Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i EU projekte Grada Labina, Robert Mohorović, jučer je u Zagrebu potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava temeljem kojeg će Labin ostvariti više od milijun eura za zelenu urbanu transformaciju, s naglaskom na obnovu škole u Ripendi i uspostavu Centra za pčelarstvo.

Osiguravši rekordnih 1.035.648,97 eura bespovratnih sredstava Grad Labin će se kroz prenamjenu bivše osnovne škole u naselju Ripenda u moderan Edukativni centar za pčelarstvo te formiranje Velike urbane mreže Vinež i dodatnih urbanih točaka pozicionirati kao predvodnik održivog urbanog razvoja i borbe protiv klimatskih promjena.

Riječ je o povijesnom iskoraku za Grad Labin, odnosno najvećem iznosu bespovratnih sredstava koji je do sada ostvaren putem prijava na nacionalne pozive. Sredstva su dodijeljena u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga "Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama", a temelje se na Odluci o financiranju koju je 9. travnja donijelo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Robert Mohorović (Grad Labin)

Projekt uključuje formiranje i uređenje više ključnih urbanih točaka: Park skulptura Dubrova, Sportski centar Vinež, novi Dječji vrtić Vinež, Dječje igralište Ripenda, parkiralište pored groblja te okoliš novog Centra za pčelarstvo, sve povezano zelenim koridorima koji će oplemeniti prostor i doprinijeti zdravijem okolišu. U sklopu projekta planira se sadnja više od 250 stabala i 680 grmova, od čega većina pripada vrstama pogodnima za oprašivače, čime se izravno podupire bioraznolikost i stvara prirodan balans u urbanom okruženju. Potpisivanjem ovog ugovora potvrđuje se uspješnost gradskih strateških planova i ulaganja u projekte koji spajaju zelene tehnologije, održivost i razvoj lokalne zajednice.

Povezane vijesti

• Europski parlament podržao snažnije mjere za oporavak ribljeg fonda
• EP: Odnose sa zemljama u razvoju vezati uz zaštitu bioraznolikosti
• "Djeca Neptuna" čuvaju bioraznolikost viškog arhipelaga i traže održivo ribarstvo