la mula de parenzo

Ova pjesma se pjeva od Argentine do Japana: Najpoznatija Porečanka priča priču punu emocija, pjevao ju je i Hemingway, a sad je inspiracija za brojne kreativne projekte

| Autor: Jelena Milović
Šetnja uz La mulu (Foto: TZ Poreč)

Šetnja uz La mulu (Foto: TZ Poreč)


U porečkom Centru za posjetitelje "La mula de Parenzo" ovih se jesenskih dana, kako otkrivaju, "kuhaju" nove ideje za posjetitelje. Zavičajni muzej Poreštine koji od ove godine vodi Centar, ovih se dana posvetio osmišljavanju proizvoda, odnosno suvenira koji će se uskoro moći kupiti u butigi, popularnoj boteghi La mule de Parenzo. Za sada se radi na dizajniranju ženskih, muških i dječjih majica različitih uzoraka s citatima iz popularne pjesme te istarskim poslovicama, kao i platnenim torbama za kupovinu. U izradi su magneti za frižider s motivima starih porečkih razglednica, te bookmarkeri s istim motivima za sve ljubitelje čitanja.

Poreč je pun suvenira, ali do sada im je nedostajalo prave autentičnosti. Upravo stoga ovaj Centar nosi jednu novu priču s potpisom, a to su riječi pjesme o najpoznatijoj Porečanki - La muli. Pjesma "La mula de Parenzo" - "Djevojka iz Poreča" je društveni fenomen, ali tek sada možda u punini naziremo njezin pravi značaj.

Simbol Poreča

Sve je počelo istraživanjem muzealca za novi postav. Naravno, vodili su se najsnažnijim simbolima Poreča. Nadalje, shvatili su to pomnim istraživanjem, Poreč je dosegnuo u svojoj prepoznatljivosti upravo s pjesmom "La mula de Parenzo". Ona se pjeva od Argentine do Japana, otkrila nam je to naša sugovornica Elena Uljančić, ravnateljica Zavičajnog muzeja Poreštine, koja je zajedno s voditeljicom Centra, Sabinom Damiani, prije nekoliko dana prezentirala neke od ideja i prototipova kreacija gradonačelniku Poreča, Lorisu Peršuriću.

- Mi smo napravili Centar za posjetitelje, a Poreč je dobio fond koji je povezan s ribarstvom. Udruga Lagur je također prisutna u Centru, a mi smo dužnu pažnju posvetili škombrima, menulama, srdelama i svim onim ribama koje imamo u Poreču, jer je Fond tako tražio. Cijelu koncepciju samog prostora, kojeg smo otvorili prije dvije godine, radio je studio Sonda. Prostor je osmišljen, a za ribarstvo je bio zadužen Robert Momić, dok mi sada promoviramo pjesmu "La mula de Parenzo". Zaposlena je Sabina Damiani, koja je voditeljica Centra, a koji je sad Centar pri muzeju. Naime, dodijeljen nam je na korištenje na period od deset godina. Na nama je da osmišljavamo kulturne aktivnosti i radimo na tome da Poreč ima svoje autentične suvenire s elementima pjesme, a i kako bi se promovirale stare fotografije Poreča iz onog vremena. Bogata je to priča i dobro iskorištena, nadahnuto nas uvodi u razgovor Uljančić.

(Foto: Grad Poreč)(Foto: Grad Poreč)

Za drugu godinu osmislili su i Dan La mule de Parenzo, a ideje se samo rađaju, nastavlja ona.

- Cilj nam je da to bude Centar visoke kulture, a ne samo turistička ponuda. Popularizacije će biti, ali i ozbiljnih programa, najavljuje.

U svemu postoji i obrazovni moment, a djeca su već sada dio ciljane skupine.

- Tek smo počeli i stvaramo uvjete rada. Opremamo prostor, kako bi primili sve goste, da djeca mogu sjediti i stvarati, crtati La mulu, a nakon što otiđu iz Centra da znaju da ta pjesma postoji, da im ostane u uhu i da ona uđe u škole i zavičajnu nastavu. Popularizacija i prenošenje tradicije nam je u fokusu rada. Pored toga želimo i da se prenosi znanje o našem dijalektu, jer i kroz pjesmu djeca uče neke naše izraze. Ima jako puno mogućnosti na raznim poljima i mi smo jako ponosni da imamo tu pjesmu, ističe Uljančić.

Radionice sa školama

Do kraja godine, saznajemo, radit će se radionice sa školama: jedan dio njih u Muzeju, a drugi u Centru. Sljedeće sezone, najavljuju već sada, imat će kostimiramo vodstvo, razna predavanja, a želja im je uključivanje umjetnika svih profila u programe, kako bi i njima pružili platformu za rad. Cijeli program doživjet će upravo sljedeće sezone svoj puni izražaj, a da nije bilo pjesme koja nas prepoznatljivo vodi diljem svijeta, priča o porečkoj turističkoj i inoj ponudi bila bi sasvim drugačija.

(Foto: Grad Poreč)(Foto: Grad Poreč)

- Ta se pjesma pjeva svuda gdje su je nosili naši iseljenici - Istrijani. Dogodilo mi se kao Porečanki da sam došla u Rim gdje su me pitali odakle sam i odmah su Parenzo poistovjetili s "La mulom". Bila sam i u Buenos Airesu u taksiju, kad me je taksist pitao odakle sam i odmah spomenuo pjesmu. To je jedan nevjerojatan simbol našeg grada, a možda je čak i veći od nas - prerastao nas je. Postoji svjedočanstvo supruge Ernesta Hemingwaya - Mary, da je 1961. godine, večer prije nego što je izvršio samoubojstvo, njen suprug pjevao upravo tu pjesmu. Inače, Ernest Hemingway je bio u Prvom svjetskom ratu na frontu u okolici Trsta, opisuje raširene domete pjesme Uljančić.

A riječ je o pjesmi koja je sastavljena od više pjesama: tu su elementi koračnice - tipično austrougarske pjesme koje su mogle nastati po oštarijama Trsta i okolice. Kako je Poreč onda bio glavni grad Istre i središte Sabora, u to se vrijeme imalo zašto o njemu i pjevati.

(Foto: Grad Poreč)(Foto: Grad Poreč)

- Analizirali smo sve te riječi i vidjeli da su neke povezane s "mulom", ženskom aktivnosti u vrijeme kada žene nisu baš tako lako mogle biti poduzetnice. Ona može predstavljati jedan feministički simbol - kao prve poduzetnice koja je u Poreču otvorila butigu. Stihovi "De tuto la vendeva fora ch’el bacalà" - govore o svemu što je La mula (Porečanka) prodavala, osim bakalara. U pjesmi postoji i stih "Me piase i bigoli co la luganega, Marieta dàmela sul canapé", što je dio jedne druge pjesme koja je s vremenom postala dio ove koju danas poznajemo. Tu se spominje tjestenina i kobasice, sve čega je bilo u njenoj butigi, ali ima i dio gdje se u pjesmi pokazuje da je ona nesigurna i da je omalovažavaju - "Tutti mi chiamano bionda, ma bionda io non sono: porto i capelli neri", negativno aludirajući na boju kose. Za nas je ona simbol jedne emancipirane žene, koja se izborila, imala svoju butigu, i zahvaljujući kojoj Poreč daleko putuje te smo joj odlučili posvetiti jedan visitor centar, kao light motiv našeg grada. Nema vjenčanja bez te pjesme, to je baš naša pjesma, opisuje ponosno ravnateljica.

(Foto: Grad Poreč)(Foto: Grad Poreč)

Iako spominjemo kako je možda riječ i o neformalnoj porečkoj himni, pojašnjava nam kako je, za razliku od svečanog tona himni, ova pjesma doista dio Poreča i njenih građana. "Svi smo mi mule", uz puno simpatija govori Uljančić.

Preživjela veliki egzodus

Oni koji su odrasli u Istri, bez sumnje, cijeli su svoj život upoznati s ovom pjesmom. Ona se pjevala na svim feštama i u svim prilikama. Teško je točno utvrditi kada je i gdje točno nastala. Pretpostavlja se da se to dogodilo u drugoj polovici 19. stoljeća. S popriličnom sigurnošću se može potvrditi da se pjesma pojavila na našim prostorima početkom 20. stoljeća, u razdoblju vladavine Austrougarske, saznajemo.

(Foto: Grad Poreč)(Foto: Grad Poreč)

- Određeni dijelovi te pjesme su bili poznati i prije, a dijelovi su drugih pjesama, jer je pjesma jedan puzzle, slagalica, pojašnjava ravnateljica.

Zanimljiva je podudarnost u Poreču s varijantom stihova "La goba de Parenzo", a sve kako bi smanjili taj mit uzvišene žene, otkriva nam.

- Izmislili su jednu ružnu ženu i čak su joj dali ime La goba Silo, veli.
"La mula" je u samom Poreču parodirana kao "La goba de Parenzo". Naime, 30-ih godina "gobu" - ženu koju su opisivali kao gobastu i samo metar i pol visoku, viđali su kako hrli prema Cimarelu i maloj vojarni, gdje je mladićima i pored svojih tjelesnih nedostataka nudila "usluge".

(Foto: Grad Poreč)(Foto: Grad Poreč)

- Sve su to napravili da naša La mula ne bude prejaka, već su je nagrdili, komentira Uljančić ovu posve drugu konotaciju stihova.

Kod pjesme "La mula de Parenzo" značajno je i da je ona »preživjela« veliki egzodus koju je Poreč imao u periodu i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, od 1943. do 1947. godine, kada ga je napustilo 95 posto gradskog stanovništva.

- Narod koji je naselio Poreč iz njegove okolice poznavao je tu pjesmu i prije dolaska u sam grad. I slavensko stanovništvo, osim talijanskog, poznavalo ju je i oni su je zato mogli nastaviti pjevati. Naravno, pjevaju je još uvijek i esuli koji su se nastanili u Italiji, a svi je uzimaju kao dio svog identiteta. Također, mi želimo da oni koji dosele u Poreč nauče ovu pjesmu. To je jedan naš lijepi valcer, s kojim se ponosimo, a uz žene, hranu i poduzetništvo u toj pjesmi, to je sve ono što je naše, opisuje ravnateljica njen neprekinut kontinuitet sveprisutnosti.

Elena Uljančić (Foto: Zavičajni muzej Poreštine)Elena Uljančić (Foto: Zavičajni muzej Poreštine)

Žena je i inače centralna figura još nekih aktivnosti u Muzeju oko koje se vrti dosta tema kroz istraživanje njenih prava. Tu je i ženska povijest, a Uljančić stavlja u fokus sinonim mule s današnjom ženom ustvrdivši kako smo "sve mi mule". Jer, najpoznatija Porečanka opjevana u pjesmi i jest jedna je od najpoznatijih pučkih pjesama Istre, Trsta, Dalmacije, Kvarnera, a nadživjela je mnoge države. Ta je pjesma jako važna i predstavlja identitet kraja, naglašava ravnateljica.

- Međunarodna popularnost pjesme koja je pronijela ime Poreča diljem svijeta te činjenica da ona predstavlja ikonu nematerijalne kulturne baštine naše zajednice koju poznaju, vole i prihvaćaju svi stanovnici, neovisno o spolu, dobnoj granici ili nacionalnoj pripadnosti, odlična su podloga za razvoj cjelovitog kulturno-turističkog proizvoda, zaključuje.

(Foto: Grad Poreč)(Foto: Grad Poreč)

Stihovi pjesme

Stihovi pjesme »La mula de Parenzo« poznate su brojnim stanovnicima Istre, a ovo je samo dio poznate pjesme.

La mula de Parenzo ga messo su botega,

de tuto la vendeva, de tuto la vendeva.

La mula de Parenzo ga messo su botega,

de tuto la vendeva fora ch’el bacalà.

Perché non m’ami più?

Me piase i bigoli co la luganega,

Marieta dàmela sul canapé.

Marieta dàmela per carità.

Marieta dàmela per carità.

Me piase i bigoli co la luganega,

Marieta dàmela sul canapé.

Marieta dàmela per carità,

per carità.

Tutti mi chiamano bionda, ma bionda io non sono:

porto i capelli neri, porto i capelli neri.

Tutti mi chiamano bionda, ma bionda io non sono:

Porto i capelli neri, sinceri nell’amor.

Perché non m’ami più?

(Foto: Grad Poreč)

Govor i dijalekt sačuvati od zaborava

Dizajn prostora i koncept Centra realizirao je dizajnerski studio Sonda, kao i neke od prototipa suvenira, a Sabina Damiani, voditeljica Centra dodatno je proširila ponudu. Tako su, osim nekih stihova iz pjesme "La mula de Parenzo" i poznate istarske poslovice poput "Xe piu giorni che luganighe" ili "Ciacole no fa fritole" pronašle svoje mjesto na majicama, torbama i ostalim predmetima. Na taj se način, kroz simpatične poklone, govor i dijalekt prenose i čuvaju od zaborava. Kako je objasnila Damiani prilikom prezentacije, trenutno finaliziraju još nekoliko vrsta predmeta koje će imati u ponudi, a to su kišobrani, eko notesi, metalni lončići, šalice za kavu i čaj, boce za vodu, eko podmetači za čaše, muzičke kutijice s melodijom pjesme »La mula de Parenzo«, sapuni od organskih sastojaka i još nekoliko stvari koje će osim suvenira imati i funkcionalnu ulogu. Butiga La mula, ne bi bila prava butiga da se u njoj ne može naći i vino, ulje, bakalar i slani inćuni, sve od lokalnih proizvođača, koje također imaju u planu imati u ponudu butige.

- Ono što se spominje u pjesmi i što je La mula prodavala, postojat će u kutku Centra, a i sami pult i police predstavljaju njenu butigu, kao što su bile butige s početka 20. stoljeća, u ovom slučaju, u modernom obliku, naglašava Uljančić što im je intencija.

Interpretativne šetnje kroz povijest

Uz suvenire koji će obogatiti ponudu Centra i učiniti da dodatno zanimljivim posjetiteljima, aktivnosti ne staju. Građane i turiste ovog su ljeta zabavile interpretativne šetnje kroz povijest uz najpopularniju Porečanku iz pjesme. Riječ je bila o ovogodišnjoj premijernoj organizaciji Turističke zajednice grada Poreča u suradnji sa Zavičajnim muzejom Poreštine, osmišljenoj s ciljem popularizacije Centra La mula de Parenzo smještenog na Trgu slobode u Poreču i istoimene neslužbene himne grada.

- Imali smo kostimirana vodstva po gradu, kao dodatnu turističku ponudu, a osim u šetnji sudionici su s velikim zanimanjem razgledali postav Centra u kojem ih je dočekala »najpoznatija« Porečanka«, veli Uljančić.

Posjetitelji su imali prilike saznati tko je ona bila i zašto je važna za grad te druge detalje iz povijesti Poreča s početka 20. stoljeća. Na raspolaganju su im bile fotografije, infografike, stari predmeti iz tog vremena te multimedijalna interaktivna pomagala.

- Radimo na stalnom postavu, ali imamo razne radionice i znanstvene skupove. Jako nam je aktivna keramička radionica, a možda i nju povežemo s centrom La mula. Oko porečkog muzeja se okreće jako puno stranih i domaćih ljudi, a ja preferiram domaće ljude. Neka drugi dođu vidjeti kako mi držimo do sebe, ističe. Centar se može posjetiti tijekom cijele godine uz stručno vodstvo Sabine Damiani, koju Uljančić naziva njihovom Ciceronom.

Oduševljeni 3D naočalama

Trenutno u Centru surađuju s Osnovnom školom Finida na njihovom projektu naziva »La mula de Parenzo« gdje svi učenici od 1. do 4. dolaze u obilazak Centra i sudjeluju u posebno osmišljenim radionicama. Svaki razred tematski obrađuje lik Mule de Parenzo kroz kolaž i crtež, osmišljavanjem stripa, dizajniranjem filmskog plakata i flipbook animaciju. U Centru još najavljuju popodnevne likovne i kreativne radionice.

- Djeca se mogu okušati i u sviranju pjesme, jer postoji interaktivni pult, gdje sviraju klavir. Mula, po meni, nikad ne treba dobiti lice, jer je riječ o metafizičkoj figuri s kojom se svatko može zrcaliti. Ako joj nacrtamo lice, onda ona više neće biti metafora, što u biti i jest, otkrila nam je ravnateljica.

Zanimljivost, koju djeca najradije uzimaju u ruke jesu 3D naočale.

- Kroz njih oni vide Trg slobode, a na tom Trgu je i Centar. Kroz njih vide i La mulu dok ona hoda ulicama, ističe Uljančić potvrdivši kako je to djeci posebno atraktivan sadržaj, a potpisuje ga studio Sonda.

Ljubav prema našem Poreču

"La mula de Parenzo" za nas je Porečane pjesma puna emocija i nostalgije, koja prikazuje ljubav prema našem Poreču. I zato s ponosom mogu reći da je naš Centar "La mula de Parenzo" dobio posebnu čast - suvenire koji predstavljaju našu tradiciju, pjesme i one naše domaće proizvode, kako i treba biti u jednoj pravoj butigi. Ovi suveniri nisu samo obični predmeti; oni su mali komadići naše povijesti. Svaki detalj, svaki motiv, svaka nota na njima, podsjeća nas na ljubav prema našem gradu, na našu zajedničku baštinu.

Loris Peršurić (Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)Loris Peršurić (Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)

Centar za posjetitelje "La mula de Parenzo" ove je sezone bio izuzetno dobro posjećen zahvaljujući i interpretativnim turama kojima smo našim građanima i posjetiteljima na zanimljiv i edukativan način htjeli ispričati priču o najpoznatijoj Porečanki iz pjesme. Ture su završavale u Centru La mula i naravno, nakon takvog doživljaja, želja je dio te priče ponijeti sa sobom za uspomenu ili pokloniti nekoj dragoj osobi. Tako će uskoro suveniri biti dostupni u Centru, a zahvaljujem ovim putem i našem Zavičajnom muzeju Poreštine na pomoći u realizaciji ovog lijepog projekta jer vjerujem da su zaista najstručniji i inovativni u kreiranju suvenira koji će predstavljati naš grad«, osvrnuo se na nove ideje i Centar gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini