(Foto: Pixsell)
Nakon što je puno više od dva tisućljeća mirovao "usidren" u uvali Zambratija, najstariji šivani brod na Mediteranu krenuo je na još jedno uzbudljivo putovanje i "doplovio" do Žminja. Riječ je o iznimnoj brodskoj konstrukciji koja datira u vrijeme između posljednje četvrtine 12. i posljednje četvrtine 10. stoljeća prije Krista i koja je zahvaljujući međunarodnoj ekipi hrvatskih i francuskih stručnjaka izvađena iz podmorja.
U hali tvrtke Kapitel, u mjestu Donji Orbanići, ovih se dana nalazi sigurno najuzbudljivije hrvatsko "brodogradilište" u kojem se osim broda iz Zambratije, nalaze i ostaci antičkih brodova "Pula 1" i "Pula 2" koji su pronađeni prije desetak godina u Flaciusovoj ulici u Puli prilikom radova rekonstrukcije te prometnice. Brod iz Zambratije otkriven je još 2008. godine na dubini od 2 metra, stotinjak metara udaljen od turističke plaže, a kako je pojasnila voditeljica zbirke podvodne arheologije Arheološkog muzeja Istre Ida Koncani Uhač, sve je počelo s lokalnim ribarom.
(Foto: Pixsell)
On je za lokaciju podmorskih "drvenih dasaka" znao godinama, a nakon što je njegov prijatelj na lokaciju doveo arheologe iz Arheološkog muzeja Istre i Konzervatorskog odjela u Puli, spoznalo se da se pod morem skriva pravo arheološko blago, sašivene platice trupa broda, karakteristične za antičke šivane brodove.
- Brod "Zambratija" je arhetip svih kasnijih šivanih brodova koji su otkriveni na Jadranu, s bitnom napomenom da se većina od tih dvadeset i nešto brodova smješta u rimsko razdoblje, dok je "Zambratija" tisuću godina starija od tih brodova. Ona samo ukazuje na to koliko je ta pomorska tradicija zapravo duboko ukorijenjena u žiteljima ovih prostora, kazao je jučer u Žminju Marko Uhač iz Ministarstva kulture i medija.
U konstruktivnom smislu, dodao je, radi se o strahovito važnom izvoru podataka jer se povijest razvoja brodova uvijek rekonstruirala »razmišljanjem unazad« bez konkretnih materijalnih dokaza za te teorije iz prapovijesti.
(Foto: Pixsell)
- U tom razvoju brodova uvijek se smatralo da je kobilica derivat nekog debla kojim su prapovijesni ljudi plovili. To isto deblo su oni poslije istesali u nešto što se zove ladva ili monoksil, a ako su željeli ukrcati, morali su dodavati platice, a zatim i rebra. Kako se brod dograđivao, monoksil se sve više smanjivao i na kraju pretvorio u kobilicu, a taj proces trajao je više od tisuću godina. U tom kontekstu "Zambratija" je prvi pravi materijalni dokaz koji smo dobili o tom tipu razvoja u brodogradnji koji je u principu primijenjen svugdje u svijetu, kazao je Uhač.
Dodao je kako su arhitektonska rješenja i gradnja, tehnika šivanja i spajanja dijelova oplate, kao i sustav brtvljenja trupa ovog broda zasad jedinstveni na širem području Mediterana. Od pronalaska, brod je postao predmetom predanog i ambicioznog znanstvenog istraživanja, a posebno se bavilo njegovom zaštitom pod morem, te promocijom kroz brojne izložbe, publikacije, predavanja i druge aktivnosti koje su uključivale pedagoški rad te upoznale javnost s jedinstvenim nalazom broda prapovijesnih stanovnika današnje Istre. Od 2013. godine u projekt zaštite broda uključili su se znanstvenici Centra Camille-Jullian koji su s arheolozima iz Arheološkog muzeja Istre i roniocima izvadili ovaj brod iz podmorja.
Prapovijesni brod "Zambratija" sačuvan je u dužini od sedam metara, a arheolozi pretpostavljaju da je u vrijeme kad je plovio bio još tri metra dulji. Odlična vijest je da će vrijedni šivani brodovi dobiti prostor u kojem će biti predstavljeni javnosti.
- Nismo vadili brod da ga stavimo u skladište, već je razrađen projekt s ciljem da se u Puli otvori paviljon šivanih brodova, odnosno jedan muzej koji bi prezentirao ovaj brod iz Zambratije kao sigurno najvažniji izložak, ali i brodove "Pula 1" i "Pula 2", te čitav niz drugih nalaza i spoznaja do kojih se došlo tijekom tih istraživanja. To se planira izvesti na pulskoj Rivi, na samoj obali mora, u jednoj od zgrada budućeg kompleksa koji namjerava izgraditi Lučka uprava Pula, najavio je na predstavljanju u Žminju ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo.