Ravnatelj Instituta za turizam:
"Ne možeš imati i jare i pare. Primjereno platiti turističke radnike i omogućiti povoljno ljetovanje domaćim gostima"
Ilustracija (Snimio Milivoj Mijošek)
Kakva turistička sezona je pred nama i koliko se u Hrvatskoj poštuje strategija "održivog turizma" glavne su teme o kojima smo razgovarali s dr. Damirom Krešićem, ravnateljem Instituta za turizam. Komentirao je i istarske teme, od hotela na Valkanama do osuvremenjivanja istarskih željeznica, što će sve zajedno povećati kvalitetu turističke ponude županije.
- Na početku, tradicionalno pitanje - političari već najavljuju uspješnu turističku sezonu. Kakvi su Vaši pokazatelji, koliko je hrvatski turizam još uvijek ovisan o lijepom vremenu, a koliko o dodatnim sadržajima i vrijednostima koje nude pojedine destinacije?
- Političari komentiraju podatke koji su do sada dostupni, a to su oni iz e-Visitora o dosadašnjem tijeku turističke sezone. Oni pokrivaju prva četiri mjeseca 2023. godine i pokazuju da broj noćenja raste - što nije jedini pokazatelj uspješnosti turističke sezone - ali gledano tako, rezultati su do sada jako dobri. U svim primorskim županijama te u gradu Zagrebu broj noćenja je veći nego u 2022. godini. Istarska županija ima 13 posto noćenja više, a primjetan je i oporavak županija iz Jadranske Hrvatske koje su prošle godine još osjećale posljedice korone. Dubrovačko-neretvanska županija ima 50 posto više noćenja pa mogu reći da je dosadašnji tijek sezone dobar prema podacima o ostvarenim noćenjima, ali i po najavama rezervacija za glavni dio turističke sezone.
- Političari su vjerojatno u pravu kad kažu da nas čeka uspješna turistička sezona. Kad imamo u vidu i da su cijene turističkih usluga povećane u odnosu na prošlu godinu, onda možemo očekivati još veće inozemne prihode u turizmu, ali i proračunske prihode. Naravno, ako ne bude negativnih zbivanja u okolini i novih ratova. Prema sadašnjim rezultatima, doista nas čeka odlična turistička sezona.
- Da, sa stranim gostima. Domaći gosti već su postali iznimka na Jadranu, ako izuzmemo one s vlastitim nekretninama ili rodbinom na moru?
- S obzirom da je porast cijena turističkih proizvoda i usluga mnogo veći nego što je rast kupovne moći domaćeg stanovništva, svakako će prosječnom Hrvatu biti teže otići na odmor na Jadranu nego što je to bilo proteklih godina. No, to više nije problem turističkog sektora, nego posljedica objektivnih okolnosti, prije svega dosegnutog stupnja gospodarskog razvoja, kupovne moći domaćeg stanovništva i slično. Međutim, treba istaknuti da je službena statistika o domaćem turističkom prometu ponekad manjkava jer imamo dosta neregistriranog smještaja u kojem borave domaći gosti, koji ljetuju kod prijatelja ili rodbine i ne prijavljuju se u e-Visitor. Dakle, Hrvatima će teže biti ići na more, na ljetovanje, ali ne možeš imati "i jare i pare", odnosno nije moguće osigurati primjerene plaće za turističke radnike i istovremeno imati mogućnost povoljnog ljetovanja za domaće goste. Nadam se da će se životni standard podići i da će kroz nekoliko godina prosječni Hrvat moći priuštiti ljetovanje od sedam dana u nekoj pristojnoj jadranskoj destinaciji.
- Hrvatski turisti idu u Tursku, Crnu Goru, Grčku, Albaniju?
- To su naši konkurenti na mediteranskom tržištu i logično je da naši ljudi idu ljetovati i tamo. Turistički proizvod mora i sunca nije isti kod nas i, na primjer, u Turskoj jer se tamo često boravi u ograđenim turističkim resortima kakvih je kod nas malo. Turisti imaju malo kontakata s domaćim stanovništvom, a i Turska je prije svega avio-destinacija. Njihova vlada potpomaže nacionalnog avioprijevoznika, Turkish Airlines, koji je postao jedan od glavnih prijevoznika ne samo za Tursku nego i za cijelu Aziju i svijet. Istanbul je postao jedan od glavnih HUB-ova za putovanja prema istoku i to je nešto s čime se mi ne možemo nositi, niti se time nužno moramo baviti. Moramo se koncentrirati na vlastitu ponudu i prednosti, a to je prije svega povoljan geografski položaj i činjenica da smo najbliže toplo more većini turista iz zapadne i srednje Europe.
- Ulazak u Schengen ukinuo je granične prijelaze prema Sloveniji i Mađarskoj, što će ubrzati promet, ali samo do naplatnih kućica na autocestama. Nije li se cijela ta gužva koja nam predstoji mogla zaobići pravovremenim uvođenjem e-vinjeta, na primjer?
- Logično je pretpostaviti da, ako više nema usporavanja prometa na graničnim prijelazima, da će doći do njega ulaskom na autoput. Moguće usporavanje prometa na naplatnim kućicama, ako do njega i dođe, neće bitno utjecati na zadovoljstvo turista jer nije presudno hoće li se, na primjer, kroz Lučko proći za tri ili 30 minuta. Na tome u budućnosti treba raditi, ali u sljedeća dva-tri mjeseca taj se problem ne može riješiti. Treba angažirati dodatnu radnu snagu, što su Hrvatske autoceste i radile proteklih godina, kako bi se promet ubrzao. Ali, činjenica je da će ukidanje granice dodatno povećati turističku potražnju za Hrvatskom.
- Imamo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, brinemo o održivom turizmu i okolišu. Kako će, konkretno, Istarska županija živjeti taj održivi razvoj ako u njoj, prema riječima župana Borisa Miletića, boravi oko 800 tisuća turista u špici sezone, dok je oko 200 tisuća stanovnika? Jesmo li došli do granice rasta turizma?
- Model turizma koji smo do sada imali nije bio održiv jer se temeljio na ekonomiji razmjera. Dakle, mala zarada po svakom noćenju i velik broj noćenja. Takav model može poslužiti desetak godina, ali pretpostavlja da su resursi kojima turizam raspolaže neiscrpni. Dakle, da nema granica rasta ni drugih razvojnih ograničenja. Stavlja prostorne i društvene resurse pod velik pritisak koji je osobito vidljiv u vršnom dijelu turističke sezone. To posebno pogađa lokalno stanovništvo, što nije samo problem Hrvatske. To je uočljivo u Barceloni, Veneciji, Amsterdamu...
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
