivno uključivanje javnosti u proces nastanka i provedbe istraživanja. Takva komunikacija nije jednostavna, osobito kada je riječ o temama koje su istodobno važne, složene i medijski atraktivne, poput umjetne inteligencije, hrane, kvantnih tehnologija, klimatskih promjena i javnog zdravlja. Upravo se takve teme u javnosti lako pretvaraju u hype, strah ili teorije zavjere.
Sudionici panela raspravljali su o tome tko danas treba govoriti o znanosti – znanstvenici, komunikatori, mediji, institucije, marketingaši ili svi zajedno. Otvorena su i pitanja zašto neistine često putuju brže od činjenica, što znanstvena komunikacija može preuzeti od tržišta pažnje, a što nikako ne bi smjela kopirati, kao i gdje se nalazi granica između približavanja znanstvenih činjenica javnosti i njihove banalizacije.
Panel je okupio sugovornike koji znanost, javnost i komunikacije promatraju iz različitih perspektiva.
Antonella Barišić Kulaš, istraživačica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, govorila je o umjetnoj inteligenciji, robotici i računalnom vidu – područjima u kojima se znanstvene teme najbrže pretvaraju u hype, strah i pogrešna očekivanja.
Anđela Buljan Šiber, vlasnica agencije Izone, znanstvena entuzijastica, članica HURA-e i IAB Croatia te članica Organizacijskog odbora Dana komunikacija, istaknula je kako format, narativ i tržište pažnje često određuju hoće li poruka uopće doprijeti do publike.
Zvonimir Galić, profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o tome kako ljudi procjenjuju informacije, zašto vjeruju određenim izvorima te zbog čega jednostavna objašnjenja često djeluju uvjerljivije od znanstvenih dokaza.
Marko Košiček, znanstvenik i koordinator projekata popularizacije znanosti i znanstvene komunikacije na Institutu Ruđer Bošković, otvorio je pitanje uloge znanstvenika u javnom prostoru i načina na koji istraživači mogu postati jasniji, hrabriji i prisutniji javni sugovornici.
Petra Buljević Zdjelarević, voditeljica PR-a i komunikacija Instituta Ruđer Bošković, podijelila je iskustva rada na sjecištu znanosti, institucija, medija i javnosti, s posebnim naglaskom na to kako znanstvene teme dobivaju relevantan prostor, vidljivost i povjerenje u javnom komunikacijskom prostoru.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
