arhipelag s 14 otoka, otočića i hridi
Brijunski akvatorij jedno od najbolje zaštićenih morskih područja u Hrvatskoj
NP Brijuni
Nacionalni park Brijuni jedan je od osam nacionalnih parkova u Republici Hrvatskoj, a čine ga 14 otoka, otočića i hridi koji su se smjestili uz jugozapadni dio Istre. Brijunsko otočje proglašeno je nacionalnim parkom i spomen-područjem 1. studenoga 1983. godine, a prvi posjetitelji stigli su u travnju 1984.
Arhipelag je odijeljen od kopna Fažanskim kanalom u kojem su smještena dva otočića brijunskog arhipelaga, Sv. Jerolim i Kozada. Veliki i Mali Brijun najveći su otoci, a po njima je NP Brijuni i dobio ime.
Ostalih se deset otoka nalazi na zapadnoj strani akvatorija, a to su redom od sjevera prema jugu: Sv. Marko, Gaz, Obljak, Supin, Supinić, Galija, Grunj, Vanga, Pusti otok i Vrsar. Postojeće granice Parka utvrđene su 1999. godine, a ukupna površina kopnenog i morskog dijela iznosi 3.395 hektara, s tim da na morski dio otpada gotovo 80 posto površine, tj. 2651,70 hektara, dok površina kopnenog dijela iznosi 743,30 hektara. Većina otoka nije otvorena za posjetitelje kako bi se očuvala prirodna staništa i neometan suživot brijunske flore i faune.
Bogatstvo flore, faune i staništa
Veliki Brijun najveći je otok brijunskog arhipelaga s duljinom obalne linije od 25,90 kilometara i ukupnom površinom od 561 hektar, što čini 75 posto površine kopnenog dijela Parka. Većina posjetitelja upoznaje se s Parkom upravo dolaskom na Veliki Brijun gdje se mogu vidjeti jedinstveni primjeri prožimanja prirodnog i ljudskog djelovanja.
Na samom jugu otoka, na rtu Peneda, jedna je od tri ronilačke lokacije na kojoj se mogu doživjeti prekrasni prizori brijunskog podmorja i otkriti zašto su Brijuni jedno od najbolje zaštićenih morskih područja Jadrana, a i šire.
Mali Brijun proteže se na 108,85 ha površine s obalnom linijom od 8,28 kilometara. Na prvi pogled ovaj otok karakterizira mediteranska makija, ali i austrougarske fortifikacije s kraja 19. stoljeća.
Ukupno 47 kilometara dužine svih otočkih obala NP Brijuni pogodno je stanište i dom mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Uzimajući u obzir današnje stanje razvoja turizma i svakodnevnih pritisaka kojima je obalno područje izloženo, zaštita ove zone od izuzetne je važnosti.
Temeljem Nacionalne klasifikacije morskih staništa, u Hrvatskoj se nalazi pet tipova obale: muljevita, pjeskovita, šljunkovita i stjenovita morska obala te antropogena staništa morske obale. S obzirom na razvedenost i kompleksnost obale brijunskih otoka, svih je pet tipova obale zastupljeno u NP Brijuni.
Muljevita morska obala vrlo je rijetka na području Hrvatske, a ekološka vrijednost takvog staništa izuzetno je velika. Takva staništa često se povezuju s pticama koja ondje pronalaze hranu.
Na Velikom Brijunu muljevitu obalu nalazimo na području ribnjaka. Pješčane plaže i šljunkovite uvale, znane su kao lokacije koje privlače velik broj posjetitelja, a ukoliko su izvan zaštićenog područja, utoliko su pod velikim pritiskom turizma. Osim turizma, dodatna prijetnja ovakvim staništima je i onečišćenje otpadnim vodama, nasipavanje, urbanizacija i eksploatacija.
Pješčanu plažu možemo naći na otoku Vangi, dok se šljunčane uvale nalaze na većini otoka brijunskoga arhipelaga. Stjenovita morska obala najčešći je tip brijunske obale i općenito istočnojadranske obale, ali bez obzira na njezinu široku rasprostranjenost, i ovaj tip obale pod stalnim je pritiskom i utjecajem čovjeka, ponajviše zbog sve češće betonizacije obalnog područja.
Antropogena staništa morske obale na brijunskim otocima, uglavnom su područja koja su uređena za pristajanje brodica, i to na otocima Vanga, Galija, Pusti, Sv. Jerolim i Kozada te na Velikom i Malom Brijunu, gdje su ta područja malo većeg opsega, pogotovo u području glavnih luka tih dvaju otoka.
Akvatorij NP Brijuni zaštićeno je morsko područje, što pretpostavlja da su razne aktivnosti unutar granica Parka zabranjene ili strogo regulirane. Rezultat zabrane ili regulacije, očuvana je bioraznolikost morske flore, faune i staništa koja su inače na lokacijama izvan zaštite pod velikim utjecajem čovjeka, a što se osobito odnosi na riblji fond, morske cvjetnice i razne strogo zaštićene vrste poput plemenite periske.
Znanstveno je dokazano da je brijunski akvatorij jedno od najbolje zaštićenih morskih područja u Hrvatskoj, a to se osobito odnosi na riblji fond. Četiri puta veća biomasa ribe unutar brijunskog podmorja naspram okolnog, nezaštićenog područja, govori o važnosti i učinkovitosti primjerene zaštite.
Osim toga, očuvanost i bogatstvo ribljeg fonda ima pozitivan učinak na okolno područje zbog aktivne migracije riba izvan granica zaštite. Takvo "prelijevanje" ribe doprinosi cjelokupnom zdravlju morskog ekosustava, a koji samim time postaje otporniji na vanjske negativne utjecaje, kao što su klimatske promjene.
Negativan utjecaj čovjeka na prirodu iz godine u godinu sve je više očit, a posljedice su vidljive i na lokalnoj i na globalnoj razini. Uz to, klimatske promjene jedna su od aktualnijih tema u zaštiti prirode i okoliša zbog njihova utjecaja na cjelokupni živi svijet. Klimatske promjene ostavile su i ostavljaju traga i na Brijunima. S obzirom da je otočje zaštićeno područje, ulažu se veliki napori u jačanju otpornosti i prilagodbe na postojeće i nadolazeće klimatske promjene.
Klimatske promjene i održivi razvoj
NP Brijuni daje svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promjena. Na otočju se potiče upotreba električnih vozila i bicikala čime se smanjenje emisija ugljičnog dioksida. Edukacijskim programima pokušava se usmjeriti dionike i širu javnost kako svatko od nas može pridonijeti i napraviti razliku.
Međutim, kako ne bi sve izgledalo tako negativno, ne smije se zanemariti da utjecaj čovjeka može itekako prevagnuti na drugu stranu i biti pozitivan. Iznimni napori kako bi se očuvala ugrožena staništa i vrste samo jedan su od takvih pozitivnih primjera.
Održivim razvojem, kojemu sve više teže razne države svijeta, naglašava se racionalno korištenje prirodnih resursa i dugotrajan suživot s prirodom za sadašnje i buduće generacije.
Sve se više dolazi do spoznaje da su prirodna bogatstva neprocjenjiva i da treba slušati što nam priroda govori te obratiti pozornost na upozorenja koja nam šalje. Kao primjer čovjekova pozitivna utjecaja, veliku ulogu igraju zaštićena područja poput NP Brijuni kojima je primarni naglasak na očuvanju netaknute prirode, značajnih staništa te cjelokupnog živoga svijeta.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
