Prošla godina bila je vrlo uspješna za dizajnerski Studio Tumpić/Prenc iz Rovinja koji je osvojio brojne nagrade, o čemu smo često pisali.

Kako je to biti u vrhu hrvatskog dizajna, kako se dolazi do kvalitetnog dizajna i o čemu se pritom mora voditi računa ispričali su nam suosnivači studija, Anselmo Tumpić, kreativni direktor, i Sara Prenc Opačić, upravna direktorica.

(Snimila Martina Kofol)

- Prošla godina definitivno je nagradila sav naš uloženi trud u projekte čija je kvaliteta naposlijetku prepoznata i na međunarodnom planu, i to nas čini izuzetno sretnima i ponosnima. Na svoje smo police smjestili čak devet međunarodnih priznanja: European Design Award, D&AD Award, Dieline, Golden Drum, London International Award, International Institute for Information Design Award, Pentawards i novu Pantoneovu nagradu Best Use of Colour (najbolja upotreba boje), kao i ona s domaćeg terena: Nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva, IdejuX i nagradu sa Zagreb Design Weeka. Velika je čast također bila pronaći se na visokom drugom mjestu kao Adriatic Agency of the Year 2023. na festivalu Golden Drum, a kada smo se vratili u rodni grad, dočekalo nas je i priznanje Grada Rovinja koje smo primili na prošlogodišnjoj svečanoj sjednici. Sve su spomenute nagrade plod četiri različita projekta.

(Foto: Promo)

Nagrađeni su signalizacija novootvorenog bazena grada Rovinja, katalog Studija Kappo »Ten + Ten«, te dizajn pakiranja ekstra djevičanskog maslinovog ulja Istriana i limitiranog izdanja vina Teran Barrique vinarije Franc Arman.

Svjetski poznati radovi

Koju od nagrada iz cijele karijere smatrate svojim najvećim uspjehom?

- Iskreno, nije nimalo lako odgovoriti na ovo pitanje jer svaka nagrada ima svoje posebno mjesto, no mogli bismo izdvojiti nekoliko, primjerice Red Dot Best of The Best, Grand Prix European Design Award, Pentawards i Dieline.

Vaši dizajni inspirirani su Istrom, što i ne čudi jer ste iz Istre, ali postoji li i neki drugi razlog za to, neko nepisano pravilo?

- Istra je nepresušan izvor inspiracije i imamo sreću što to možemo iskoristiti kod brojnih projekata. No, to je isključivo zbog toga što ti klijenti dolaze iz naše regije, za koju je onda nužno povezana i njihova priča, a upravo je ta »priča« ono što pokreće naš dizajn. Naime, kod svakog projekta tražimo njegove specifičnosti, detalje svojstvene isključivo tom klijentu, kako bi se na kraju i sam proizvod diferencirao u mnoštvu.

Postoji li općenito neki princip kojeg se držite u svom kreativnom radu?

- Kao što smo već spomenuli, važan nam je upravo sam pristup projektu. Uvijek krećemo s »praznim listom papira« kojeg zatim ispišemo jedinstvenom pričom klijenta. Taj početak, razgovor s klijentom, određuje smjer daljnje razrade projekta. Također, smatramo kako taj rad na kraju mora kod korisnika probuditi neku emociju, jer smo tek tada postigli nešto posebno.

Na što se najviše obraća pažnja u dizajnu u svijetu (npr. kod naručivanja rada), a na što kod nas, ako postoji razlika?

- U principu ne bi trebala postojati razlika, a naši su radovi i svjetski priznati, tako da možemo govoriti samo iz nekog globalnog aspekta – svaki dizajn prvenstveno treba privući pažnju, izazvati oku ugodu, a onaj dodatak koji svaki proizvođač želi jest i donijeti odluku o kupnji od strane krajnjeg potrošača. Nekih ustaljenih i sigurnih pravila nema i sve će ih manje biti, jer je potrošač preplavljen morem proizvoda, usluga, raznim informacijama i ogromnom količinom sadržaja, tako da je originalnost dizajna i dobar proizvod i/ili usluga, po nama jedini uvjet uspjeha na današnjem tržištu.

Karakteristično tržište

Kakva je konkurencija na ovom polju?

- Naše je tržište karakteristično, nema nas puno i međusobno se trebamo podržavati, tako da nas ne smatramo konkurencijom već svojevrsnom zajednicom koja zajedničkim snagama otvara prozor u svijet »velikih igrača«. Osim toga, na druge ne možemo gledati kao na konkurenciju jer, ako pratimo jedinstvenu priču klijenta, nećemo zasigurno naići na dva ista ili slična projekta.

Jeste li vi ti koji tražite klijente i nudite svoje usluge i javljate se natječaje ili su naručitelji ti koji dolaze vama?

- Najčešće se naručitelji javljaju nama, što nas silno veseli jer nam je to znak kako cijene naš rad, u ruke nam povjeravajući svoje »blago«, bilo to proizvod, usluga ili nešto treće. Također nas veseli jer tako dolazimo do raznolikih projekata na koje, da ih sami tražimo, možda i ne bismo naišli.

Dolaze li naručitelji s gotovom idejom odnosno jasnom vizijom što žele?

- Nema nekog pravila, no svakako cijenimo kada klijent već ima formiranu ideju. U prvoj fazi, kada radimo na idejnom rješenju, svaka zamisao ili vizija zlata vrijede. Unatoč tome, i sami uvijek pokušamo doći do još nekih rješenja, pa ih tako klijentu na kraju prikažemo nekoliko.

Koliko obično prođe vremena od formalnog ugovaranja posla pa do ideje i onda i njene realizacije?

- Za svaki je projekt drugačije, a sve ovisi o procesu - temelju našeg rada. Kada ideje dolaze same od sebe, taj će proces biti kraći, pa se tako skraćuje i vrijeme do realizacije, dok dulja potraga za inspiracijom produljuje rokove. Također, tu ubrajamo istraživanje, daljnji razvoj ideje, kao i krajnje dorađivanje projekta u fazi izvedbe, kada se trudimo stvoriti dodanu vrijednost koja će ga isticati.

Imate li i vi kreativnu blokadu da ideje ne dolaze iako ste obećali naručitelju? Za koji dizajn vam je trebalo najviše vremena da ga realizirate?

- Dogodi se blokada, ali ona nikada ne traje dugo. To je specifičan posao, koji se na neki način isto istrenira u nekom smjeru… jednostavno cijeli život tražite i smišljate nešto, pa naš mozak tako i funkcionira. To je naš posao - smisliti pa realizirati, ali ako ne vizualiziramo prije u mislima, nema ničega od realizacije. Postoji i situacija kada nešto što nam je davno palo na pamet, sada taman dobro ide uz konkretnu narudžbu. Također, ne radi nitko od nas uvijek sam, radimo u timu, tako da kad netko zapne, nastavi drugi i slično. Blokada kao takva se nikada dosad nije dogodila tako da se klijentu nešto nije isporučilo. Možda nekada izaziva kašnjenje, ali to kod nas nije čest slučaj. Dizajn za koji nam je trebalo najviše vremena je možda izložba u kaštelu Morosini Grimani, jer je zahtijevalo sve: od osmišljavanja, dizajna do realizacije izložbe, što je jako, jako veliki i dugotrajan projekt.

S druge strane, koji vam je dizajn bio najlakši, da se ideja nametnula sama od sebe?

- Ima ih podosta pa ih je teško izdvojiti, ali ni nije nešto što želimo isticati, neka klijenti misle da nam je uvijek jako teško.:)

Događa li se da odbijete neku ponudu?

- Za sada nismo odbili nikakvu ponudu ili klijenta, a da smo znali da posao možemo realizirati i da nam je financijska ponuda prihvatljiva.

U biti, ako dobro shvaćam, cilj dizajna je da nešto proda i promovira? Vi ste u vašoj struci stalno okrenuti tržištu?

- Tako je, mi smo uvijek okrenuti tržištu i svaki se dan susrećemo s nekim novim projektom, novim tržištem i novom ciljnom skupinom. Puno se uči, dinamika je brza, a posao tematski različit, ali to je i čar našeg posla.

Dizajn i realnost

Kako vi kao dizajneri možete biti sigurni da će neki vaš dizajn funkcionirati u stvarnosti i promovirati odnosno prodati neki proizvod?

- Zapravo ne možete nikada i u ništa u životu biti sigurni. Sigurnost i savršenstvo ne postoje, ali ako date sve od sebe, ako ste stručan u svom poslu, onda je puno veća vjerojatnost da ćete napraviti dobar posao. Mi znamo da dobro radimo ono što nudimo, dajemo sve od sebe, naši su klijenti također jako posvećeni svom poslu, tj. kvaliteti svojih proizvoda odnosno usluga, pa je onda uspjeh neminovan.

Čija je odgovornost ako određeni proizvod nema prođu na tržištu, vaša kao dizajnera ili onoga tko je taj dizajn naručio i odobrio?

- Da bi proizvod prošao na tržištu nije bitan samo dizajn pa tako ne može biti kriv niti onaj tko ga je naručio, kao niti sam dizajner. Također, nije nam najbolji izraz krivica, možda bi tržišni neuspjeh bio bolji izraz, a on rezultira nizom čimbenika – možda je proizvod loš, ciljna skupina neodgovarajuća, neodgovarajuća cijena ili možda potreba za proizvodom ili uslugom još ne postoji. Dizajn kao dizajn, ako nije u uporabnoj, već estetskoj funkciji, nikada ne može biti samostalni krivac tržišnog neuspjeha nekog proizvoda ili usluge.

Je li se događalo da vam je naručitelj vraćao idejno rješenje jer nije bio zadovoljan? Je li bilo nagovaranja i uvjeravanja s vaše strane i kako je to obično prolazilo?

- Svi smo različiti, a dizajn je, između ostalog, i stvar ukusa, pa je tako jasno da nešto s čime smo možda mi bili oduševljeni, nekome neće biti prvi izbor. Kako bismo to u većoj mjeri izbjegli, trudimo se odmah u početku shvatiti klijenta i njegove želje, te se uputiti tim smjerom. U pozadini našeg dizajna uvijek se nalazi nekakav koncept, kojeg objašnjavamo i klijentu, a ako srž nije pogođena, naravno da ćemo isprobati i druge opcije jer nam je povjerenje i zadovoljstvo klijenta ipak najvažnije.

Koja je iduća velika stvar, idući projekt na kojem radite?

- Nažalost, priroda našeg posla nam ne dozvoljava da govorimo o poslovima i projektima koji još nisu izašli. Naši klijenti nastupaju na tržištu, tako da mi raspolažemo informacijama koje su bitne njihovim konkurentima prije izlaska, tj. samog plasmana proizvoda ili usluge. Iz tog razloga ne govorimo nikada o budućim, već samo o projektima koji su već realizirani i dostupni potrošačima kojima su bili namijenjeni.

Povezane vijesti

• Rovinj se trese u ritmu salse
• The World prvi cruiser u Rovinju
• Talijanski carabinieri na rovinjskim ulicama