(Arhiva Novog lista)
U Portorožu će se u srijedu održati slovensko-hrvatska poslovna konferencija na kojoj će glavna tema biti zajedničke investicije u sektoru građevine, a na marginama sastanka hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sa slovenskom ministricom infrastrukture trebao bi razgovarati o slovenskim planovima za izgradnju dva ključna prometna pravca koja su od iznimne važnosti za hrvatsko gospodarstvo.
Riječ je o gradnji brze ceste Kopar - Dragonja te o gradnji dionice autoceste od Postojne do graničnog prijelaza Rupa. Obje te dionice imaju veliko značenje za hrvatski turizam, ali iako slovenska strana već niz godina obećava početak gradnje, do njega još uvijek nije došlo. Da će sa slovenskom kolegicom razgovarati o ovom problemu, u kratkom telefonskom razgovoru potvrdio nam je i sam ministar Oleg Butković koji je kazao kako je svjestan da je ministrica Alenka Bratušek sredinom prošlog mjeseca u Kopru najavila pokretanje projekta gradnje brze ceste Kopar - Dragonja, ali da od nje očekuje nešto više informacija vezanih uz rokove i početak gradnje ove dionice. Isto tako Butković je rekao da očekuje i informacije o početku radova na dionici od Postojne do Rupe koja je jednako važna ne samo za hrvatski turizam već i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.
(Snimio Marko Gracin)
Konferenciju u Portorožu organizira slovenski dnevni listi Delo, a na okruglom stolu pod nazivom "Investicijski val između države i gradova" osim Olega Butkovića i Alenke Bratušek, po najavi organizatora trebali bi još sudjelovati i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Konferencija bi po najavama trebala biti središnji regionalni forum za raspravu o sljedećem desetljeću velikih infrastrukturnih ulaganja u Sloveniji i Hrvatskoj. Okupit će ključne nacionalne i lokalne donositelje odluka, vodeće predstavnike građevinske industrije, investitore i inženjerske institucije na jednom mjestu. Fokus će biti na strateškim ulaganjima do 2030. godine, izazovima prostornog planiranja i ulozi građevinske industrije kao dugoročnog razvojnog partnera države i gradova. Kroz okrugle stolove s najvišim političkim i gradskim donositeljima odluka te stručne rasprave, konferencija će ponuditi konkretne odgovore na pitanje kako osigurati stabilno investicijsko okruženje, učinkovito upravljanje projektima i konkurentan razvoj regije.
Zanimljivo je da sastanak Butkovića i Alenke Bratušek dolazi samo nekoliko dana nakon što je o dionici ceste od Kopra do Dragonje na sjednici Skupštine Istarske županije govorio i župan Boris Miletić. On je rekao kako su u razgovorima s Republikom Slovenijom i njenim veleposlanikom Gašperom Dovžanom po prvi put postavljeni konkretni rokovi vezani uz izgradnju cestovne infrastrukture i povezivanje s autocestom sa slovenske strane granice. Odgovarajući na vijećničko pitanje Roberta Velenika (IDS), Miletić je naglasio kako je dovršetak Istarskog ipsilona, s dvostrukim trakama na Limskoj dragi i Mostu na Mirni, značajno unaprijedio prometnu sigurnost u Istri, no problem ostaje na slovenskoj strani granice.
- Dolaskom do granice nailazimo na prometnicu koja nema razinu sigurnosti kakvu imaju brze ceste ili autoceste. To je potreba ne samo naših građana na sjeveru Istre, nego i građana Republike Slovenije, rekao je Miletić, te je dodao kako bi do kraja rujna ove godine trebala biti u potpunosti definirana i usuglašena trasa buduće prometnice na slovenskoj strani. Miletić je istaknuo i važnost prometnog povezivanja za turizam, naglasivši kako u Istru godišnje dolazi oko pet milijuna turista, od kojih čak 98 posto automobilom.
(Snimio Milivoj Mijošek)
- Ako se sav promet prelijeva na lokalne ceste, to nije optimalno rješenje ni za naše ni za slovenske građane. Ipak, sada se stvari napokon pokreću, zaključio je Miletić, izrazivši uvjerenje da će projekt dovesti do potpunog povezivanja Istre s europskom mrežom autocesta.
Gradnju brze ceste Kopar - Dragonja u prvi je plan ponovno stavila i slovenska ministrica infrastrukture Alenka Bratušek koja je sredinom siječnja tijekom posjeta slovenske Vlade Kopru i okolici najavila početak pripremnih radova za tu dionicu. Bratušek je izjavila da Slovenija do 2027. želi imati usvojen državni prostorni plan (DPN) za ovu brzu cestu, što je preduvjet da se trasa "ugradi" u prostor i da se uopće može krenuti u pripremne aktivnosti i gradnju.
Projekt je godinama tema s obje strane granice, no konkretan pomak najčešće je zapinjao na prostornom planiranju i usklađivanju s lokalnom zajednicom i zaštitnim režimima.
Za hrvatski dio Istre ova je dionica posebno važna jer bi mogla poboljšati protočnost prometa, osobito u ljetnim mjesecima za vrijeme turističke sezone, kada se na ulazu u Hrvatsku stvaraju velike kolone koje se znaju protegnuti od Kopra prema dolini Dragonje i do hrvatske granice. U špici sezone promet se prelijeva i na lokalne ceste, a gužve postaju svakodnevica za stanovnike pograničnog područja i turističke tokove prema Istri.