Stare užance, maškarano slavlje kao tradicijska fešta Rovinjskog Sela koje ove godine slavi 500. obljetnicu nastanka i sedamdest godina Seljanskih maškara, ovog će petka, 13. veljače, s početkom u 18 sati biti predstavljena i velikom izložbom dokumentarnih fotografija.

Obiteljske arhive

Fotografije koje su brižno prikupljane po obiteljskim kućama i arhivima moći će se razgledati i pritom evocirati uspomene i na začetnike maškaranog slavlja i to u Seljanskom Domu kulture. Ujedno to će biti i prvi događaj koji će i ove godine podsjetiti na bogato društveno naslijeđe koje i danas živo kuca u srcima svih stanovnika Rovinjskog Sela.

Prema riječima Alda Pokrajca, novinara i jednog od glavnih organizatora izložbe, povijest maškara u Rovinjskom Selu jako je duga i, po predanju, taj je običaj vjerojatno preuzet iz venetskih koji su se gajili u obalnom području Istre s većinskim talijanskim stanovništvom.

Seljanske maškare 1975. godine (Snimila Antonietta Pokrajac)

- U maškare se odlazilo i u vrijeme Austro-Ugarske, sve do Prvog svjetskog rata. Nakon što je Istra pala pod vlast Italije, maškare su bile zabranjene. Talijanske vlasti su se bojale da bi istarski Hrvati pod maskama mogli izvoditi diverzije. Ipak, prema pričama starijih, Seljani bi se na pusni torak noću kriomice maskirali i u konspiraciji zabavljali uz supu i kobasice oko ognjišta. Običaji su oživljeni nakon Drugog svjetskog rata. U maškare se odlazilo u manjim grupama po pojedinim dijelovima Sela, kaže nam Pokrajac.

Strašni Vorko z jame

Glavni lik maškara je bio mitski Vorko z jame kojim su stariji plašili djecu da se za ispaše stoke ne bi približavali jamama. Prema pričama, Vorko je boravio u jami s vilama kojima bi probio tijelo onoga tko bi se približio, podsjeća Pokrajac i dodaje da se u maškarama Vorko prikazivao u liku medvjeda, koji je, da ne bi pobjegao, bio vezan lancem.

Seljanske maškare 1969. godine (Snimila Antonela Barbaro)

- Vorko bi se u krznu sačuvanog od ovčje koža s dlakom bacao ženama pod noge, a ove bi bježale od njega k’o od vraga. U stara vremena bi u vrijeme Pusta obično pao snijeg pa se Vorko, na radost djece, bacao u snježne zapuhe, kazuje Pokrajac nadalje.

Na ideju Pjera Pokrajca, Katine maškarane skupine su se 1956. udružile i krenule u zajednički obilazak Sela od kuće do kuće. Pjero Katina ili Batica, kako su ga također zvali zbog sklonosti izradi penisa iz različitih materijala, oko sebe je okupio grupu prijatelja i istomišljenika pa su tako neformalno nastale nadaleko poznate Seljanske maškare.

Seljanske maškare 1987. godine (Snimio Aldo Pokrajac)

Uz Pjera Katinu u prve maškarane povorke odlazili su Vitorio Iskra Keko, Đani Iskra i Guerino Šturman. Među veterane treba ubrojiti i Anđela Radovana Đela, koji je u maškare dolazio iz Njemačke, gdje je bio na privremenom radu.

- Valja reći da su Seljanske maškare gotovo tri decenije starije od najpoznatijih organiziranih grupa u Buzetu i Labinu, kao i da su najstarije u Istri. Po porijeklu Seljani su bili poljodjelci i stočari pa su njihove maškare ponajprije bile poznate po svom ruralnom stilu. Odjeću su oblikovali od stare poderane seljačke robu i krzna životinja. Za lice su upotrebljavali pasibraze, ručno izrađene maske koje su se ukrašavale ptičjim perjem, kaže pasionirani kroničar Rovinja i Rovinjskog Sela Aldo Pokrajac.

Program maškara

Kao udruga Seljanske maškare su osnovane 2012. godine sa stotinjak članova. Od tada se počinju gajiti i tematske maškare, a u tome su se najviše istakle dame koje su se sve više uključivale u karnevalske ludosti. U maškare se svake godine uključuje sve više mladih, počevši od vrtićke dobi.

Na ovaj način više nema straha da će se stare užance zatrti. Nastoje se sačuvati ustaljeni običaji pa se tako, već tradicionalno nakon Antonje (izložbe vina i maslinovog ulja Rovinjštine), postavlja Pust uz semafore na zapadnom ulazu u Selo.

Dodajmo i da dan nakon svečanog otvaranja izložbe, Dom kulture 14. ožujka, s početkom u 16.30 sati preuzimaju Male maškare, a 17. ožujka, za Pusni utorak, s početkom u 9 sati Seljanske maškare kreću u obilazak Rovinjskog Sela, kada posjećuju svaku kuću i domaćinstvo. Za 19 sati najavljena je završnica s vatrometom na Pudarici, a u 20 sati i ples pod maskama i nagrađivanje najuspješnijih i najboljih maski.

Već tradicionalno, maškarano veselje okončat će se na Pusnu srijedu 18. veljače kada će se spaliti pust, a odmah potom započeti pripreme za sljedeće maškarano veselje u Rovinjskom Selu.

Povezane vijesti

• Prijave za Pulski karneval do 20. siječnja
• Još deset dana prijava na Pulski karneval
• U ROVINJSKOM SELU TRADICIJA DUGA VIŠE OD STOLJEĆA: Bolje da se zatare selo nego užanca