Međunarodni sajam "S klobasicom u Europu", regionalni festival kobasica i drugih suhomesnatih proizvoda iz cijele Hrvatske i nekoliko susjednih zemalja, koji se od 2013. godine tijekom ožujka održava u Svetom Petru u Šumi, prije četiri godine dobio je i svoju ljetnu verziju, Ljetni noćni sajam "S klobasicom u Europu". U ovogodišnjem četvrtom izdanju ljetni sajam održan je prvog rujanskog vikenda i na poseban način promovirao je proizvodnju i prodaju tradicionalnih istarskih i hrvatskih kobasičarskih proizvoda, u noćnoj varijanti pod zvijezdama.

Sveti Petar u Šumi s višestoljetnom tradicijom proizvodnje kobasica, mala općina s tek nešto više od tisuću stanovnika, danas ima šest registriranih proizvođača kobasica i drugih mesnih proizvoda uključujući tvrtke Valipile, Histris i Budak produkt, te obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Uz ovaj proizvodni potencijal te međunarodni zimski i ljetni sajam "S klobasicom u Europu" i Hrvatsku kuću od kobasica, izrasta u suvremeno regionalno i međunarodno središte kobasičarstva. Sajamski projekt predstavljen je ove godine i u Europskom parlamentu u Bruxellesu i u New Yorku.

Žminjski gušti (Snimila Gordana Čalić Šverko)

U svom dvodnevnom izdanju ljetni sajam održan ispred Hrvatske kuće od kobasica prvog rujanskog vikenda okupio je više od dvadeset i pet izlagača, OPG-ova, obrta i domaćih radinosti, te poznatih kobasičara. Proizvode su predstavili nagrađivani proizvođači kobasica, kulena, pancete i ostalih tradicionalnih suhomesnatih proizvoda iz Istre i Hrvatske pa je prvog rujanskog vikenda Sveti Petar u Šumi bio omiljena destinacija za sve ljubitelje tradicionalnih delicija i domaćih proizvoda. Saborski zastupnik Anton Kliman, obraćajući se u ime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, pohvalio je organizatora, načelnika Maria Bratulića i supetarsku općinu jer su ono što rade već godinama s centralnom manifestacijom kobasičarstva i suhomesnatih proizvoda u Hrvatskoj, nastavili raditi i u ljetnim mjesecima tako da svi gosti koji ljeti dođu u Hrvatsku, u Istru, mogu kušati ono najbolje od istarskih proizvoda i istarske tradicije.

Ljetna manifestacija u Svetom Petru u Šumi iznimno je značajna za promociju suhomesnatih proizvoda, prije svega istarskih kobasica jer upravo se to mjesto brendira kao središte kobasičarstva, ocijenio je Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije.

Županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan (Snimila Gordana Čalić Šverko)

- Pored nadaleko poznatog festivala "S klobasicom u Europu", koji se održava u zimskom razdoblju i više je namijenjen lokalnom stanovništvu, ljetni festival doprinosi tome da posjetitelji i turisti koji posjećuju Istarsku županiju također imaju priliku upoznati se s proizvodima koji se proizvode ne samo u Svetom Petru u Šumi već u cijeloj Istri. Veliki broj izlagača nudi svoje proizvode, osim suhomesnatih, tu su i proizvođači sira, meda, jakih alkoholnih pića, svega onoga što jedno ruralno područje može dati u smislu autohtonih lokalnih poljoprivrednih proizvoda, kazao je Pinzan.

Upravo je iz Svetog Petra u Šumi i iz Udruge S klobasicom u Europu, napomenuo je također Pinzan, potekla inicijativa da se zaštiti istarska kobasica na nivou Europske unije.

- Sada je u fazi da se dobije zaštita na nivou Republike Hrvatske, a nakon toga očekujemo i zaštitu zemljopisnog podrijetla na nivou Europske unije. Takva oznaka će našim proizvođačima kojih je najveći broj upravo u Svetom Petru u Šumi, dati mogućnost da svoje certificirane proizvode plasiraju na području Istarske županije, na kućnom pragu, što je po nama i najbolji način i prodaje i promocije, kao i da povećaju proizvodnju i takve proizvode plasiraju i van Istarske županije, u Hrvatskoj, u Europi, na cijelom tržištu jer je ta oznaka prepoznata na cijelom teritoriju Europske unije, istaknuo je Pinzan.

Županijski pročelnik podsjetio je da su na inicijativu Udruge proizvođača pršuta, zbog otežane dobave certificirane sirovine za proizvodnju istarskog pršuta zaštićene oznake izvornosti, odlučili pokrenuti manji uzgoj svinja u Istri. Na način da bi određeni broj uzgajivača bio kooperant županijske Agencije za ruralni razvoj Istre, koja bi organizirala tov svinja. Za početak razgovara se o broju od petsto do tisuću svinja što bi značilo da bi svake godine upravo to bila sirovina za proizvodnju istarskog pršuta zaštićene oznake izvornosti. Naravno da bi i prerađivači suhomesnatih proizvoda koji izrađuju kobasice, pancetu, špalete..., ostatak mesa preradili u suhomesnate proizvode i istaknuli na deklaraciji da su kobasice proizvedene od mesa svinja uzgojenih u Istri.

Oznaka izvornosti

Projekt kreće na jesen, sada se razgovara s prvim uzgajivačima koji bi potpisali ugovor s AZRRI-jem kako bi mogli naručiti male svinje koje bi stavili u tov. Istarska županija ima jedina u Hrvatskoj pršut zaštićen oznakom izvornosti. Oznaka izvornosti obvezuje nizom uvjeta koje moraju proizvođači poštivati, a to je prije svega da sirovina mora biti iz proizvodnog područja, iz Hrvatske, mora biti svježa i mora imati karakteristike navedene u specifikaciji. Budući su zbog afričke svinjske kuge uvedene mjere prevencije na području istočne Hrvatske u Slavoniji gdje se tradicionalno nabavlja sirovina za istarski pršut, sve je teže doći do sirovine. Proizvođači su u situaciji da nisu nikad sigurni da li će uspjeti dobiti svježe butove certificirane od kojih će moći daljnjom obradom u Istri proizvesti certificirani istarski pršut upravo je stoga je Istarska županija na poticaj pršutara pokrenula inicijativu uzgoja svinja na istarskom području.

A niga ča je domaće, za znat trieba provat! (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Da je ovaj županijski projekt pobudio interes, potvrdio je i Milan Udovičić iz istoimenog OPG-a iz Žminja.

- Svinjska kuga je nekako začahurena u istočnom dijelu Slavonije i nema preveliki utjecaj na nabavu sirovine jer mi smo se više orijentirali na zapadni dio gdje je dosta dobra proizvodnja. Surađujemo s određenim OPG-ovima koji nam priskrbe kvalitetnu sirovinu. No svaka proizvodnja je kompleksna, naročito uzgoj svinja pa bi itekako bilo potrebno imati uzgoj svinja i u Istri i vidim da se na tome sada vrlo ozbiljno radi i da ima dosta zainteresiranih. Mi koji proizvodimo suhomesnate proizvode također smo itekako zainteresirani i pratit ćemo tu primarnu proizvodnju. Vrlo sam optimističan i vjerujem da je to pravi put, kazao je Udovičić.

Desetak godina Udovičić se bavi proizvodnjom tradicionalnih suhomesnatih proizvoda, većinom klasičnih kobasica i salama, kosnica, redovno sudjeluje na supetarskom sajmu. Kaže kako je ljetni sajam iz godine u godinu sve bolji. Ne može se uspoređivati sa zimskim sajmom, međutim kao ljetna manifestacija, Ljetni noćni sajam "S klobasicom u Europu" je pogođen jer uz domaće posjetitelje, obilaze ga turisti, degustiraju i kupuju, tako da je prodaja solidna.

Mladen Dujmović, vlasnik Premesa iz Tinjana s 28-godišnjom proizvodnom tradicijom, ujedno potpredsjednik Udruge proizvođača istarskog pršuta, složit će se s kolegom iz Žminja i reći da svaki sajam kao što je Internacionalni sajam pršuta u Tinjanu - općini istarskog pršuta, tako i sajam kobasica u Svetom Petru u Šumi, puno znači za promociju autohtonih proizvoda, proizvođača i mjesta u kojem žive i rade.

Premes i Mladen Dujmović (Snimila Gordana Čalić Šverko)

- Samo prije petnaestak godina tko je znao ni za Općinu Tinjan ni za Sveti Petar u Šumi, a danas su nadaleko poznati, kazao je. Zadovoljan je što će Istarska županija biti partner i po pitanju sufinanciranja svinjogojstva u Istri.

Na sajmu se predstavio i Edi Turčinović koji u obiteljskoj pršutani, malom obiteljskom pogonu, proizvodi pršute i uz to druge razne proizvode, tri vrste klobasica, istarsku klobasicu običnu, s tartufima i pikantnu, pancetu, ombolo, suhu vratinu... Iako je jedan od mlađih registriranih proizvođača već spada među sajamske veterane.

Istarske gastro uzdanice

Uz istarske gastro uzdanice na supetarskom sajmu izlagao je i Gavrilović iz Petrinje. Ivana Kaleb s kolegama iz marketinga Gavrilovića izjavila je da su ovakvi sajmovi izuzetna prilika za promociju općenito Hrvatske, a slijedom toga i proizvoda, u ovom slučaju konkretno istarskih delicija, a iz Gavrilovića su u Sveti Petar u Šumu donijeli svoju najpoznatiju zimsku kobasicu bez koje se ne mogu nigdje pojaviti, a da ne ih ne pitaju za nju.

Dok istarska kobasica tek kroči putem zaštite, istarski med već je dobio europsku zaštićenu oznaku izvornosti. Na supetarskom sajmu, na štandu Udruge pčelara "Lipa" Pazin, razgovarali smo s pčelarom Manuelom Živolićem iz Rudani, koji je s predsjednikom "Lipe" Tončijem Ferenčićem predstavio oznaku izvornosti istarski med. Živolić je prvi pčelar koji je dobio tu oznaku, a Ferenečić drugi.

- Oznaka izvornosti garantira kupcu da je med proizveden u Istri odnosno da su ga pčele sakupile u Istri, da je pakiran u Istri i da predstavlja tradicijski način proizvodnje, kazao je Živolić. Pčelarsku sezonu koja se primiče kraju, ocijenio je dobrom za razliku od zadnjih nekoliko koje nisu baš bile najbolje, te rekao da predstoji još paša bršljana.

Povezane vijesti

• Istarski pršut garantira 100 godina života
• Povezivanjem OPG-a i agroturizama do ruralnog razvoja
• S klobasicom u EU: Vojvođani napravili kobasicu od 6,5 metara