Odluke o osnivanju podružnica Poreč, Umag, Rovinj i Pazin kao i načinu poslovanja poslovne jedinice Buzet, donesene nedavno na Skupštini Istarskog vodovoda Buzet, koliko se iz njih da iščitati, oprečne su Zakonu o vodnim uslugama i Zakonu o trgovačkim društvima, budući da odvodnje zadržavaju visoku razinu autonomije i ispada da im se pripaja vodoopskrba što je u najmanju ruku podjela vodovoda. To je pak u suprotnosti s intencijom zakonodavca da pripoji odvodnje vodovodu, a kako je to, u prosincu prošle godine, i poručio Trgovački sud odbivši registrirati novo trgovačko društvo Istarski vodovod i odvodnja.

Unutar zakonskog okvira

Od Istarskog vodovoda Buzet i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije zatražili smo komentar odluka kao i komentar ovog poteza koji bi mogao dodatno usporiti proces pripajanja odvodnji vodovodu. Nadalje, postavili smo pitanje hoće li Ministarstvo zaštite okoliša nešto poduzeti budući da se s ovim procesom kasni, a Hrvatska se pred EU obvezala na reformu vodnih usluga? Da li smatraju da postoji mogućnost da podružnice budu registrirane na ovaj način? Kako komentiraju i to što je odlukama predviđeno da podružnice osniva Istarski vodovod i odvodnja d.o.o. sa sjedištem u Buzetu, društvo koje nije upisano u sudski registar Trgovačkog suda. Mogu li takve odluke Skupštine biti zakonite?

U Istarskom vodovodu smatraju da odluke Skupštine društva o osnivanju podružnica predstavljaju dopušteni organizacijski model unutar važećeg zakonskog okvira te da nisu u suprotnosti s ciljevima reforme vodnog sektora niti s načelom objedinjavanja vodnih usluga, budući da se i nadalje zadržava jedinstveni javni isporučitelj vodnih usluga za cijelo uslužno područje.

U očitovanju, vezano uz postupak organizacijskog ustroja društva Istarski vodovod i odvodnja Buzet, direktor Istarskog vodovoda Buzet Mladen Nežić naglasio je kako je Skupština društva Istarski vodovod sazvana krajem siječnja radi donošenja odluka o osnivanju podružnica, sukladno novom društvenom ugovoru koji je jednoglasno usvojen na Skupštini iz srpnja prošle godine. Podružnice, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, predstavljaju unutarnji organizacijski oblik trgovačkog društva bez pravne osobnosti, putem kojeg se obavljaju registrirane djelatnosti društva na određenom području. Osnivanjem podružnica ne osniva se novi javni isporučitelj vodnih usluga, niti se mijenja pravni status društva kao jedinstvenog javnog isporučitelja vodnih usluga na svom uslužnom području, pojasnio je Nežić.

Skladno Zakonu o vodnim uslugama, istaknuo je također, djelatnost javnog isporučitelja vodnih usluga obuhvaća javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju kao jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Slijedom navedenog, podružnice kao organizacijski dijelovi društva ne mogu obavljati isključivo djelatnost javne odvodnje, već djeluju u okviru cjelokupne registrirane djelatnosti društva, uključujući i javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju.

Organizacija poslovanja putem podružnica usmjerena je na postizanje operativne učinkovitosti, racionalno upravljanje resursima, transparentno praćenje prihoda, rashoda i ulaganja po pojedinim područjima te osiguranje uravnoteženog razvoja sustava, uz zadržavanje načela solidarnosti unutar društva između područja različitih prihodovnih i infrastrukturnih kapaciteta.

Vezano uz rješenje Trgovačkog suda kojim se u ovoj fazi odbija upis novog društvenog ugovora, Nežić je istaknuo da je protiv tog rješenja izjavljena žalba te da postupak po žalbi još nije pravomoćno okončan. Ovisno o ishodu tog postupka, poduzet će se daljnji normativni koraci u pogledu izmjena društvenog ugovora, u potpunosti sukladni pravomoćnoj sudskoj odluci.

Pitanje smo uoči Skupštine postavili i Ministarstvu zaštite okoliša koje je u svom odgovoru navelo da je izvršilo zakonsku obvezu, omogućilo funkcioniranje 41 uslužnog područja i konzumiralo sve pravne mogućnosti koje je imalo po Zakonu o vodnim uslugama. Reforma je provedena i izdano je 41 rješenje o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta za početak poslovanja (licenca) svim društvima preuzimateljima na uslužnim područjima, a javnim isporučiteljima vodnih usluga koji se nisu pripojili društvu preuzimatelju su, u skladu s člankom 94. Zakona o vodnim uslugama, izdana rješenja o ukidanju licenci i prijenosu gospodarske cjeline.

Što se tiče provedbe konkretnog pripajanja na uslužnom području 23, ministarstvo je izdalo rješenje od 24. srpnja prošle godine kojim se utvrđuje da Istarski vodovod ispunjava opće i posebne uvjete za početak poslovanja nakon pripajanja postojećeg javnog isporučitelja Park odvodnja iz Buzeta. Također su napomenuli da Istarski vodovod već pruža vodnu uslugu javne vodoopskrbe te uz vodnu uslugu javne vodoopskrbe naplaćuje i vodnu uslugu javne odvodnje na cijelom uslužnom području 23 i u tom smislu već funkcionira kao jedinstveni javni isporučitelj vodne usluge na cijelom uslužnom području.

- S obzirom da je još uvijek u tijeku postupak upisa pripajanja postojećih društva za odvodnju, odnosno, da je u tijeku dodatno usuglašavanje jedinica lokalne samouprave koje su osnivači postojećih društava te da slijedi Skupština društva nastavno na zaključak Trgovačkog suda u Pazinu od 10. prosinca prošle godine, ministarstvo ne može komentirati nacrte akata koji nisu raspravljeni niti doneseni na Skupštini društva, odgovorili su iz resornog ministarstva na pitanje postavljeno tjedan dana uoči održavanja siječanjske Skupštine, a na koje je odgovor pristigao nekoliko sati uoči zasjedanja na kojem su odluke prihvaćene.

Pazin protiv odluka

Na Skupštini Istarskog vodovoda bilo je nazočno 94,28 posto u vrijednosti kapitala, od čega je za predmetne odluke glasalo ukupno 19 od 23 prisutnih vlasnika, predstavnika gradova i općina, (ukupno ih je 27 op.a.) odnosno 86,92 posto vrijednosti kapitala. Iz neslužbenih izvora saznajemo da je protiv odluka o osnivanju podružnica glasao dio Pazinštine, te da je načelnik Gračišća pročitao izdvojeno mišljenje gradonačelnice Pazina. Na zamolbu da nam dostavi izdvojeno mišljenje, Suzana Jašić uvodno je naglasila da unatoč namjeri, zbog izvanrednih okolnosti nije bila u mogućnosti sudjelovati na Skupštini Istarskog vodovoda Buzet, ali je svoju punomoć predala načelniku općine Gračišće Ivanu Jeromeli, uz zamolbu da pročita njeno izdvojeno mišljenje te da ispred Grada Pazina glasa protiv odluka. Kako nije prisustvovala Skupštini, naglasila je i da joj nije poznato tko je od članova Skupštine prisustvovao sjednici i tko je kako glasao.

Protivljenje donošenju odluka o osnivanju podružnica Poreč, Umag, Rovinj i Pazin te odluke o načinu poslovanja Poslovne jedinice Buzet, u izdvojenom mišljenju argumentirano je formalno - pravnim razlozima. Trgovačko društvo Istarski vodovod i odvodnja ne postoji, odnosno nije upisano u sudski registar. U zaglavlju prijedloga odluka o osnivanju podružnica poziva se na društveni ugovor koji nije na snazi, slijedom čega se odluke temelje na nepostojeće normativnom aktu, zbog čega ne postoji pravni temelj za njihovo donošenje niti provedbu. Pravni temelj za njihovo osnivanje je osnivački akt - društveni ugovor - koji je trebao biti ispravljen i dopunjen sukladno nalogu Trgovačkog suda radi njegove neusklađenosti sa Zakonom o vodnim uslugama i Zakonom o trgovačkim društvima. No u propisanom roku po nalogu suda nije postupljeno, uslijed čega se prijava smatra povučenom. Kako izmjene društvenog ugovora kojima se predviđa osnivanje podružnica nisu upisane, Skupština nema unutarnju normu na temelju koje bi mogla zakonito donositi predložene odluke.

Među suštinskim razlozima, gradonačelnica Pazina ističe da osnivanje podružnica ili drugih organizacijskih oblika koji ne zadiru u jedinstvo isporučitelja nije sporno. U Gradu Pazinu slažu se s potrebom snažne operativne autonomije odvodnji i smatraju da bi upravo one trebale biti fokus eventualnog ustrojavanja podružnica. Međutim pitanje vodoopskrbe je kvalitativno drugačije. Vodoopskrbni sustav u Istri povijesno je, tehnički i organizacijski razvijan kao jedinstven još od 1930-ih godina.

- Naš stav je od početka jasan. Ne pristajemo na fragmentaciju sustava vodoopskrbe, neovisno o postojećim zamjerkama za njegovo funkcioniranje. Posebno ističemo odgovornost prema građanima na području Pazina i okolnih općina. Osim prijedloga osnivanja podružnica koje je ponudio Istarski vodovod Buzet i s kojim smo se složili, ostali prijedlozi u najvećoj mjeri proizlaze iz perspektive odvodnji, bez cjelovitog sagledavanja funkcioniranja i financijske održivosti vodoopskrbnog sustava. Preliminarni i neslužbeni podaci kojima raspolažemo potvrđuju opravdanost opreza. Procesi integracije ne mogu i ne smiju voditi pojedina društva odvodnje. Nositelj tog procesa mora biti Istarski vodovod Buzet, uz jasne smjernice i odluke Skupštine. Ukoliko Skupština ocijeni da Uprava nije dorasla tom zadatku, rješenje je u njenoj promjeni i jasnom nalogu, a ne u paralelnom kreiranju rješenja izvan postojećeg okvira, naglasila je Jašić.

Posebno je istaknula i pitanje Istarskog vodozaštitnog sustava koje je i dalje neriješeno, unatoč činjenici da je od ključne važnosti za ostvarenje ciljeva vodne reforme na ovom području. U Gradu Pazinu smatraju da je rješavanje njegova statusa i integracije, prethodno i nužno pitanje koje bi trebalo biti riješeno prije donošenja daljnjih odluka o ustroju podružnica.

Zaključno, u izdvojenom mišljenju Grada Pazina kao člana Skupštine Istarskog vodovoda, predlaže se očuvati jedinstvo sustava vodoopskrbe i stvoriti uvjete za njegovo poboljšanje, provesti izmjene tvrtke i društvenog ugovora sukladno nalogu suda, riješiti pitanje Istarskog vodozaštitnog sustava te tek potom odlučivati o ustrojstvu. U protivnom se riskira postupanje koje nije u skladu s propisima, zanemarivanje sudskih odluka te moguće daljnje intervencije nadležnih tijela na štetu vodovoda, gradova i općina.

Povezane vijesti

• Dubrovnik - Za vodoopskrbu naselja Zaton i Orašac gotovo 28 milijuna kuna
• Dubrovnik - Za vodoopskrbu naselja Mokošica, Štikovica i Mali Zaton gotovo 55 milijuna kuna
• Potpisan 881 milijuna kuna vrijedan ugovor za "Aglomeraciju Dubrovnik"