U Grand Hotelu Brioni danas je u organizaciji Glasa Istre održana konferencija pod nazivom "Green Istria 2030: Energetska tranzicija Istre". Moderator konferencije Mislav Togonal uveo je sudionike u temu kroz nekoliko ključnih pitanja: u kakvom je stanju elektroenergetska mreža; koliko je projekata solarnih elektrana u procesu realizacije; hoće li glavni stabilizator mreže - termoelektrana Plomin uskoro biti zamijenjena malim nuklearnim reaktorom; kako građani u Istri, a kako tvrtke koriste poticaje za energetsku održivost; jesu li industrijski pogoni i veliki hotelski lanci već obavili zelenu tranziciju; hoće li u sezoni na crpkama biti dovoljno goriva bez obzira na ratna previranja u Perzijskom zaljevu te u kojoj je fazi energetska tranzicija Istre.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Glas Istre, kao najveći i najvažniji regionalni medij, više od osam desetljeća progovara o najvažnijim temama na istarskom poluotoku, a i ovoga puta riječ je o jednoj takvoj kroz koju je cilj jasan - razgovarati o budućnosti našeg prostora, o održivom razvoju i o odgovornosti koju imamo prema generacijama koje dolaze, naglasila je u svom uvodnom obraćanju v.d. glavna urednica Glasa Istre Tea Tidić, u ime organizatora.

- Energetska tranzicija više nije izbor, već nužnost. Ona traži znanje, suradnju i hrabre odluke. Istra je oduvijek bila regija koja zna prepoznati trenutak i prilagoditi se izazovima. Upravo zato vjerujem da imamo sve preduvjete postati primjer uspješne zelene tranzicije - ne samo u Hrvatskoj, već i šire. U tom procesu ključnu ulogu imaju naši partneri i dionici. Tu je tvrtka BAT koja svojim ulaganjima i transformacijom poslovanja pokazuje kako industrija može i mora biti dio održivog rješenja. Veliku ulogu ima i Istarska regionalna energetska agencija IRENA, koja već godinama sustavno radi na razvoju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Također, tu je i INA, kao važan energetski akter koji prolazi kroz vlastitu tranziciju prema održivijem poslovanju, kao i tvrtka Rudan, koja svojim stručnim rješenjima doprinosi razvoju moderne i učinkovite energetike. Posebno mjesto u ovoj raspravi zauzima i Termoelektrana Plomin - simbol dosadašnjeg energetskog sustava, ali i važna točka promišljanja budućih koraka prema dekarbonizaciji i održivim izvorima energije, poručila je Tidić.

Tea Tidić (Snimio Milivoj Mijošek)

Ova konferencija bila je prilika da se uz vrhunske stručnjake iz sektora razmijene ideje, iskustva i konkretna rješenja.

- Pred nama su izazovi, ali i ogromne prilike - razvoj obnovljivih izvora energije, povećanje energetske neovisnosti, otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje kvalitetnijeg životnog okruženja za sve građane Istre, kazala je uz poziv na konstruktivan dijalog i suradnju s kojima se može doći do konkretnih zaključaka koji će doprinijeti zelenijoj, održivijoj i energetski sigurnijoj Istri.

Načelnik sektora za energetsku politiku i planiranje u Ministarstvu gospodarstva Vjekoslav Jukić istaknuo je da je energetska tranzicija tema kojom se Uprava za energetiku ministarstva intenzivno bavi posljednjih 10-ak godina

- U veljači 2015. godine predstavljena je Energetska unija kao prva zajednička politika Europske unije i ona je istaknula pet glavnih stupova koji su ocrtali jasan put ka zajedničkom cilju - prelasku na zelenu energiju i smanjenje emisije stakleničkih plinova. A upravo su ti glavni lajtmotivi Europe, koji su postali osnova Pariškog sporazuma te 2015. godine, nekoliko mjeseci nakon predstavljanja same Energetske unije označili prekretnicu dekarbonizaciji na globalnoj razini. Iako je taj proces tijekom godina imao uspone i padove, zelena tranzicija sve je snažnije u fokusu Europske unije. Krajem 2019. predstavljen je Europski zeleni plan, paralelno s finalizacijom nacionalnih integriranih energetskih i klimatskih planova, kojima su države članice postavile ciljeve za smanjenje emisija CO2, povećanje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost. Svi ti ciljevi skupljeni su od strane Europske komisije i njima pokušavamo ostvariti taj zajednički europski cilj. A glavni cilj je da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine, naglasio je Jukić.

Vjekoslav Jukić (Snimio Milivoj Mijošek)

Dodao je i kako se zelena tranzicija danas sve više povezuje sa sigurnošću opskrbe i diversifikacijom izvora energije, osobito u kontekstu geopolitičkih izazova. Podsjetio je i na paket "Spremni za 55", kojem je cilj smanjenje emisije CO2 za 55 posto do 2030. godine.

- Zbog toga je Europska komisija pokrenula opsežnu izmjenu legislative, a tijekom te izmjene desila se ruska agresija na Ukrajinu, koja je uzburkala energetsko tržište Europske unije, ali i donijela novi strateški dokument REPowerEU, kojim je jasno istaknuta nužnost odmaka ovisnosti Europe od uvoza energenata iz samo jednog izvora. Sve to osiguralo je ubrzavanje upravo energetske tranzicije, primjerice vodika, jačanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, ali i stavljanje u fokus novih tehnologija. Tu je bitna geotermalna energija, ali i geološko skladištenje CO2, konkretizirao je Jukić.

Dotaknuo se i toga da je tranzicija skupa, zbog čega je, kako je rekao, država uložila veliku količinu javnog novca u jačanje zelene tranzicije.

- Obnovljivi izvori energije se potiču još od 2007. godine, a zadnjih dvije godine intenziviralo se korištenje obnovljivih izvora energije za vlastite potrebe. To nam je pomoglo podići instaliranu snagu fotonaponskih elektrana. Posebna se pažnja posvetila financiranju kućnih sustava za proizvodnju energije i sunca za vlastite potrebe. PDV se smanjio, odnosno stavio na nulu, čime je ove projekte učinio dodatno primamljivim velikom broju hrvatskih građana. Vlada Republike Hrvatske uložila je 560 milijuna eura u razvoj elektroenergetskih sustava, koji mora biti u stanju pratiti nove trendove preko proizvođača, potrošača i novih sustava. Jačamo i baterijske sustave, ali i korištenje geotermalne energije. Gradi se prvi elektrolizator u Hrvatskoj, planiraju se prve punionice za vozila na vodnik te nabava baterijskih električnih autobusa za javni gradski prijevod. Grad Pula je jedan od korisnika koji će dobiti nove gradske baterijske sustave, a gradnja infrastrukture za njegovo punjenje je u punom zamahu, rekao je Jukić.

Izaslanik Predsjednika Vlade RH, ravnatelj Uprave za klimatsku tranziciju Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Mario Stipetić u svojem je obraćanju naglasio da konferencija nosi snažan naziv i dolazi u pravom trenutku kad se cijela Europa suočava s izazovima klimatskih promjena i energetske sigurnosti, odnosno nesigurnosti i određenog razvoja.

Mario Stipetić (Snimio Milivoj Mijošek)

- Istra je primjer regije koja razumije da gospodarski razvoj i zaštita okoliša nisu suprostavljeni ciljevi, nego dva lica iste strategije; strategije održivog razvoja. Vlada RH i Istarska županija imaju kontinuiranu i kvalitetnu suradnju, a ta suradnja daje konkretne rezultate. Prihodi istarske županije od poreza na dohodak i pomoći izravnavanja, prošle su godine dosegli 51,5 milijuna eura što je rast od čak 218 posto u odnosu na 2017. godinu i takav fiskalni kapacitet omogućuje snažnije ulaganje upravo u projekte zelene i energetske tranzicije. Istovremeno u mandatnom razdoblju ove Vlade u Istarsku županiju uloženo je 586 milijuna eura, pri čemu europska sredstva čine više od 226 milijuna eura i što je jasni pokazatelj koliko su EU fondovi važan alat za transformaciju, ne samo Istre, već i svih naših regija, naveo je Stipetić.

Kad se govori o zelenoj tranziciji, često govorimo i o ciljevima, a Istra je primjer kako se ti ciljevi pretvaraju u konkretne projekte i mjerljive rezultate, drži ravnatelj Uprave za klimatsku tranziciju koji je i nabrojao neke od projekata.

- Više od 32 milijuna eura ulaganja kroz RTS mehanizam usmjereno je na smanjenje emisija i energetsku učinkovitost. Tu su i projekti u okviru Programa Energija i klimatske promjene i ulaganje kroz EGP financijski mehanizam. To nisu samo brojke, već investicije u čišći zrak, zdraviji okoliš i sigurniju energetsku budućnost. Jedan od važnih segmenata zelene tranzicije u Istri svakako je vodno gospodarstvo. U razdoblju od 2016. do 2025. godine uloženo je više od 288 milijuna eura u projekte vodoopskbe, odvodnje, rješavanje otpadnih voda i zaštitu od štetnih djelovanja voda, poručio je i naveo neke od njih u Rovinju, Poreču, Umagu i Novigradu.

Ovi projekti imaju izravan utjecaj na očuvanje Jadranskog mora koji je jedan od naših najvećih resursa, istaknuto je. Dovršetkom svih tih projekata stotine tisuća građana imat će koristi kroz poboljšani sustav što je i najbolji pokazatelj kako zelena tranzicija unaprjeđuje svakodnevni život, smatra on.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- U području gospodarenja otpadom učinjeni su značajni pomaci, zahvaljujući europskim i nacionalnim programima. Kroz dva ključna programa odabrana su čak 42 projekta, a riječ je o projektima koji obuhvaćaju sanaciju odlagališta, izgradnju reciklažnih dvorišta, nabavu komunalnih vozila, obradu građevinskog otpada te edukaciju građanstva. Posebno se ističe projekt sanacije odlagališta Kaštijun, kao i projekt nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada u kojem sudjeluje čak 40 jedinica lokalne samouprave s područja Istarske županije. Projekti su dali konkretne rezultate; stopa oporabe komunalnog otpada porasla je s 14,4 posto 2013. godine, na čak 45,8 posto 2024. godine. Država provodi sanaciju problematičnih lokacija, poput one u Pazinu gdje se procjenjuje da se nalazi oko 12 tisuća tona otpada. U srpnju prošle godine donesene su Izmjene plana gospodarenja otpadom, kojem je predviđena sanacija šest takvih lokacija, u koju je uključen i Pazin. Sanacija će se financirati iz nacionalnih sredstava, najavio je.

U području zaštite okoliša i industriji istaknuo je izuzetan značaj projekta dekarbonizacije tvornice u Koromačnu, što je strateški projekt, a kod smanjenja emisija stakleničkih plinova naveo je i promet, budući da se energetska tranzicija bez njega ne može promatrati. S tim u vezi spomenuo je eklektrifikaciju javnog prijevoza u koju Istra ulaže, a tu je i razvoj željezničke infrastrukture i punionice za baterijske vlakove. To znači manje emisija i buke, a bolju kvalitetu života za stanovništvo. Istarska županija jedna od najjačih turističkih regija, ali to prati i održivost, istaknuo je. Dotaknuo se i sustava obrazovanja i više od 186 milijuna eura uloženih u razne školske infrastrukture, regionalne centre kompetenetnosti i projekte cjeloživotnog učenja.

Na kraju je zaključio je kako je pred nama razdoblje kada ce se energetska tranzicija dodatno ubrzati kroz ulaganja u obnovljive izvore, povećenje energetske učinkovitosti, digitalizaciju energetskog sustav te razvoj pametnih gradova i zajednica.

- Istra ima sve preduvjete da bude prevodnik u tim procesima. Pokazuje da zelena tranzicija može biti motor razvoja, da ulaganje uključuje gospodarsku korist i da partnerstvo države i regije te lokalne zajednice daje najbolje rezultate. Zelena tranzicija nije opcija, ona je nužnost, ali u Istri vidimo da ona može biti velika razvojna prilika, zaključio je Stipetić.

Uslijedila je panel rasprave na kojoj su sudjelovali Goran Baričević, voditelj inženjeringa i tvorničkog održavanja u BAT-u, Ivan Andročec, direktor Obnovljivih izvora energije i inovacija u INA-i Danijel Benčić, predsjednik Uprave Rudan d.o.o. te Doris Pajković, predstavnica IRENA-e.

Povezane vijesti

• Cjelogodišnji turizam na krilima uspješnih poduzetnica
• Obnova zastarjele infrastrukture i spajanje na europsku željezničku mrežu velika su prilika za daljnji napredak Poluotoka
• U Istri ima 200.000 stanovnika i pola milijuna turističkih kreveta. U praksi to znači - zimi prazni stanovi, a ljeti Gardaland