Naslovnica Glasa Istre na današnji dan 2012. godine donosi zanimljive teme, od kojih je najistaknutija: "Bagerom ukrali stope dinosaura!" Riječ je, naime, o krađi stopala dinosaura koje su stare 95 milijuna godina, a sve se zbilo u Lovrečici kod Umaga, koja je jedan od istarskih lokaliteta na kojima su pronađeni tragovi života dinosaura.

A evo što se zbilo. Novine donose priču o Umažaninu Alenu Hlaju, članu Speleološkog društva Buje, koji je sasvim slučajno jednoga dana otkrio da na plaži nema kamene ploče s otiscima dinosaura. Hlaj se, kako se navodi u članku, godinama bavi upravo paleontološkim ostacima na ovim prostorima. "Ne samo da je taj dio obale devastiran (vidljivi su tragovi prolaska teške mehanizacije), nego se radi o kaznenom djelu za koje će počinitelji, budu li otkriveni, biti kažnjeni novčanom kaznom koja za fizičke osobe iznosi 30.000 odnosno 250.000 kuna za pravne osobe", stoji u članku. Novinari Glasa Istre obišli su to područje, razgovarali s mještanima, a izjavu je Glasu Istre dao i ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, Darko Komšo, koji je kazao da, ako su već ukrali otiske bagerom, da se sigurno ne radi o mulcima te da za ovakve stvari zasigurno postoji crno tržište.

(Arhiva Glasa Istre)

Problemi s bespravnom gradnjom u Marčani

Jedna od vijesti u novinama tiče se bespravne gradnje, a naslov članka glasi: "Konačno ćemo moći ljetovati bez straha od inspekcije". Izjava je to slovenskih vikendaša u Marčani, koji su u Istri putem tada novog Zakona o legalizaciji, htjeli ozakoniti svoje bespravne objekte. "Nama je građevinska inspekcija već bila u obilasku i dobili smo tri puta rješenje o rušenju, međutim, žalili smo se pa se to nekako odgodilo. Drugima su u ovom okružju rušili kuće. Nadamo se da će se konačno ovim novim zakonom riješiti naš status", kazao je tada novinarki Glasa Istre par iz Ljubljane koji je u Kavranu sagradio bespravnu vikendicu.

Novinarka Glasa Istre obišla je tamošnji teren, za kojeg se u članku navodi da je na njemu izgrađeno nekoliko tisuća bespravnih objekata, sanitarnih čvorova i sličnoga. Navodi se da je u Istri unazad deset godina srušeno njih oko tek dvije i pol tisuće.

Ulaskom u svibanj, povodom dana Svetog Florijana, Istarski vatrogasci, na čelu s Dinom Kozlevcem, održali su konferenciju za novinare, kazavši da su spremni za nadolazeću sezonu. "S obzirom na hidrološke prilike koje trenutačno vladaju u Istri, ova će sezona zasigurno biti izazovnija od prethodne. Pred vama su velika očekivanja javnog sektora kako biste bili pripravni za eventualnu zaštitu ljudskih života i imovine sviju nas", kazao je tada Boris Miletić. "Kakvo nas ljeto očekuje, vidjet ćemo po prognozama, koje zasad nisu optimistične. Istarski vatrogasci skrbe se za sigurnost svih građana Istre, a njih je više od 200 tisuća, i za sve turiste koji nas ljeti posjete. Unatoč financijskim poteškoćama, vatrogasci u Istri će i ovu sezonu odraditi što profesionalnije", kazao je tada Dino Kozlevac.

Uništen suhozid na Vodnjanštini

Još jedan članak o devastaciji prostora nalazi se u ovom izdanju Glasa Istre, a riječ je o rušenju suhozida na Vodnjanštini. Naslov članka glasi: "Marjanović srušio suhozide, gradonačelnik vjeruje u obnovu".

(Arhiva Glasa Istre)

Članak navodi da su komunalni redari ustanovili da je na parceli koju je u zakup dobila Stancija st. Antonio, došlo do urušavanja suhozida i devastacije, a sve zbog boljeg pristupa strojeva.

Tadašnji gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović za Glas Istre je kazao da devastacija suhozida, a posebno njenog sjeverozapadnog dijela, ima dodatnu težinu jer je riječ o području kultiviranog krajolika na kojem su uređeni i poljski putevi u sklopu projekta Europske unije "Revitas".

"Ako ne podigne suhozide, inzistirat ćemo na raskidu ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta", kazao je tadašnji gradonačelnik Klaudio Vitasović.

Prilog u novinama na ovaj dan donosi tekst o Josipu Brozu Titu i to povodom obilježavanja dana njegove smrti, 4. svibnja 1980. godine. Članak nosi naslov: "Nije Tito koji hoće Istru, već je Istra koja hoće Tita".

Autor članka naslov je bazirao, kako u tekstu objašnjava, prema istoimenom natpisu na jednoj od istarskih kuća, i to nakon što je Istra po završetku Drugoga svjetskog rata pripala Jugoslaviji.

"Kultom ličnosti pretvoren je u najvećeg sina naših naroda i narodnosti", referira se autor članka na prijašnje epitete koji su se pripisivali Titu. "Građane Jugoslavije vijest o smrti Tita je šokirala. Zemlja je bila u suzama; stariji se prisjećaju prizora s utakmice toga dana između Hajduka i Crvene zvezde, kada su igrači plakali, a 50 tisuća ljudi na Poljudu pjevalo ‘Druže Tito, mi ti se kunemo’", napisao je autor. Članak se, pak, najviše bazira na posjetima Tita Istri, s naglaskom da ju je nakon oslobođenja prvi put službeno posjetio krajem listopada 1946. godine kada je boravio u Opatiji, gdje je primio delegacije naroda Istre i Trsta te radnih ljudi rudnika Raša.

Povezane vijesti

• LABINŠTINA VAPI ZA TELEFONIMA. Pula seli stanare i ruši staru kuću radi gradnje nebodera na S krivini
• VREMEPLOV: U PRAG VRAĆENO 18 I POL TONA ZLATA KOJE SU NACISTI OPLJAČKALI U RATU, zaseok na pazinštini dobio prvi sunčani kolektor
• VREMEPLOV: U pulsku Mehaniku stigli prvi modeli Zastave Mediteran 1100