Projekt na Ćićariji
TransPlant: Štite se tri travnjačke biljke, razgranjeni srpac, dinarski rožac te Scopolijeva gušarka
(Foto Istarska županija)
Cjelodnevna, međunarodna stručno vođena ekskurzija na području Ćićarije održana je u okviru projekta transPlant "Integrativna prekogranična zaštita Natura 2000 biljnih vrsta i staništa", programa Interreg Slovenija - Hrvatska, s ciljem da se zainteresiranu i stručnu javnost, udruge, komunalna društva, ustanove povezane s prirodom i zaštitom okoliša, osobe uključene u prostorno planiranje i sve zainteresirane, upozna s prirodnim vrijednostima ovog područja, posebno s razvedenim krškim reljefom i živim svijetom na njemu.
Stručno vođenje ekskurzije pograničnim područjem Ćićarije, od Bresta na području Hrvatske do Rakitovca na području Slovenije, uz uspon na jedan od vrhova Žbevnice, povjereno je stručnjacima i znanstvenicima iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka, Fakultete za matematiko, naravoslovje in informacijske tehnologije Univerze na Primorskem i Geografskog inštituta Antona Melika Znanstveno-raziskovalneg centra Slovenske akademije znanosti in umetnosti, organizacijama koje su ujedno i partneri projekta transPlant.
Projek transPlant
Projekt Integrativna prekogranična zaštita Natura 2000 biljnih vrsta i staništa – transPlant započeo je 1. travnja 2024. godine i traje do 30. rujna 2026. godine, a opći projektni cilj je trajno poboljšati stanje i zaštitu N2000 vrsta i staništa na prekograničnom projektnom području kroz uvođenje modela zajedničkog planiranja i provođenja integrativne prekogranične zaštite koja kombinira aktivne mjere na trenutnim i zamjenskim lokacijama te u mreži banki sjemena. Temelji se na saznanjima o biologiji vrsta i interakcijama s oprašivačima, promjenama u klimi i vegetaciji u budućnosti, a razvijena je na primjeru tri ciljne vrste projekta i u dijalogu s dionicima i korisnicima prostora.
Vodeći partner je Prirodoslovni muzej Rijeka, a projektni partneri iz Hrvatske i Slovenije su: Geografski inštitut Antona Melika Znanstveno-raziskovalneg centra Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Istarska županija, Univerza na Primorskem - Fakulteta za matematiko, naravoslovje in informacijske tehnologije, Javna ustanova Nacionalni park Risnjak, Javni zavod Park Škocjanske jame, Općina Matulji i Zavod Republike Slovenije za varstvo narave. Projekt je vrijedan 1,65 milijuna eura od čega je udio Istarske županije 229.400 eura. Europska unija, Europski fond za regionalni razvoj osigurava 80 posto u okviru Programa suradnje Interreg Program VI-A Slovenija-Hrvatska 2021. - 2027..
Cijeli projekt, kazao je Boštjan Surina iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka kao vodećeg partnera, usmjeren je na zaštitu okoliša.
- Bavimo se zaštitom triju travnjačkih vrsta biljaka, to su razgranjeni srpac, dinarski rožac te Scopolijeva gušarka. Jedna je tipična biljka krških travnjaka, a dvije su visokoplaninske. Ta zaštita ide vrlo multidisciplinarno, pokušavamo sagledati problematiku zaštite s različitih stajališta, s biološkog, geološkog, geografskog..., a zaštita normalno ne može funkcionirati samo s jedne strane granice tako da je projekt nužno međunarodni, jer jedan oblik zaštite s jedne strane granice, mora djelovati i s druge, naglasio je Surina.
Ovo je drugi projekt fokusiran na istarski Kras, u kojem je jedan od projektnih partnera Geografski inštitut Antona Melika Znanstveno-raziskovalneg centra Slovenske akademije znanosti in umetnosti, koji je zadužen za različite geografske analize, geomorfološke, za pripremu zemljopisnih karti, naglasio je Rok Ciglič iz Geografskog inštituta koji se osobno bavi geografsko informacijskim sustavima i pri projektu sudjeluje kod snimanja s dronovima, tako da se može snimati travnjake u različito vrijeme i pratiti što se s njima događa tijekom ljeta.
- Pogranična suradnja je nužnost, pogranična područja imaju slična prirodna obilježja. Za očuvanje biodiverziteta potrebna je suradnja u pograničnom području gdje dijelimo isti prostor, kazao je Ciglič. Utjecaj na jednoj strani se odražava na drugoj i obrnuto.
Vrste koje žive na područjima izraženih ekoloških gradijenata na razvedenom reljefu krša posebno su osjetljive na klimatske promjene. Primjerice, brojne su studije pokazale da se gornje visinske granice šuma pomiču na višu nadmorsku visinu čime postaju sve ugroženiji organizmi i njihova staništa iznad šumske granice. Dok su modeli gubitka staništa i vrsta uslijed pomicanja gornje šumske granice već razvijeni, nema modela koji se bavi problematikom spuštanja donje prirodne šumske granice, posebno u prekograničnom programskom području, gdje se javlja fenomen temperaturne i vegetacijske inverzije u ponikvama visokog dinarskog krša.
Dinarski rožac
Staništa razvijena ispod donje šumske granice predstavljaju jedinstvene ostatke nekadašnje ledenodobne vegetacije, danas okružene gustim šumama. Takva staništa nastanjuje i dinarski rožac, Natura 2000 vrsta, koja je fragmentarno rasprostranjena kroz Dinaride. Slovenska populacija, ograničena na jednu ponikvu, sastoji se od samo dvadesetak jedinki i na rubu je izumiranja. Aktivne mjere zaštite, planirane i koordinirane prekogranično, uključujući čuvanje sjemena, kartiranje staništa odnosno identifikaciju potencijalnih staništa, uzgoj klijanaca iz sjemena adekvatne izvorišne populacije, ojačavanje populacije i translokacija na području Slovenije i Hrvatske, hitne su i nužne da bi se osigurao dugoročni opstanak vrste na prekograničnom projektnom području.
Slične će se aktivnosti provesti i za Scopolijevu gušarku, također N2000 vrstu, koja se pojavljuje u sličnim staništima, a nepoznata biologija i populacijska genetika ove vrste predstavljaju izazov u praćenju stanja s obje strane granice. Za obje vrste provest će se konkretne mjere zaštite te će se predložiti smjernice za zajedničke prekogranične planove upravljanja. Istočnomediteranski suhi travnjaci (N2000 stanište 62A0) razvijeni na krškom terenu pripadaju vrstama najbogatijim staništima pograničnog područja i predstavljaju njegovu vrijednu prirodnu, a i kulturnu baštinu. Najveća neposredna prijetnja njihovom opstanku je napuštanje tradicionalne poljoprivrede, fragmentacija i njihovo zaraštanje.
Posebno je ugrožena vrsta razgranjeni srpac, prioritetna N2000 vrsta, koja je na prekograničnom projektnom području prisutna u samo nekoliko populacija. Za ovu je vrstu nužno provesti mjere aktivne in-situ i ex-situ zaštite, uključujući trajnu pohranu sjemena, genotipiziranje populacija i pronalazak odgovarajućih populacija za translokacije, adekvatno modeliranje i restoraciju staništa, razvoj zajedničkih prekograničnih integrativnih planova upravljanja. Kroz projekt će se provesti i pilot akcije poboljšanja staništa za ovu vrstu, kao i renaturacija potpuno uništenih suhih travnjaka. Također, sjeme N2000 vrsta prekograničnog projektnog područja te vrsta suhih travnjaka pohranit će se trajno u sustavu prekogranične mreže banki sjemena.
Na temelju mjera aktivne zaštite koje će za tri ciljne vrste projekta biti provedene i predložene za integraciju u planove upravljanja te provedene na terenu, a koje će se temeljiti na saznanjima o rasprostranjenosti vrsta danas i utjecaju klimatskih promjena u budućnosti, na njihovoj biologiji, populacijskoj genetici i reprodukcijskom stanju populacija, projekt će predložiti strategiju zaštite N2000 vrsta programskog područja. Strategija će biti razvijena u dijalogu s dionicima i korisnicima prostora te zainteresiranom javnošću. Pridonijet će poboljšanom planiranju zaštite vrsta na pograničnom području s obzirom da će ponuditi protokole uključivanja važnih prethodno spomenutih uvida, kao i planiranje i provođenje zaštite i praćenja stanja na prekograničnom nivou, te protokole za integrativno obuhvaćanje mjera aktivne zaštite.
Problematiku zaštite i praćenja stanja N2000 vrsta nužno je provoditi prekogranično, u suradnji slovenskih i hrvatskih tijela, s obzirom da se radi o jedinstvenim populacijama na jedinstvenom i specifičnom biogeografskom području kojim se upravljalo na jednaki način. Za sada su ovakvi prekogranično planirani, integrativni planovi upravljanja temeljeni na poznavanju biologije vrsta, kao i na promjenama klime koje se očekuju u budućnosti, ne provode na pograničnom području.
Projekt je razvijen u suradnji svih partnera, uključujući Zavod Republike Slovenije za varstvo narave, te u dijalogu sa Zavodom za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj, te će glavne koristi kroz aktivno sudjelovanje u aktivnostima i diseminacijom rezultata od njega imati dionici u zaštiti prirode, poput oba zavoda, javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim i N2000 područjima, jedinica lokalne i regionalne samouprave, stručne javnosti, regionalnog stanovništva i posjetitelja zaštićenih dijelova prirode svih uzrasta.
Speleo kuća Vodice
Istarskoj županiji kao projektnom partneru cilj je nastavak valorizacije i zaštite prirodnih i tradicijskih vrijednosti područja Ćićarije, prirodno najbogatijeg te gospodarski najslabije razvijenog područja Županije. Također, provedbom komunikacijskih aktivnosti projekta cilj je informirati i educirati stručnu i širu javnost o specifičnostima projektnog područja s obje strane granice te o projektnim aktivnostima kojima se trajno žele zaštititi Natura 2000 biljne vrste i njihova staništa.
Najvažnija županijska projektna aktivnost uređenje je Interpretacijskog centra prirodne baštine na Ćićariji u muzejskom prostoru Znanstveno edukacijskog centra Speleo kuća u Vodicama. Prirodoslovni muzej Rijeka biti će zadužen za osmišljavanje koncepta Interpretacijskog centra, dok će Istarska županija opremiti novi centar u postojećem prezentacijskom prostoru u kojem se trenutno nalazi postav usmjeren na speleološke objekte Istarske županije. Interpretacijski centar opremit će se suvremenom opremom kojom će se posjetiteljima, učenicima, studentima, lokalnom stanovništvu, outdoor sportašima, turistima..., predstaviti rezultati i aktivnosti provedeni ovim projektom.
Zadužena je i za provedbu komunikacijskih aktivnosti projekta, jedna od njih je osmišljavanje i organizacija dvije manifestacije Festivala košnje kojim će se promovirati tradicionalni načini gospodarenja travnjacima, tehnike ručne košnje i tradicijska kultura programskog područja. Manifestacija će se organizirati jednom na području Ćićarije, a drugi put na području Parka Škocjanske jame. Ugovorit će i uslugu snimanja četiri kratka dokumentarna filma o provedbi projektnih aktivnosti: "Što nam donosi budućnost" – film o projekcijama rasprostranjenosti ciljnih N2000 vrsta u budućnosti, film o Festivalu košnje, film o uspostavljenoj mreži banki sjemena te film o interpretaciji prirodne baštine.
Projektom su predviđene dvije stručno vođene ekskurzije na krška područja uz stručno vodstvo partnera, jedna na hrvatskom, a druga na slovenskom području. Cilj je upoznavanje zainteresirane javnosti, udruga, komunalnih društva, nadležnih agencija, sa specifičnostima krškog reljefa i biljnog svijeta na njemu.
*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
