Zrcalo vremena
Tito živi na istarskim rivama, trgovima i ulicama
Titov natpis na brdu iznad Raške doline
Josip Broz Tito (1892.-1980.), revolucionar i predsjednik nekadašnje Jugoslavije, jedan od najpoznatijih državnika 20. stoljeća, preminuo je na današnji dan, 4. svibnja 1980. godine. Godine 1947. s fažanskoga mola prvi put je krenuo na Brijunsko otočje.
Na otočju - danas Nacionalni park Brijuni - Tito je imao svoju ljetnu rezidenciju gdje je često primao goste iz svijeta politike, gospodarstva, sporta, kulture i umjetnosti. Fažana je svjedok čitave svite uglednih gostiju, do umjetnika kao što su Sofija Loren, Elizabeth Taylor, Richard Burton, Yul Brynner, Mario del Monaco.
Titovi dani u Fažani
Titovi dani u Fažani posvećeni su uspomeni državniku održavanjem priredbi, izložbi i natjecanjima, među kojima je i jedinstveni turnir u boćanju kockastim (!) boćama. U fažanskim restoranima i konobama održavaju se dokumentarne izložbe o Titu i Fažani, o susretima s mještanima i poznatim ličnostima.
Organizatori manifestacije su općinsko Društvo Josip Broz Tito i fažanska Turistička zajednica pod pokroviteljstvom Istarske županije i Općine Fažana.
Jubilarno, 20. izdanje manifestacije u Fažani na kojoj se okupljaju brojni štovatelji lika i djela druga Tita, održat će se u subotu, 10. svibnja.
Titov park u Puli
Često se ističe kako se u gradu Puli njeguju otvorenost, tolerantnost, suživot, multikulturalnost, u kojim vrijednostima nema mjesta mržnji. Zato su najoštrije osuđeni incidenti u kojima su nepoznati počinitelji u Titovom parku oštetili kameno postolje biste Josipa Broza Tita: s prednje strane postolja iščupana je bakrena pločica na kojoj se nalazila gravura Josip Broz Tito 1892. - 1980. i bačena u more.
Drugom prigodom netko je izlio crvenu boju po bistama Tita i istarskih narodnih heroja i heroina, te sprejom preimenovao Titov park u Pavelićev park. Bilo je to 2021. godine.
Istarski župan Boris Miletić tada je izjavio: »Svjedočimo sramotnom činu već drugi put u posljednjih deset godina i to nažalost na dan kada se diljem Istre i u cijeloj zemlji bilježi Dan antifašističke borbe. Devedesetih godina diljem Hrvatske uništeno je i oštećeno više od tri tisuće partizanskih spomenika, a mi u Istri tada smo očuvali svoje i zato je posebno tužno što se u današnje vrijeme događaju ovakvi incidenti«.
Usto je ustvrdio da će Istra, unatoč ovakvim incidentima, ostati progresivna regija koja svoj identitet baštini na antifašizmu, toleranciji i multikulturalnosti. »Antifašizam je bio i ostao dio našeg identiteta i danas je jedan od najvažnijih stupova na kojima počiva i s kojim se diči suvremeno istarsko društvo«, zaključio je župan Miletić.
Bista druga Tita u Labinu
U prigodi obilježavanja 60. obljetnice pobjede nad fašizmom i Dana oslobođenja grada Labina i Labinštine u Labinu je prije dvadeset godina (2005.), na jednom od gradskih trgova, postavljena bista Josipa Broza Tita, rad labinskog akademskog kipara Mate Čvrljka.
Ivan Jakovčić, tada istarski župan, rekao je da je Istra jako poštovala i voljela predsjednika Tita te oni koji to ne razumiju, kako je rekao, očito ne razumiju ni Istru. »Neki govore da smo se danas ovdje okupili jer žalimo za komunizmom i za Jugoslavijom te kako ovim činom odgovaramo postavljanju Tuđmanove biste u Osijeku. Međutim, ni jedno ni drugo nije točno, već smo ovdje jer poštujemo svjetsku ličnost kakva je bio Tito, koji je sve nas zadužio«, izjavio je Jakovčić. Dodao je kako se novi izazovi mogu savladavati na osnovi najveće baštine kao što je antifašizam koji je stvorio Tito sa svojim borcima.
»Danas je Europa izgrađena na toj antifašističkoj tradiciji. Mi smo spremni svjedočiti da ćemo i Istru i Hrvatsku graditi upravo na toj baštini«, napomenuo je župan Jakovčić.
Na postavljanje Titove biste u Labinu reagirale su labinske braniteljske udruge proizišle iz Domovinskog rata koje, kako je navedeno u priopćenju, »osuđuju veličanje svih ideologija, naročito fašizma, nacizma i komunizma, isticanje simbola koji veličaju te ideologije te isticanje i veličanje nositelja tih ideologija«.
Raspad socijalističkih režima u državama Istočne Europe, dogodio se manje-više istodobno i, među ostalim, polučio pojavu skidanja, uništavanja javnih spomenika, među kojima kod nas i biste Josipa Broza Tita. Odbacivanje simbola koji su do jučer bili zajednički, može se objasniti ovako: na jednoj strani svjedoče o zasićenju i otporu prema bivšeg društvenog poretka, a na drugoj, predstavlja simboličku gestu želje za promjenama, koje će uslijediti.
Labin prvi na listi titofila u Istri
Zbog toga se malo gdje moglo zabilježiti da su se spomenici poput Titovih, poštedjeli micanja s tronova na kojima su desetljećima uživali čast i poštovanje.
Na Labinštini su postojale tri Titove biste, sve redom odlivene prema originalu kipara Mate Čvrljka. Jedna je bila u ulaznoj prostoriji zgrade Gradske uprave, druga u rudniku Tupljak i treća u TE Plomin. Prva je pohranjena u zbirku Narodnog muzeja, a bista iz Plomina postavljena je u javni prostor na autobusni kolodvor u Labinu. Ta je brončana bista među najmlađima iz skupine Titovih spomenika. Nastala je uoči Domovinskog rata 1990. godine po narudžbi TE Plomin. Bio je to četvrti odljevak Titove biste, prema Čvrljkovom originalu iz 1985. godine.
Iz arhive Saveza antifašističkih boraca, doznaje se kako su prvi razgovori o postavljanju biste druga Tita počeli 1998. godine; 2003. godine došlo se blizu rješenja, ali nije se našla pogodna lokacija, pa je bista postavljana, kao što je rečeno 2005. godine, 28. travnja, na 60. obljetnicu oslobođenja Labinštine.
Treba reći da nije bilo protivljenja postavljanju biste, već se nije došlo do konsenzusa oko mjesta postavljanja. Razmišljalo se o glavnom, istoimenom trgu i o lokaciji Spomenika rudaru. Nijedna od tih dviju opcija nije uspjela zadovoljiti sve kriterije, decentnost i dostojnost mjesta postavljanja, a s intervencijom na lokaciji Spomenika rudaru nisu se pak složili autori, Quintino Bassani i Berislav Iskra.
Autor Čvrljak ocijenio je da je plominska bista najkvalitetnije odlivena te predložio Društvu JBT da upravo ona bude postavljena u javni prostor. Neobično je da su se u Labinu Titova znamenja smještala u unutrašnje prostore rudnika i tvorničkih pogona, a ne u javni prostor.
Tito je u nekoliko navrata bio na Labinštini. U Rašu je doputovao 11. svibnja 1958. godine kada je obećao da će prisustvovati 150. obljetnici Istarskih ugljenokopa, što se i dogodilo 15. lipnja. Tom prigodom održao je govor pred oko 50 tisuća ljudi, a potom se sastao s predstavnicima rudnika. Nakon toga prisustvovao je na sjednici Općinskog sabora u Rapcu, 30. travnja 1971. godine, u povodu 50. obljetnice Labinske republike i bune seljaka na Proštini, kada je nekolicinu zaslužnih odlikovao Ordenom bratstva i jedinstva. Tom prigodom se na Labinštini zadržao dulje vremena te posjetio Dom kulture 2. mart, gdje ga je dočekalo 342 rudara, te turističko naselje Girandella, a 1. svibnja pustio u rad novosagrađenu TE Plomin.
Recimo da je ova Titova bista u parku kod autobusne postaje, postavljena 2005. godine, srušena četiri godine kasnije.
Labin se inače smatra prvim na listi titofila u Istri. Osim Titove biste, koja je još jedino, kako se spominje, u Kumrovcu, labinski glavni starogradski trg nosi Titovo ime, a obala u Rapcu Obala maršala Tita. Obalu (rivu) maršala Tita ima Poreč, Vrsar, Umag i Fažana, a trg Buje, Buzet i Rovinj. Dvije ulice pak nose Titovo ime, u Novigradu i u Raši.
Titov maslinik kod Tara
Između Tara i Vabrige na Poreštini postoji jedinstveni maslinik – Titov maslinik. Riječ je o stablima maslina što se sadila 80-ih godina prošloga stoljeća u akciji 88 stabala za druga Tita. Masline su posađene tako da tvore ime Tito. S time da prvo slovo T tvore masline posađene na privatnom, a preostala tri slova na općinskom zemljištu.
Tito na brdu Jelensko
Na brdu Jelensko (240 metara nad morem), iznad Raške doline, stoji natpis TITO veličine 10x6 metara i obojen u bijelo da se vidi iz zraka.
Prema priči mještana, natpis je nastao 1946. godine. Kad je Istra pripala Hrvatskoj, čuvar ovaca iz sela Regulići kod Labina, zadovoljstvo i radost iskazao je tako što je od kamenja napravio mali natpis TITO. Partizanski borci Barbanštine bili su oduševljeni idejom i lokalitetom, pa su 1946. godine napravili novi natpis, dvadesetak metara niže na brdu. Do Titove smrti spomenik se održavao, a nakon njegove smrti napravljen je suhozid u obliku tih slova. S vremenom je natpis devastiran i srušen. Tad je na inicijativu predstavnika SAB-a Puljštine te boraca Barbanštine taj legendarni natpis ponovno zaživio.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
