ograničenje teretnog prometa
Slovenija odbija inicijative da granični prijelaz otvori za kamione pulske i koparske registracije
Kamioni, stop - granični prijelaz Požane/Sočerga (Arhiva Glasa Istre)
Slovenija godinama odbija inicijative da se granični prijelaz Požane/Sočerga otvori za prolaz kamiona težih od 7,5 tona ukupne nosivosti, pa makar i samo onih s pulskim i koparskim registarskim oznaka. Poziva se na infrastrukturna ograničenja tog prometnog pravca, ali i protivljenje lokalnog stanovništva, no uskoro će se o ovoj temi voditi rasprava u Bruxellesu.
I ne samo o njoj, budući da su ona radnom sastanku održanom u Buzetu problematici hrvatskih prijevoznika predstavnici cehova prijevoznika Obrtničke komore Istarske županije i Udruženja obrtnika Buzet te Udruženja prijevoznika Zagreb razgovarali s europarlamentarcem Valterom Flegom, jedinim hrvatskim predstavnikom u Odboru za transport i turizam Europskog parlamenta, koji kaže kako slučaj Sočerga nije samo pitanje Buzeta i Kopra, Hrvatske i Slovenije, već je to i europska tema te da ima još takvih primjera u Europskoj unijii.
- Može se pričati o zemljama koje nisu članice Schengena, iz kojih se putuje prema onima koje to jesu, ali i o onima koje jesu članice Schengena i imaju sličan problem čekanja prijevoznika na granici. Stoga stvaramo širi, europski kontekst te priče koji je neophodan ako želimo donijeti jednu takvu rezoluciju, kao krovno mišljenje Europskog parlamenta, koje će obvezati Komisiju da provede što je predloženo, a to je da, ukoliko postoje kraći pravci između pojedinih graničnih prijelaza, države članice izvole reći što je prepreka, naglasio je Flego.
Smanjiti troškove obrtnika i poduzetnika
- Ako je to infrastruktura, postoje fondovi koji će to riješiti. Rezolucija bi se 18. ožujka mogla naći na Odboru, nakon toga na plenarnoj sjednici, a onda ide implementacija u državama članicama, kazao je Flego. Dodao je da će se tražiti hitno otvaranje tog prometnog pravca preko Sočerge za sav teretni prijevoz, barem privremeno, za kamione pulskih i koparskih registarskih oznaka, dok traje rekonstrukcija državne ceste u dolini Mirne.
U rezoluciji Europskog parlamenta koju priprema zajedno s bugarskim kolegom, predlaže isti status kao nekih drugih oblika prijevoza, željezničkog, ali i prometovanja hitnih službi, gdje postoji ograničenje od 15 minuta čekanja na granicama, a ukoliko postoje neke zapreke da se teretni promet ne može odvijati preko nekog graničnog prijelaza, onda treba jasno reći koji su to infrastrukturni problemi koje treba riješiti. Postoje europski fondovi za te koridore i Europa prati preuzimanje obveza tih država nakon donošenja deklaracije da se otvori promet preko svih graničnih prijelaza koji postoje, sve kako bi se smanjile gužve i trošak gospodarstvu i obrtništvu da se koriste najkraći mogući pravci kretanja robe u ujedinjenoj Europi.
- Čekanje prijevoznika na granicama ili obilazni pravci veliki su problem država koje nisu u Schengenskom prostoru, posebice Bugarske i Rumunjske, zato sam krenuo s kolegom Novakovim. Mislim da Europa tu može pomoći, da ova rezolucija, ako se izglasa, može biti velika pomoć prijevoznicima. Početkom ovog tjedna prvi je pripremni sastanak Odbora za transport i turizam. Osim toga, tema su vozačke dozvole o kojima se glasa ovog tjedna, potom diskvalifikacija vozačkih dozvola, europska baza prometnih prekršaja objedinjena za sve prometne prekršaje. Moja želja je da se za neke prometne prekršaje trajno oduzima vozačka dozvola, kao primjerice za bijeg s mjesta prometne nesreće. Zalažem se i za probne vozačke dozvole za mlade vozače jer na žalost Hrvatska, Rumunjska i Bugarska imaju najveću smrtnost među mladim vozačima. Gledamo kroz prste, a djeca do 21 godine umiru, upozorio je Flego.
Direktiva o vozačkim dozvolama definira budućnost mladih vozača. Stoga, kazao je, treba slušati struku. Problem nedostatka profesionalnih vozača treba riješiti unifikacijom europskih pravila, izgradnjom infrastrukture uz autoceste, boljim uvjetima rada, rješavanjem problema na graničnim prijelazima, a ne smanjivanjem dobne granice za vozače. - Moj stav je tu jasan, dati mladim ljudima da upravljaju grdosijama na kotačima od 40 tona sa 17 godina, da voze automobile od 300 konjskih snaga je dodatni »pucanj« u sigurnost na europskim cestama, kazao je Flego.
Umjesto 15 minuta - 100 kilometara
Predsjednik Ceha prijevoznika buzetskog Udruženja obrtnika, Dalibor Klarić, govoreći o problematici graničnog prijelaza Sočerega gdje slovenska strana ne dozvoljava vozilima iznad 7,5 tona ukupne nosivosti prelazak preko granice, istaknuo je da od industrijske zone Mažinjica do Črnog Kala dvadesetak kilometara, a prijevoznici moraju sada, dok se rekonstruira državna cesta u dolini Mirne, od Ponte Portona do mosta Antonci, obilazno preko Pazina što im produžuje put u oba smjera za sto kilometra.
- To su dodatna dva sata u oba smjera svaki dan, veći troškovi vozača, nafte, cestarine na Istarskom ipsilonu. Orošak je kamionu u oba smjera iznosi oko 130 eura. Pomnoži li se to s brojem kamiona, dolazi se do velike svote novca koju gube prijevoznici i oni iz Buzeta i oni koji dolaze na ukrcaj i iskrcaj u Buzet. U više navrata tražili smo od resornih ministarstava da se pokuša naći zajednički dogovor, ali bezuspješno. Odgovor je da infrastruktura tog cestovnog pravca nije primjerena za teretni promet s čime se ne slažemo jer autobus troosovinac plus prikolica može prometovati, a jedan mali kamion od 12 tona ukupne nosivosti ne može. Nismo u istoj poziciji. Oni se lokalno mogu dovesti do Sočerge, s velikim kamionima od 40 tona, a mi s kamiona od 12 tona ne možemo proći tim pravcem, upozorio je Klarić.
Mišljenja je da je to jedan od većih problema u Buzetu jer koči i njegov razvoj. Industrijske zone ne mogu se bazirati samo na gradu od šest tisuća stanovnika, gdje bi skladišta od 20 kvadrata bila sasvim dovoljna, a možda kada bi se mogle bazirati na Kopru, Trstu..., to bi drugačije izgledalo. Buzetske prijevoznike zanima i problematika novih tahografa, kazao je Klarić, jer puno ih radi s malim vozilima, mikro dostave s dosta zaustavljanja, iskrcaja i utovara. Nadalje, prijevoznici s kiperašima imaju puno sati rada, a manje kilometra i vjerojatno im ti tahografi također ne idu u prilog.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
