Za sunčanog dana posjetili smo riječku glumicu, kazališnu prvakinju Leonoru Surian Popov u istarskom selu Suriani, na njenom obiteljskom imanju na kojem nas je ugostila ponudivši nas kavom s cimetom i slanom tortom od trpuca, a osvježili smo se i vodom s matičnjakom.

Glumicu u ovom periodu kazališna publika može gledati u predstavi "Čelične magnolije", dok je brojni štovatelji kazališta pamte po brojnim ulogama ostvarenim na daskama koje život znače od kojih ćemo izvojiti "Vježbanje života – drugi dio", "Filumena Marturano", "Hamlet", "Mačka na vrućem limenom krovu", "Gospoda Glembajevi", "Antigona", "Umišljena bolesnica", "E se invece di Pinocchio"/"A kada bi umjesto Pinokija", te u mjuziklima "Jalta, Jalta!" kao Ninu Filipovnu, "Sunset Boulevardu" kao Normu Desmond, "Poljubi me Kato" kao Kate/Lilli Vanessi, te u mjuziklu "Evita" kao Evu Peron. Za interpretaciju Norme u "Sunset Boulevardu" dobila je nagradu Hrvatskog glumišta.

Gledali smo je i u televizijskim serijama: "Dolina sunca", "Sve će biti dobro", "Villa Maria", a od filmskih uloga valja navesti one realizirane u filmskim naslovima "Rafael" i "Heirs of the Night".

No, ovoga puta tema razgovora nije bila nova glumačka uloga, već njen svijet prirodnih proizvoda koji nastaju u njenom bioateljeu "Vilin lončić", ime koje su mu nadjenule njene kćeri, dvanaestogodišnja Elena i devetogodišnja Emily.

Vilin lončić (Snimila Ana Križanec)

Mirisni recepti

Prije petnaestak godina bili ste zaštitno lice inozemnog kozmetičkog brenda prirodne kozmetike. Je li to možda bio poticaj da se ozbiljnije zainteresirate za prirodnu kozmetiku?

– To je bilo u vrijeme kad sam snimala seriju "Sve će biti dobro", sve se nekako događalo paralelno. Jako mi je imponiralo što su me zvali i cijelo iskustvo mi se svidjelo.

Uživala sam jer sam tada počela otkrivati koliko nam priroda može pružiti – nježne, fine preparate za njegu lica, tijela i kose, s certifikatima izvornosti. To mi je bio prvi korak prema svijetu prirodne kozmetike, i sve se nekako povezalo s mojim korijenima.

U Surianima imamo kuću u kojoj su živjeli moj nono i nona s tatine strane. Nona je nas unuke liječila prirodnim domaćim receptima – čajevima, pomadama, sirupima, oblozima… To me oduvijek fasciniralo.

Istina, bilo je i neugodnih metoda – sjećam se da mi je skidala temperaturu i grlobolju oblozima s octom, što mi se nije svidjelo. Možda zbog toga ni danas ne volim ocat i ne koristim ga. Ali bilo je i puno korisnih, mirisnih recepata.

Kad sam ostala trudna sa svojom prvom kćeri Elenom, puno sam vremena provodila u prirodi, šetala sam po Istri, i tu se rodilo još veće zanimanje za prirodu i njene plodove. Počela sam ih proučavati.

Tada sam shvatila da se neke biljke ne samo koriste za njegu, nego se mogu i jesti. Iskreno, dotad nisam znala ništa o samoniklom bilju, osim za šparoge. Kasnije su me pozvali kao gošću na prvi Festival samoniklog bilja u Kršanu, i to me dodatno zainteresiralo – otkrila sam biljke koje dotad nisam poznavala i oduševila se.

Tada još nisam bila duboko u tim vodama, ali polako se sve pokrenulo. Trudnoća me potaknula da se više posvetim zdravom načinu života i prirodi. Počela sam istraživati i učiti. Naravno, išlo je sporo, jer uz posao i obitelj nije bilo puno slobodnog vremena.

Ali nisam odustajala. Bilo je puno podataka, nije bilo lako, ali s vremenom sam učila i napredovala. Danas, nakon 12 godina istraživanja – prvenstveno za sebe jer nikad nisam imala želju to komercijalizirati – mogu ponosno reći da sam školovana fitoterapeutkinja i herbalistica.

(Snimila Ana Križanec)

Čuvanje u frižideru

U vašem biljnom laboratoriju, kojem ste nadjenuli ime "Vilin lončić", nalaze se i brojne diplome. Završili ste nekoliko tečaja o aromaterapiji.

– Da, učila sam kod domaćih travara, a posebno bih istaknula Riječanku Martinu Bogdanić koja me dodatno zainteresirala i "zapalila" za prirodnu kozmetiku i bilje. Nakon toga završila sam fitoterapiju na Sveučilištu Gallbanum u Zagrebu, a zatim i specijalizaciju za izradu prirodne kozmetike od ljekovitog bilja u Narodnom učilištu u Rijeci.

Kad god mi se pruži prilika, volim sudjelovati u seminarima i edukacijama kako bih nadopunila znanje. To mi je pravi gušt.

Volim raditi s ljudima i praviti prirodne kreme, meleme, kreme za djecu, sapune, balzame, sirupe, čak i deterdžente. Moje kćerkice posebno vole "čarobne kreme", kako ih one zovu, koje im pomažu kod crvenila – namažu se navečer, a ujutro crvenilo nestane.

Sve su to 100 posto prirodne kreme bez konzervansa, umjetnih boja i mirisa, zapravo masti koje se mogu i pojesti. Čuvam ih u frižideru. Kad bih krenula s nekom proizvodnjom, koristila bih prirodni konzervans, ali za osobnu upotrebu radim ih čisto prirodno, jer znam da će se potrošiti u mjesec dana.

Glumica ste, a znamo da je glumicama uvijek važno da dobro izgledaju. Imate prelijepu kožu. To je vjerojatno rezultat njege prirodnim kremama koje sama izrađujete?

– Da, vjerujem da lice pamti sve što tijekom godina nanosimo. Velika je razlika između prirodne i kemijski obrađene kozmetike – to sam osjetila i na vlastitoj koži. Kreme radim isključivo za sebe i svoju obitelj, ali njihova izrada zahtijeva preciznost i vrijeme.

Budući da imam glumački poziv i brojne obiteljske obaveze, nemam puno prostora za kontinuiran rad na tome. Zato sam se odlučila za vikend-radionice koje se održavaju u mom selu. Uskoro ću u Rijeci započeti i duže edukacije u trajanju od dva mjeseca, gdje ću detaljnije govoriti o biljkama i njihovoj primjeni.

(Snimila Ana Križanec)

Priroda nije luksuz

Među slavnim licima vlada trend izdavanja parfema i kozmetičkih proizvoda. Imate li vi ambiciju napraviti vlastitu liniju prirodne kozmetike?

– Tko zna? Za sada mi je važnije usmjeriti se na edukaciju – želim ljude osvijestiti o tome koliko priroda može pridonijeti kvaliteti života i zdravlju. Mislim da smo se, osobito u gradovima, jako udaljili od prirode.

Zaboravili smo slušati vlastito tijelo, sunce, šumu, zrak. Ne hranimo se dovoljno zdravo ni svjesno. Zato mi je cilj ljudima prenijeti poruku da priroda nije luksuz – ona je naše prirodno stanje.

I sami ste imali zdravstvenih problema te ste promijenili način prehrane?

– Da, i mogu reći da su mi prirodni pripravci u tome zaista pomogli. Oni djeluju sporije i kumulativno, te je važno biti strpljiv i dosljedan. No sve to donosi rezultate. Medicina u svojoj osnovi koristi biljke, što često zaboravljamo. Vratiti se prirodi ne znači odbaciti znanost, nego ju dopuniti.

Osobno sam osjetila koliko bilje može pomoći – ali to nije samo u ispijanju čajeva. To je cijeli jedan način života. Kad idem u šetnju, berem biljke, sušim ih, prenosim im energiju i kasnije je kroz čaj ponovno primam. To nije isto kao kupiti vrećicu čaja u trgovini. Ima nešto posebno u tom procesu – to je sinergija s prirodom.

U radionicama koje vodim, polaznici upoznaju biljke našega kraja. Pogledamo što priroda nudi u određenom godišnjem dobu, a zatim se vratimo u selo, gdje zajedno pripremimo jednostavno jelo i napravimo neki pripravak – melem, sirup… Sve temeljem starih receptura naših baka.

(Snimila Ana Križanec)

Hidrolati i čajevi

Otkrijte nam tajnu vašeg lijepog i mladolikog izgleda. Što osobno koristite za njegu lica?

– Za čišćenje lica koristim hidrolate ili čajeve. Moja kći, koja sada ulazi u pubertet, koristi čaj od stolisnika ili timijana kad joj izbije pokoji prištić. Ja osobno volim smilje – radim macerat od smilja koji koristim u kremama.

Gavez mi je drag jer odlično regenerira kožu, a pomaže i kod uganuća. Koristim i svinjsku mast, koju prethodno dobro operem – čak devet puta – kako bi izgubila miris. Kombiniram biljke koje sama berem, ovisno o godišnjem dobu, a radim i maske s glinom. Sve je prilagođeno onome što mi priroda u tom trenutku nudi.

Ljeto je. Koji čaj za osvježenje preporučujete osim onog od mente?

– Čaj od matičnjaka je, uz mentu, vrlo osvježavajući – ima čak i neku laganu egzotičnu notu. No koji god čaj pijemo, ako znamo gdje smo ga ubrali i kako smo ga osušili, već nam je dragocjen. Jer tada točno znamo što unosimo u tijelo.

(Snimila Ana Križanec)

Kantarionovo ulje

Uberi cvjetove i pupoljke kantariona (gospine trave) – najbolje po suhom i sunčanom danu. Neka mješavina sadrži i otvorene cvjetove i pupoljke (pupoljci su posebno bogati ljekovitim tvarima).

Stavi ih u staklenku (ne sabijaj previše) – otprilike do 2/3 visine. Prelij hladno prešanim maslinovim ili suncokretovim uljem tako da svi biljni dijelovi budu potpuno prekriveni. Dobro zatvori staklenku i ostavi je na suncu od 3 do 6 tjedana. Svaki dan je protresti da se sadržaj ravnomjerno macerira i spriječi kvarenje.

Nakon maceracije, procijedi ulje kroz gazu i ulij u tamne boce. Čuvaj na tamnom i hladnom mjestu. Ulje poprima crvenkastu boju, a koristi se za kožu: kod rana, opeklina, iritacija i bolnih mišića. Ne koristiti prije sunčanja jer može izazvati fotosenzitivnost.

Povezane vijesti

• Koncert i seminar za obljetnicu Glazbene škole