prvi gerontološki skup Istarske županije
Osobe treće životne dobi u fokusu su zdravstvene i socijalne politike u Istri
(Arhiva Glasa Istre)
Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije u suradnji s Istarskom županijom, Gradom Pazinom te Domom za starije i nemoćne osobe Poreč organizirao je prvi gerontološki skup Istarske županije, koji je krajem prošlog tjedna održan u pazinskom Spomen domu. Starije osobe u fokusu su zdravstvene i socijalne politike u Istri, a kako podsjeća voditeljica Službe za javno zdravstvo i promicanje zdravlja mr. sc. Danijela Lazarić-Zec, Istarska županija i istarski gradovi u proteklih su dvadesetak godina uložili puno truda i značajna financijska sredstva u razvoj institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi.
U cilju razmjene primjera dobre prakse i suradnje Zavod je i ranijih godina organizirao kraće susrete provoditelja skrbi za starije u cilju razvoja djelatnosti gerontologije na kojima su u fokusu bile teme iz domene starenja s aspekta javnog zdravstva, ali i medicine, sociologije, psihologije i biologije.
Pandemija je čitavu priču privremeno usporila, no nakon njezina okončanja u Nastavnom zavodu odlučili su s Istarskom županijom organizirati dvodnevni gerontološki skup koji bi prikazao stanje starenja, starih i skrbi za starije osobe u Istarskoj županiji, kao i izazove koji ih očekuju, te mogućnosti i smjernice za buduće djelovanje.
Sve više starijih
Kako doznajemo od dr. Lazarić-Zec prvog dana skupa obrađivane su uvodne teme o starenju, porastu broja starijih u Istarskoj županiji, sve više staračkih i samačkih domaćinstava, povoljnijem obrazovnom statusu starijih u odnosu na prethodni Popis stanovništva, kroničnim nezaraznim bolestima kao uzrocima smrti, uz potrebu daljnjeg rada na zdravom i aktivnom starenju, potrebi veće procijepljenosti starijih protiv gripe, te značajnom korištenju zdravstvene zaštite na svim nivoima, a posebno u obiteljskoj medicini.
Ukazano je na promjenu društvenih aktivnosti i društvenih uloga starijih, promjenu interakcija, ali i promjene uloge starijih u obitelji, te tranziciju i transformaciju suvremene obitelji što je smanjilo mogućnosti neformalne skrbi za starije. Naglašena je važnost međugeneracijske solidarnosti, a predstavljeni su i napori Grada Pazina da kroz istraživanje među starijim osobama i aktivnostima kao što su unaprjeđenje poludnevnog boravka i pomoć u kući, izgradnja doma, usluga prijevoza za starije osobe ili podrška aktivnosti udrugama umirovljenika i starijih osoba; unaprijedi kvalitetu života u cilju razvoja grada koji je prijateljski okrenut starijim osobama.
Naglašena je potreba borbe protiv ageizma, jačanje autonomije starijih osoba u vlastitom domu, važnost funkcionalnih sposobnosti, a ne kronološke dobi, te omogućavanje uključivanja u društvo starijih osoba uz razvoj sustava dugotrajne integrirane skrbi za starije koji ne postoji u RH, podrške neformalnim njegovateljima i profesionalcima.
- Iako se starima smatraju osobe iznad 65 godina, puno je važniji individualni osjećaj starosti, odnosno stav »star sam kada odlučim da sam star«. Sudionici su osvijestili da stari ljudi danas nisu isti kao što su bili stari ljudi prije 10 ili 20 godina te imaju različite potrebe i sposobnosti. Upitali su se hoće li sami biti zadovoljni sustavom u koji ćemo ući danas, sutra kao starije osobe, hoće li adekvatno odgovoriti na naše potrebe i želje. Također, na puno problema i izazova u skrbi za starije osobe koji su istaknuti na Skupu odgovaramo na lokalnoj i regionalnoj razini, ali nažalost nemamo sustavnog odgovora na nacionalnoj razini. Istaknuta je potreba reforme nacionalnog sustava koja će morati odgovoriti na sve izazove, kaže dr. Danijela Lazarić-Zec.
Na skupu je prikazano istraživanje plavih zona mjesta na kojima živi mnogo dugovječnih ljudi u svijetu i u RH gdje je navedeno da na Sjevernom Jadranu i Lici ispitanici smatraju da je baš njihova regija potencijalna plava zona, te da više njih živi u višegeneracijskim obiteljima. Istraživanje u svijetu je pokazalo da je baza dugovječnosti aktivno pripadanje i život u zajednici, zatim mudra prehrana, pozitivan stav prema životu i prirodno kretanje.
Integracija u društvo
Potvrđeno je i naglašeno da je osnovni moto globalnih aktivnosti zdravstvene i socijalne zaštite starijih osoba njihova integracija u društvo s ciljem dodavanja života godinama, a ne godine životu.
- Cilj je sačuvati dostojanstvo življenja uz očuvanje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih potreba starijih. Nikada nije rano i nikada nije kasno početi mijenjati loše i prihvaćati zdrave stilove života. Male promjene u funkciji mogu dovesti do velike razlike u kvaliteti života starijih osoba i njihovih skrbnika. Starost i neaktivnost vode promjenama koje se mogu smanjiti i držati pod kontrolom redovitom tjelesnom aktivnošću. Umjerena tjelesna aktivnost, 150 minuta tjedno, uz barem dva puta tjedno vježbe snage, smanjuje simptome kroničnih bolesti, pruža opću kondiciju, bolje raspoloženje i veću socijalizaciju te povećava psihofizičke sposobnosti i kvalitetu života osoba starije životne dobi«, kaže dr. Lazarić-Zec.
Tijekom skupa su prikazani primjeri dobre prakse vezane uz promociju zdravih stilova života i prevenciju bolesti starije dobi, te edukacije zdravstvenih djelatnika koje provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske županije, kao i medicinska rekreacija za starije koja se provodi u Poreču, a jedna od poruka skupa je i da je moguće uspješno starjeti usprkos bolestima.
Tijekom skupa moglo se čuti i da su neformalni njegovatelji nedovoljno prepoznati iako je broj osoba koje pružaju neformalnu njegu dvostruko veći od broja formalnih njegovatelja, zbog čega im je iznimno važno pružiti odgovarajuću podršku.
U sklopu gerontološkog skupa održana je i radionica Šumovi u komunikaciji koji smanjuju samopoštovanje druge osobe, izazivaju povlačenje, otpor ili odbacivanje, te dovode do naučene bespomoćnosti i trajnih poremećaja odnosa, te poručeno da je u takvim slučajevima važno osvještavanje prepreka i prepoznavanje svojih poruka kao i promjena u nenasilnu i asertivnu komunikaciju. Zamjenica pučke pravobraniteljice govorila je o pravima starijih osoba i njihovoj zaštiti, posebno o zlouporabi ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, o uvedenoj nacionalnoj naknadi za starije osobe i nasilju nad starijim osobama u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji.
Uz zaključak da su starije osobe nažalost vrlo često nedovoljno upoznate s mogućnošću zaštite i koji su to lokalni mehanizmi zaštite istaknuta je potreba daljnje provedbe istraživanja na temu nasilja. Problem su, moglo se čuti, neprijavljivanje, prešućivanje i nebilježenje svih oblika nasilja nad starijim osobama.
Nasilje nad starijima
Naglašeno je da je nasilje kršenje temeljnog ljudskog prava te predstavlja osobni, obiteljski i društveni problem koji značajno narušava kvalitetu života i mentalno zdravlje svih onih koji su mu izloženi, posredno ili neposredno. Strategija borbe protiv nasilja nad starijim osobama treba uključivati zastupanje i podizanje svijesti, obrazovanje za kulturu nenasilja, osposobljavanje stručnjaka, unaprjeđenje zakona i njihovu primjenu, praćenje intervencija i analizu podataka, pružanje neposredne usluge žrtvi i počinitelju, ranu identifikaciju i ulogu zdravstvenih djelatnika, te uvođenje institucije pravobranitelja za starije osobe.
Prezentirana su kaznena djela na štetu starijih osoba u Istarskoj županiji, među kojima su najčešće krađe, teške krađe, prijetnje, prevare te aktivnosti policije na prevenciji i prava žrtava, ali i primjeri dobre prakse domova i udruga na temu provođenja slobodnog vremena, druženja, volontiranja, raznih kreativnih radionica i edukacija, tjelesne aktivnosti za starije i volonterske skrbi za starije osobe.
- Među zaključcima prvog dana skupa istaknuti su nedostatak kadrova, nedovoljan broj ustanova odnosno smještaja, nužnost reforme obrazovanja i sustava socijalne skrbi kako bi se odgovorilo na sve potrebe. U državnom proračunu osiguravaju se nedostatna sredstava za prevenciju, no ipak se ta prevencija provodi i sustavi funkcioniraju u sinergiji i povezanosti sustava policije, lokalne zajednice te udruga.
Važno je na starije osobe gledati ne samo kao one koji su potrebiti, već i kao resurs, a oni ostaju sve dulje u sustavu rada. Istaknuta je važnost svih vidova podrške – starijim osobama, obiteljima, njegovateljima, ali i stvaranje sustava koji bi funkcionirao i ne bi ovisio o financijskim kapacitetima lokalne samouprave. Kapacitet nevladinog sektora i udruga u Istarskoj županiji važan je resurs na koji zajednica može računati i koji pokriva široko područje od preventivnih programa do različitih neformalnih pružanja socijalnih usluga. Potrebno je bolje razraditi i dati smjernice na razini županije u smislu određivanja mogućih budućih prioriteta u osiguravanju financijske podrške, kazala je dr. Lazarić-Zec dodajući kako je drugi dan programski bio vezan uz zdravstvene teme, organizaciju skrbi za starije te socijalne inovacije.
U raspravama je istaknut porast broja osoba kojima je potrebna skrb, dugotrajna skrb i specijalizirana skrb, ali i manjak radne snage za pružanje te skrbi, kao i povećanje troškova skrbi. Istaknuta je nužnost zaštite ljudskih prava starijih, a prikazani su i resursi u Istarskoj županiji i »mreža« pružatelja socijalnih usluga. »Kako možemo podići razinu spremnosti za skrb o starijim osobama? Znanjem, politikama i regulativom, prevencijom, uvođenjem socijalnih inovacija i novih tehnoloških rješenja, priznavanjem uloge i davanjem potpore neformalnim njegovateljima. Nove generacije domova za starije aktivnosti izvode u manjim zajednicama koje se ugledaju na obiteljsko kućanstvo, a kao bolji način rada sa starijim osobama.«, kazala je naša sugovornica.
Razvoj palijative
Tijekom skupa prikazan je i razvoj palijativne skrbi u Istarskoj županiji, kako one specijalizirane tako i opće palijativne skrbi u ordinaciji obiteljske medicine. Istaknuta je zahtjevnost organizacije skrbi gerijatrijskih i palijativnih bolesnika posebno pri otpustu iz bolnice, za što bi bio potreban veći broj privremenih i trajnih smještajnih kapaciteta, zdravstvena njega u kući prilagođena potrebama pacijenta, veći broj usluga u kući, zakonski omogućiti članovima obitelji njegu svog bolesnika u kući, usklađenost zdravstvenog i socijalnog sustava, socijalne usluge za nepokretne bolesnike npr. dnevni boravak te »brza linija« po principu prioriteta.
Istaknuta je uloga fizioterapeuta i rehabilitacije u prevenciji padova, prezentirana uloga patronažne sestre u promociji zdravlja i prevenciji bolesti osoba starije životne dobi, te edukacija kao temelj kvalitetne skrbi za osobe s demencijom. Istaknuta je važnost cijepljenja starijih osoba, kroničnih bolesnika i osoba u kolektivnom smještaju, u cilju prevencije gripe, COVID-19 bolesti i pneumokokne upale pluća.
Prikazane su nutritivne intervencije u prevenciji sarkopenije koju karakterizira niska mišićna masa i snaga, uslijed čega je povećana smrtnost, loša kvaliteta života te povećane mogućnosti padova i prijeloma. Sarkopenija nastaje zbog gubitka mišića povezanih s godinama, zbog nekih bolesti, sjedilačkog ponašanja zbog ograničene pokretljivosti, tjelesne neaktivnosti, pothranjenosti ili malapsorpcije i anoreksije povezana s lijekovima, ali i zbog prekomjerne težine i pretilosti.
Kao primjeri dobre prakse prikazani su podrška za starije osobe na području Puljštine i program pomoći u kući na Pazinštini.
Na kraju skupa govorilo se o ljubavi i spolnosti u Istri iz etnološkog rakursa, kroz kazivanje starijih osoba.
Nakon zatvaranja Skupa organiziran je posjet Domu za starije osobe Pazin, vođen od strane ravnateljice Doma Anne Kuzma, te pročelnice Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Pazina Nevije Srdoč. (Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
