Znamenite žene u Istri
Od političarki do glumica: Ovo su bile slavne Istrijanke u Jugoslaviji
Laura Antonelli (Arhiva GI)
Prošlo je 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata te 78 godina od pripajanja Istre Jugoslaviji pa se jugoslavensko razdoblje do uspostave nove hrvatske države može promatrati s povijesnim odmakom.
Socijalistički poredak jamčio je opću društvenu jednakost kojoj je sastavni dio politička participacija što bi, osim prava glasa, prava biti biran, značilo i pravo sudjelovati u svim procesima i segmentima društvenog života (u upravi, u obrazovnim, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim djelatnostima i politikama, pravo na udruživanje).
Ustavna prava iz 1946.
Pravo na političku participaciju žene su ostvarile Ustavom FNRJ 1946. i to člankom 24. kojim su bile izjednačene u svim područjima državnog, privrednog i društveno-političkog života, člankom 23. s navršenih 18 godina imale su pravo birati i biti birane, a člankom 33. su svima podjednako bile pristupačne pod zakonskim uvjetima sve javne službe. Zaposleni su bez obzira na rod imali jednaku plaću za isti rad, socijalno i zdravstveno osiguranje. Nizom zakona zaposlenoj majci bilo je osigurano korištenje prava na porodiljni dopust (koji se postupno povećavao do 12 mjeseci) i naknadu.
Od udruga i organizacija koje su djelovale u smjeru pomaganja ženama i očuvanju njihovog ravnopravnog statusa u obitelji treba istaknuti AFŽ (Antifašistička fronta žena) kao jednu od ključnih organizacija u kojoj su žene mogle sudjelovati i koja je nastojala stvoriti bolje prilike i uvjete za život žene radnice u Jugoslaviji.
Što se političarki tiče, iz Istre dolazi Ema Derossi Bjelajac. Rođena u Štrmcu kraj Labina 3. svibnja 1926. godine, od 20. studenog 1985. do 10. svibnja 1986. godine bila je predsjednica Predsjedništva tadašnje SR Hrvatske, kao jedina žena na toj dužnosti od 1945. do 1990. godine. Bila je urednica Glasa Istre pedesetih godina dvadesetog stoljeća i predsjednica Čakavskog sabora.
Od prominentnih žena rođenih u Istri, ali koje se živjele u inozemstvu, u poslijeratnom razdoblju ističu se glumice Alida Valli i Laura Antonelli (Pula, 1941. - Rim, 2015.).
Marija Crnobori
Posebno mjesto u glumačkom svijetu zauzima Marija Crnobori (Banjole, 1918. - Beograd, 2014.), hrvatska filmska i kazališna glumica. Kao djevojčica izbjegla je s roditeljima u Kraljevinu SHS, a školovala se za učiteljicu u Istarskom internatu u Zagrebu te uspješno maturirala u Novom Sadu. Njezin talent zapažen je još u školskim recitacijama te je s velikim zanimanjem ondašnjeg direktora Zagrebačkog dramskog kazališta Dubravka Dujšina, počela graditi svoje prve dramske temelje. Novosnovanu Glumačku školu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu upisala je 1939. godine i odmah se istaknula kao jedna od najboljih polaznica, pokazujući savršenstvo izražavanja te sklad mimike i pokreta. Dodijeljena su joj mnoga priznanja zbog doprinosa očuvanju čakavske poezije, među kojima je bila nagrada Marko Marulić za čakavsku poeziju i nagrada Mijo Mirković za Dane Mate Balote. Zbog svog značaja za Istru i istarski narod dobila je počasni nadimak Kći Istre.
Tatjana Arambašin Slišković (Pag, 1922. - 2009.), bila je hrvatska književnica, novinarka i prevoditeljica. Za vrijeme Drugog svjetskog rata priključila se NOP-u. Od 1954. godine živi u Puli gdje radi kao profesionalna spisateljica. Piše od 1964. godine. Objavila je romane, pripovijesti i oglede. Bavila se pulskim i istarskim likovnim životom u svojim studijama i ogledima. Pisala je za La Voce del Popolo i za Glas Istre. Prevodila je s njemačkoga, talijanskoga i slovenskog. Među prvim Istranima postala je članica Društva hrvatskih književnika 1966. godine, a suosnivačica je Istarskog ogranka.
Vesna Girardi Jurkić
Ljubica Ivezić (1915- 1995) bila je profesorica, kulturna djelatnica i znanstvenica. S radom u gimnaziji u Puli započela je 1951/52. Godine 1965/66. prelazi na Akademiju, potonji Pedagoški fakultet, gdje je do umirovljenja 1978. predavala jugoslavenske književnosti i metodiku hrvatskog jezika, radijsku, televizijsku i film. Kulturu do 1980. Vodila je književnu sekciju pulskih gimnazijalaca »Istarski borac« od utemeljenja 1953., otkad datiraju i istoimeni časopis (Istarski borac) te književni klub, i bila im mentorom sve do njihove zabrane 1980. Zaslužna je za razvoj i afirmaciju mnogih vodećih istarskih pisaca i intelektualaca, posebice je poticala pjesnike čakavskog izraza. Zapamćena je kao simbol stradalništva i otpora političko-novinarskom šikaniranju u Istri nakon 1971.
Vesna Girardi Jurkić (1944-2012) arheologinja, ministrica prosvjete, kulture i sporta, stalna predstavnica Republike Hrvatske pri UNESCO-u. Bila je među prvima na ovom području koji su shvatili potrebu povezivanja kulturne baštine i turizma. Poticala je osnivanje i surađivala u organizaciji arheoloških muzejskih zbirki u Buzetu, Pazinu i Vizačama te u Vodnjanu, gdje je bila spiritus movens predstavljanja Sakralne zbirke župne crkve sv. Blaža. Otvorila je istarsku arheologiju svijetu, ponovno je uspostavila kontakte s talijanskim kolegama koji su otišli poslije 1947., ali i novim naraštajima jadranskih arheologa. Njezin je velik doprinos u to ratno vrijeme bila organizacija zaštite ugroženih i oštećenih kulturnih dobara. Godine 1994. imenovana je za prvu veleposlanicu Hrvatske pri UNESCO-u u Parizu. Zaslužna je, u suradnji s konzervatorima, za uvrštenje na popis svjetske baštine UNESCO-a 1997. kompleksa Eufrazijeve bazilike u Poreču i urbane cjeline Trogira te katedrale sv. Jakova sa šibenskom gradskom jezgrom 2000.
Đurđa Zoričić
Dr.sc. Đurđa Zoričić(1938-1998) znanstvenica, dekanica FET Pula, saborska zastupnica. Diplomirala je na Višoj medicinskoj školi u Puli 1961. te do 1983. radila u Medicinskom centru u Puli (danas Opća bolnica). Magistrirala je ekonomiju, a 1986. i doktorirala na Sveučilištu u Rijeci. Na Višoj ekonomskoj školi »Dr. Mijo Mirković« u Puli predavala je od 1983. kolegije Počela ekonomije, Ekonomija rada i Politička ekonomija. Na dekansku je dužnost birana 1993. i 1995. Bila je zastupnica u Saboru SR Hrvatske (1978.-82.) i predsjednica saborskog Odbora za društvene djelatnosti. Liliana Budicin-Manestar (1940.-2000.) hrvatska sopranistica i pjevačica, istaknuta pripadnica talijanske manjine u Hrvatskoj. Bila je članica opernog zbora i epizodistica Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Zapažene uspjehe postizala je u zabavnoj glazbi. Bila je vrsna pjevačica bitinada kao solistica Kulturno-umjetničkoga društva »Marco Garbin« rovinjske Zajednice Talijana, koje je bila aktivna članica.
Ingrid Miljan (Pula, 21.VIII.1971 - Pula, 14.IX. 2003.). Doktorirala na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. disertacijom koja je od Hrvatske zajednice računovođa i revizora nagrađena kao najbolja disertacija te godine. Godine 2003. izabrana za docenticu na pulskom FET-u. Bila je suradnica na projektima Ministarstva znanosti te tajnica i tehnička urednica časopisa Ekonomska istraživanja.
Osnivanje BPW-a
Evo nas u suvremenom razdoblju. U novu hrvatsku državu Istra 1991.godine ulazi sa 1.210 poduzeća, i to 1.100 malih poduzeća, 65 srednjih i 45 velikih, no direktori su bili uglavnom muškarci, a žene su se pozicionirale kao liderice uglavnom u slabije plaćenim sektorima: u prosvjeti i kulturi. Nedvojbeno se nakon pretvorbe i privatizacije devedesetih godina, iz nužnosti sve više žena uključivalo u poduzetništvo. Sada je taj broj u Istri dosegao četvrtinu žena u poduzetništvu i trećinu žena u obrtništvu. Mikro i male poduzetnice te obrtnice su, uz institucionalnu, trebale lobističku uzajamnu podršku kako bi se lakše uključile u poduzetničke vode. Zato je u Istri osnovana 2001.godine udruga poduzetnica i poslovnih žena BPW Prvi hrvatski klub Pula koja je ušla u 25.obljetnicu djelovanja.
U čast te obljetnice, ovaj je feljton posvećen svim znamenitim ženama Istre iz prošlosti, ali ujedno i današnjim hrabrim poduzetnicama i poslovnim ženama. Sve o njima na web stranicama www.bpw.hr
O autorici
Dr.sc. Alida Perkov je nekadašnja je novinarka, profesorica i uspješna poduzetnica. Danas je predsjednica BPW - Prvog hrvatskog kluba žena (www.bpw.hr.) kao i idejna začetnica i vlasnica registriranog žiga "Kaiserball Pula" (http://kaiserball-pula.com/), glazbeno-kulturno-gastronomske manifestacije koja se održava tradicionalno svake godine krajem travnja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
