Da je škola u Svetom Petru u Šumi pretijesna za potrebe tamošnjih školaraca bila je jedna od istaknutijih vijesti u Glasa Istre, objavljenih 17. ožujka 1998. Iako je u većini istarskih mjesta broj stanovnika opadao, u Svetom Petru u Šumi duži niz godina statistike prirodnog priraštaja bile su među najpozitivnijima u državi.

Godišnji prirodni priraštaj uvećan za 11 posto, za brojnu supetarsku djecu značio je da sadašnji uvjeti boravka u mjesnoj školi i vrtiću postaju pretijesni. Stoga je proširenje škole i izgradnja vrtića, kako se pisalo, bilo uvršteno medu najvažnije zadatke tadašnje općinske uprave.

Traženi građevinarci, industrijski radnici...

»Kad je o školi riječ, inicijativu je prihvatilo i podržalo Ministarstvo prosvjete, uvrstivši u svoj ovogodišnji proračun milijun kuna inicijalnih sredstava za početak radova na rekonstrukciji dotrajale, trošne i neuvjetne školske zgrade te još milijun kuna za izgradnju Sportske dvorane. Planirano je da se rekonstrukcijom njeni prostori više nego udvostruče, pa tako bi se sa sadašnjih 630 četvornih metara dogradnjom povećao na 1.400 četvornih metara«, rečeno je tada.

Supetarska škola onda je imala četiri učionice i jedan kabinet, a prema novom projektu predviđeno je bilo osam učionica, kabineti za više razrede i sve nužne sadržaje i prostorije koje škola treba imati. Pisalo se i da bi sportska dvorana trebala biti izgrađena na području tadašnjeg rukometnog igrališta, a osim učenicima, služila bi i supetarskim sportskim klubovima. Pet godina kasnije, uz potporu Ministarstva prosvjete i športa i Općine, škola u Svetom Petru u Šumi zasjala je u novom ruhu.

Naime, 2003. godine otvorena je preuređena i dograđena moderna školska zgrada, opremljena najsuvremenijom opremom. Kako se može pročitati na stranicama Škole, od svibnja 2005. godine učenici koriste novu školsku sportsku dvoranu koja je opremljena najsuvremenijom opremom za odvijanje nastave tjelesne i zdravstvene kulture, kao i za održavanje rekreativnih i sportskih aktivnosti. Dvoranu koriste lokalni sportski klubovi za treninge i natjecanja, a do sad su u njoj odigrane razne prvenstvene odbojkaške i košarkaške utakmice, kao i međunarodni sportski susreti.

Još jedna vijest tog dana je da su mladi Pazinci u povodu Svjetskog dana voda očistili Zarečki krov, vodopad i jezero na Pazinčici, nedaleko od Zarečja. U akciji je sudjelovalo osamdesetak osoba, uglavnom članova Kluba mladih Bad taste, Planinarsko društva Pazinka i Športsko-ribolovnog društva Pazinčica.

Povremeno su im se priključivali i drugi posjetitelji koji su prohladnu nedjelju iskoristili za šetnju do Zarečkog krova. Tijekom cijelodnevne akcije čišćenja, ispod stijena Zarečkog krova dizalicom su izvučena dva velika kontejnera, puna raznog otpada i gotovo još toliko lima. Prema slobodnoj procjeni, izvučeno je više od četiri tone smeća. Velik odaziv mladih Pazinjana na akciju pokazao je koliko je mladim stanovnicima glavnog grada Županije stalo do čistog okoliša. Istovremeno, žalosno je bilo da se vrlo malo starijih građana odazvalo čišćenju, iako je akcija bila dobro oglašena.

Poražavajuća vijest tog dana bila je da je nezaposlenost u Istri veća za 46 posto. Utvrđeno je to prema analizi Saveza samostalnih sindikata. U siječnju 1998. godine u gradovima Istarske županije bilo je 11.670 nezaposlenih, čak 46 posto više nego što je to bilo u sprnju godinu ranije. U istom je razdoblju 870 osoba izgubilo posao zbog gašenja poduzeća.

Kako se pisalo, najpotrebniji su bili radnici u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji i trgovini, koji su najviše zaposleni u hotelima i restoranima. Od tada lanjskog sprnja do siječnja 1998., prenosio je naš list, broj nezaposlenih povećavao se u svim istarskim gradovima svakog mjeseca, osim u kolovozu, kada je smanjen zbog sezonskog zapošljavanja. Najveći porast nezaposlenosti zabilježen je u Rovinju, u Bujama i Poreču.

U Poreču sajam, u Tinjanu smotra

A upravo je toga dana u Poreču počinjao sajam turizma i prehrane »Poreč ‘98«, na kojemu je sudjelovalo nešto više od osamdeset izlagača iz zemlje i inozemstva, dok se, istovremeno, Tinjan pripremao za četvrtu smotru vina s autohtonim vinima Tinjanštine.

U Flengima je tada dovršeno postavljanje javne rasvjete. Do tada je u tom selu u tom selu bilo postavljeno tek deset rasvjetnih tijela, pa su noviji dijelovi bili u mraku. Sada je rasvjeta postavljena na još 17 mjesta, pa je napokon osvijetljeno cijelo selo. U to je uloženo 130 tisuća kuna iz sredstava komunalnog opremanja.

Na Lovreštini je tada nedostajalo oko 200 lampi. »Određeni standardi nalažu da se svakih 30 metara postavi jedan rasvjetni stup. S obzirom na nedostatak novca i skromni priljev sredstava u općinski proračun, do sljedećih investicija valjat će pričekati«, pisalo se tada.

U prilogu Šareni globus objavljena je vijest o »vlaku budućnosti« iz Njemačke. Naime, radilo se o futurističkom modelu vlaka, za koji je bilo predviđeno da vozi na liniji Köln - Gummersbach. Također je bilo najavljeno da će još 75 takvih vlakova bit proizvedeno sljedeće godine.

Dotad ih je prema najnovijoj tehnologijij i modernom dizajnu »Talent« s diezelskim motorom VT 644 bilo izgrađeno 59, a primjerak je predstavljen u Aauchenu.

Iz svijeta inovacija stigao je i robot - usisavač koji se sam kreće po prostoru i čisti do 90 posto površine. Ima pogon na baterije koje se pune, a prvi takav osmislio je švedski Elektrolux.

Nova poslovnica banke na pulskoj Verudi

Svoja je vrata na Verudi, u Tomasinijevoj ulici, tada je otvorila nova poslovnica Istarske banke. Od 6.000 transakcija Istarske banke dnevno, poslovnica na Verudi imala ih je 600.

Otvorenjem nove poslovnice, budući da stara nije ispunjavala uvjete za rad s tolikim brojem mještana i turista, Uprava banke vraćala je dug građanima Verude, poručio je tada Mario Floričić, predsjednik Uprave Istarske banke.

U radove i opremanje prostorije banke, koji su trajali 60 dana, uloženo je 1,6 milijuna kuna. Najavljeno je da se uskoro otvara i nova poslovnica u Poreču.

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke