(Snimila Doria Mohorović / Glas Istre)
Današnja 29. sjednica Skupštine Istarske županije, održana u pazinskom Spomen domu, započeta je svečanom prisegom vijećnika Josipa Perkovića (HDZ), koji je zamijenio vijećnicu Jasnu Opačak, uslijed stavljanja mandata u mirovanje. Istarski župan Boris Miletić govorio je o rezultatima turističke sezone, koji su, kako je rekao, gotovo identični lanjskima, uz napomenu da je potrebno, umjesto kvantitete, više se osvrnuti na kvalitetu, a ujedno i rasteretiti špicu sezone.
(Snimila Doria Mohorović / Glas Istre)
- Vidjet ćemo rezultate do kraja godine, ali veseli nas da smo u prvom dijelu turističke godine imali porast, i to u unutrašnjosti Istre, rekao je Miletić dodajući da treba razmišljati o održivosti, ali i biti konkurentan zemljama na Mediteranu.
- Moramo voditi računa o cijenama, ne samo u smještaju i ugostiteljstvu, nego i u trgovinama. Mislim da su ove godine trgovci jako, jako dobro zaradili, ocijenio je Miletić.
Tijekom aktualnog sata, vijećnica Lea Štifanić upitala je hoće li i ove godine Istarska županija sufinancirati produženi boravak za osnovnoškolce, što je potvrdila pročelnica za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Patricia Percan, uz napomenu da će se za to iz Proračuna izdvojiti 160 tisuća eura više u odnosu na lani. Općine koje ostvaruju pravo na sufinanciranje su one koje su u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine ostvarile do 1.600 eura prihoda po stanovniku ili koje imaju do 800 stanovnika.
SDP-ovac Vili Bassanese uputio je županu pitanje, kako je naglasio, "bez političke primisli", o problematici Kaštijuna.
- Prošlo je 15 godina, rješenje problema nije na vidiku, a proći će još pet godina ako sada to krenemo rješavati, rekao je Bassanese pa apelirao da "Županija prenese dio vlasništva na gradove i općine pod čijom je ingerencijom taj dio poslova". Župan Miletić kazao je da nedavno pojedine jedinice lokalne samouprave nisu prihvatile ugovore iz sporazuma kojim je predviđeno da se svaki grad i općina, sukladno učešću o otplati kredita, mogu sudjelovati u radu Kaštijuna, i u vlasništvu i u upravljačkim pravilima.
(Snimila Doria Mohorović / Glas Istre)
- Istarska županija to ne može pokloniti ni darovati, imamo zakon o trgovačkim društvima. Predlagao sam da ponudimo dio kapitala svakoj jedinici lokalne samouprave, a da onda kao članovi skupštine društvenim ugovorom odredimo upravljačka prava, rekao je Miletić. Bilo bi korektno i da Općina Medulin prihvati taj sporazum, naglasio je i apelirao župan, a potom se osvrnuo i na samu vrstu otpada.
- Moramo raditi na većem primarnom razvrstavanju otpada, da taj sastav bude s čim manje biorazgradivog i vlage. U ljetnim mjesecima to naprosto nije moguće obraditi, istaknuo je Miletić. Napomenuo je i da su centri za gospodarenje otpadom postali problemi svih županija u Hrvatskoj, dok su se donedavno s ovim izazovom suočavale samo Istarska i Primorsko-goranska županija.
Postavljeno je i pitanje što je s dodatnim vozilima za sanitetski prijevoz koji su bili planirani do kraja ove godine te hoće li sa mjerama za privlačenje znanstvenog kadra nastaviti i iduće godine, kao i kakvi su dosadašnji rezultati, na što je odgovorila pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Gordana Antić.
- Što se tiče vozila sanitetskog prijevoza i hitno-medicinske službe, tri vozila hitne službe su stigla, sedam vozila saniteta upravo su u procesu registracije i šest vozila još stižu do kraja desetog mjeseca, tako da će stići prije kraja godine. Stvorili smo jednu dodatnu sigurnost za sve pacijente koje se voze, jer nedavno, i još uvijek imamo neka od vozila, vozili smo se u vozilima s prijeđenih preko 400.000 kilometara i često bi kočnica bila upitna. I nisu to samo vozila koje daju sigurnost jer su nova, nego su i kvalitetnija, pojasnila je Antić naglasivši da su vrlo brzo nadomak cilja, a to je cjelovita obnova voznog parka.
- Ako uspijemo za iduću godinu naručiti još određeni broj vozila tada ćemo biti prva Županija u Hrvatskoj koja je obnovila svoj vozni park. Za hitnu je to još 10 vozila, a za sanitet još 5", kazala je pročelnica ustvrdivši da je time značajno podignuta razina zdravstvene zaštite u Istri, naglasila je Antić. Kako je rekla, u ustanovama čiji je osnivač Istarska županija trenutno nedostaje 39 liječnika, 33 medicinskih sestara i 23 njegovatelja.
- Kako baby boom generacija odlazi u mirovinu, napravili smo analizu do 2028. godine. Ukupno će nam nedostajati, odnosno moramo ih naći, 139 doktora, 139 sestara i 77 njegovatelja. Mjerama smo privukli, odnosno isplatili smo dobrodošlice za 47 radnika, a u dolasku su i novi pa će ih do kraja godine biti 60-65 ukupno, istaknula je Antić. Vijećnica Koviljka Aškić napomenula je da se problemi nedostatka medicinskih sestara mogu se riješiti administrativnim radnicima, jer, kako je navela, medicinske sestre 90 posto vremena troše na administrativne zadatke.
Jučer su izglasane i dvije točke vezane uz zdravstvo - usvajanje Operativnog plana aktivnosti Plana za zdravlje i socijalno blagostanje Istarske županije za 2024. godinu te izmjene u popisu prioriteta za raspored sredstava u zdravstvenim ustanovama koja su pod Županijom. Kako je objasnila Antić, donijet je novi Operativni plan, a izmjene su učinjene sukladno potrebama, od čega se ističe oko milijun eura za rovinjsku Specijalnu bolnicu "Martin Horvat" jer je u podrumu uočena vlaga zbog čega treba raditi hidroizolaciju, kako vlaga ne bi prešla na odjel.
Pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Ezio Pinzan govorio je, pak, o de minimis potporama koje Županija dodjeljuje poljoprivrednicima.
- Već nekoliko godina, od kada je ova uprava na čelu Županije, dodjeljujemo direktne potpore sektoru poljoprivrede, a koje prije nismo imali. Vrlo su vrijedne za naše poljoprivrednike, rekao bih posebno za stočare i na dnevnom redu će se danas naći i prijedlog da se sredstva za tu namjenu povećaju rebalansom, a povećanje je planirano i u Proračunu za 2025. godinu, poručio je Pinzan.
Na sjednici se našao i prijedlog Drugih izmjena i dopuna Proračuna Istarske županije za 2024. godinu koji je i usvojen, a kojim je proračun povećan za 9.700.000,00 eura pa novi plan iznosi 243.200.000,00 eura. Ovim izmjenama i dopunama se, između ostaloga, usklađuje organizacijska klasifikacija Proračuna Istarske županije s novim ustrojstvom upravnih tijela Istarske županije, a uvršteni su i novi EU projekti.