berba NA VRHUVŠĆINI je pri kraju
Dimitri Brečević: Uvijek sam želio otvoriti vlastitu vinariju i kada mi se ukazala prilika u Istri, nisam uopće dvojio
Braća Brečević, Dimitri i Yurin (Snimila Gordana Čalić Šverko)
Berbu malvazije u vinogradima na vinorodnoj Vrhuvšćini privodi kraju i Dimitri Brečević, vinar sa svjetskim iskustvom, koji pod brendom Piquentum, latinskim nazivom Buzeta, u Vinskom podrumu Buzet, već godinama upotpunjava vrhunsku, buzetsku, ujedno i istarsku vinsku scenu. Dosta je neobično, kaže, da tek sada završava berba malvazije, puno je to kasnije nego je uobičajeno. Početkom zadnjeg rujanskog tjedna krenuo je i u berbu crnih sorti tako da refošk i teran planira pobrati do 10. listopada, što je također relativno kasno. Zadnjih godina berba bi završavala najkasnije početkom listopada, a sada će se privesti kraju dobrih desetak dana kasnije.
- Godina je bila jako, jako zahtjevna. U nekoliko navrata pala je tuča, bilo je i jakog vjetra i dosta temperaturnih oscilacija. Imali smo sreću da tuča nije nanijela veliku štetu. Očekujemo korektnu, lijepu berbu za bijelo dok će za crno biti malo teže. Prošla godina bila je sušna, ali je sezona bila odlična, ove se godine malo više mučimo, ali s vinogradarstvom je to tako, ne može svaka godina biti idealna, reći će Brečević.
Istrijan po ocu, Francuz po majci
Vinar hrvatskih korijena, rođen u Francuskoj, studirao je enologiju u Bordeauxu, a onda odlučio doći u Istru, gdje mu je rođen otac. Vrlo jednostavno, odgovorit će Brečević na učestala pitanja znatiželjnika kako to da se iz Francuske odlučio preseliti u Hrvatsku i vezati egzistenciju upravo za vinogradarstvo i vinarstvo. Majka mu dolazi iz francuskog gradića Jurançon, na jugozapadu Francuske blizu Pirineja, regije također poznate po bijelim vinima pa ne čudi da je vino postalo njegova ljubav i profesionalna orijentacija. Otac je iz Brečevići. Često je kao dijete s roditeljima ljetovao u Višnjanu gdje je otac kupio kuću. Tijekom ljetnog boravka u Istri uvijek su bili na relaciji između Brečevića i Višnjana.
Brečeviću su tek 44 godine, a može se pohvaliti s 26-godišnjim vinarskim stažem.
- Poljoprivreda je bila moj prvi izbor, ipak sam odrastao u malom francuskom gradiću. Kada sam bolje upoznao vinski svijet opredijelio sam se za vinarstvo. U obitelji s majčine strane bavili su se vinarstvom i često bi išli kod njih u berbu. Tijekom ljetovanja u Višnjanu znali smo ići s barbetom i nonetom u vinograde, u podrum, prilikom pretakanja vina, prisjeća se Brečević.
Nakon što je 2002. godine diplomirao, radio je u vinarijama diljem svijeta, Domaine de Chevalier u Francuskoj, vinariji Canterbury House na Novom Zelandu, ali i u Australiji i konačno se 2006. godine skrasio u Istri. Danas je na relaciji između Višnjana gdje živi s obitelji, Vrha gdje su mu vinogradi i Buzeta, u vinariji uređenoj u nekadašnjem Agroproduktovom podrumu u Sv. Ivanu.
- Uvijek sam želio otvoriti vlastitu vinariju i kada mi se ukazala prilika u Istri, nisam ni trenutka dvojio. Spletom okolnosti, ali spontano, poslovno sam se skrasio u Buzetu. Ljudi se često čude zašto sam iz Francuske došao u Hrvatsku, ali ja se čudim zašto iz iz Hrvatske odlaze u Njemačku. Iskreno, smatram da je to bila jako dobra odluka jer od tada se Istra neprestano razvija upravo u ovom segmentu. Vjerujem da imamo veliki potencijal u vinogradarstvu i vinarstvu, imamo autohtone sorte, vrhunski "terroir" u Istri, tlo, mikroklimatske čimbenike..., nabraja Brečević istarske prednosti.
Idealna pozicija vinograda
Vinogradi mu se prostiru na nekoliko lokacija, na oko šest hektara ukupne površine nedaleko od Vrha, od toga je pet hektara u proizvodnji i jedan hektar novih vinograda, na obroncima iznad akumulacije Butoniga, na 300 do 400 metara nadmorske visine. Prevladava bijela sorta, malvazija, oko 60 posto, a preostalo su crne sorte.
- Malo je više vjetra što je dobro, imamo dosta zdrave vinograde bez previše korištenja zaštitnih sredstava, a razlika između dnevne i noćne temperature pomaže s jedne strane optimalnom sazrijevanju grožđa, a s druge proizvodnji vina koja nemaju previsoke alkohole i imaju dobru svježinu, kaže Brečević.
Trenutno na tržištu ima četiri etikete, malvaziju koju radi na tradicionalan način, maceriranu 5 do 7 dana, s fermentacijom, koja odležava godinu dana, jedan dio u drvenim bačvama, jedan u inoxu. Teran kojeg radi u jednoj svježoj varijanti, pitkoj, bez previše tanina. Refošk koji je totalna suprotnost, ima dosta visoku strukturu, malo jače tijelo, koje može puno duže odležavati, i nešto malo cabernet sauvignona, također aromatičnog i moćnog vina. Proizvodi od 25.000 do 30.000 boca godišnje, a oko 75 posto vina izvozi, najviše u Ameriku, Englesku i Francusku, ali i Italiju, Austriju, Japan, Singapur...
- Izvozite u Francusku, zemlju vina, komentirali smo, na što je Brečević poentirao - pa i Hrvatska je zemlja vina.
- Kvaliteta vina je vrhunska, ali još uvijek ima mjesta za napredak, na dobrom smo putu da konkuriramo vrhunskim svjetskim vinarima. Ekstra kvaliteta rijetko ima kvantitetu. Puno je bolje koncentrirati se na kvalitetu i polako uz to razvijati količinu nego obratno, prenijeti će naš sugovornik svoju vinsku filozofiju.
Najviši vinograd, najbliži je samom naselju Vrh, na 395 metara nadmorske visine, s pogledom na akumulaciju Butoniga, na Učku, a za lijepa vremena i na Antenal. Upravo bi na toj lokaciji mogla niknuti nova moderna vinarija, uključujući manji degustacijski prostor. Projekt kojeg je kandidirao na EU fondove vrijedan oko 800.000 tisuća eura, doduše nije prošao, ali to Brečevića nije obeshrabrilo. Pokušat će ponovo.
Glas Istre na nagrađenoj etiketi
Brečević godinama surađuje sa istarskim dizajnerskim studijom Sonda koja je upravo za Piquentum etikete ovjenčana nagradama. Među ostalim, za originalno dizajnersko rješenje etikete vina Brazda, producirane od objavljenih stranica/tekstova Glasa Istre, 2014. godine dobila je prestižnu međunarodnu dizajnersku nagradu Red Dot.
Vino je buteljirano u 2014. godini, u limitiranoj ediciji od 200 boca, a pripreme za izradu etikete sežu u berbu 2012. kada je prikupljeno 200 primjeraka Glasa Istre, objavljenih na dan berbe, 21. rujna 2012. godine. Listovi preuzeti iz Glasa Istre simbolizirali su vrijeme, dan berbe i prostor, novine koje izlaze u regiji - Istra, mjestu proizvodnje vina.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
