KOLIKO VRIJEDI JEDNA ŽENA. U Ugandi dobra supruga stoji po srednjoj cieni četiri bika, jednu škatulju naboja i šest šivaćih igala. Jedna kafarska žena vriedi, dašto prema položaju koji ima njezina obitelj u družtvu, od dvije do deset krava. U Tatarskoj daju svekrvi stanovitu količinu maslaca. Kod Mishnića bogataš plaća za svoju zaručnicu dvadeset volova; ako je pak siromah može dobiti ženu za jednu svinju. U zemlji Timora ne može se nitko ženiti ako ne posjeduje slonovih zubi. Na figijskom otočju valja imati kitovih zubi, a kod divljaka mongolskog plemena žena se može zamieniti s dvie jelenove dlake. Kod nas se žene ne kupuju, ali ipak koštaju puno.

DVOBOJ U VOJSCI. Neima možda ništa čudnijega u javnom življenju nego li je dvoboj u vojsci. Dvoboj je strogo zabranjen po jasnih ustanovah zakona. Sa svim tim, česti su pozivi na dvoboj te se biju civilisti i vojnički častnici. I nikome ništa radi kršenja zakona. Dapače, častnici bivaju kažnjeni od njihovih častnih sudova ako u stanovitih slučajevih nepozivaju na dvoboj. Pametnim ljudem čini se da se to nenaravno stanje nebi smjelo dulje uzdržati; oni smatraju dvoboj ostanak barbarstva, kojemu bi se imalo na kraj stati.

Izašao iz tamnice pa ubio dvie osobe

BARUFA IN FAMEJA. Puljani koji imadu svoje kuće ili svoje trgovine na dolnjem Korsu, oko velike place i starog ribljeg trga, učinili su revoluciju! A to iz razloga što je novi trg na Opašićevom zemljištu medju medulinskom i premanturskom cestom pritegnuo na onu stranu glavni promet i kretanje svieta u gradu. Načelnik Rizzi čiji ideal bijaše baš taj novi trg ne zna kako da umiri svoje ovčice, a stari dr. Glezer, prvi obćinski viećnik i žestok protivnik novoga trga, smije se izpod brka neprilici prvog gradjanina.

ČETRDESEOSAM I POL GODINA U TAMNICI. Prošlog mjeseca (svibanja) izašao je iz c.kr. kaznione u Kopru starac od 65 godina imenom Frane Bertom a rodom iz Poreča, koji je veći dio svoga života odsjedio u tamnicah. Kano 15-godišnji dječak kod vojne mornarice ubio je u obrani dvojicu svojih drugova. Čim je došao iz tamnice ubio je druge dvie osobe. Za ova zločinstva odsjedio je u tamnici 48 i pol godina, od kojih 30 u Gradiški a posljednjih godina u Kopru. Taj okorjeli zločinac jest vrlo mršav, ali okretan i veoma mrka pogleda. Daleko mu kuća.

SAMOMOR U KRINGI. Prošlih dana utopio se hotimice u kaljuži vode seljak Bratulić. Bio je prilično imovit i inače miran čovjek. Vele da mu se smutila pamet. Jer je postao dužnim dr. Eg. Mrachu stanovite svote, te se bojao sudbenog progona. A imao je u konobi vina da plati cieli dug.

KAMPE VALTURSKE. U Puli i na Puljštini svaki zna za široko polje uz cestu što iz Pule vodi u Alturu a zove se „Kampe valturske“. To je zemljište obćine valturske, kojom žalibože ne upravljaju Valturci kako bi sami htjeli nego obćinsko zastupstvo u Puli, u kojem ne sjedi nikad nijedan Alturac. U zadnje doba je zastupstvo u Puli dalo Kampe poznatom Šimi Mećaru iz Cerovlja u zakup za jednu tisuću kruna na godinu, a sada se radi o tom da će Mećar iznajmiti iste Kampe vojničkom eraru za preko deset tisuća kruna. Ovo se zove koristno upravljati s obćinskim imetkom. Valturci, zapišite si i ovu!

Putnici porivaju vlak

DEMONSTRACIJA ZA DON CRAGLIETTA. Iz Lošinja pišu talijanskim listom da su tamošnji talijanski kapurioni priredili demonstraciju svomu Benjaminu g. Fr. Craglietto, bivšemu tamošnjemu župe-upravitelju tobož kano prosvjed proti biskupskoj kuriji u Krku. G. Craglietto biti će zahvalan bez dvojbe svojim političkim istomišljenikom za izkazanu mu počast i za prosvjed proti krčkoj kuriji ali to će mu malo pomoći u težkoj žalosti što nemože položiti župničkog izpita i što ga je izpitno povjerenstvo u Krku proglasilo posve nesposobnim za mjesto župnika.

ZANIMLJIV DOGAĐAJ NA ŽELJEZNICI POREČ-TRST. Krenuo je pun željeznički vlak iz Poreča put Trsta. Nu, nedaleko postaje stao je stroj sve to lienije voziti; sve što dalje, išao je teže te se je privukao jedva do najbliže postaje, gdje je vlakovodja iznenadio putnike ugodnom viesti da se ne može napried jer da je stoj pokvaren, te da gg. putnici mogu tražiti drugo sredstvo za dalnje putovanje. Putnici moradoše izaći i tražiti „druga sredstva“, dočim je vlak sretno dospio sliedećeg dana u Trst. U jednom njemačkom šaljivom listu čitamo često šaljive prizore kako putnici na takozvanim lokalnim željeznicah porivaju vlak, jer ne može sam napried, ili kako moraju na putu sjeći drva, jer neima slučajno drva, pa ako taj list dozna za ovaj dogodjaj na željeznici, tko znade, da ga ne prikaže u slici svojim čitateljima!

IZSELJENICI, NEDAJTE SE VARATI. U zagrebačkih listovih čitamo da je tamošnja trgovačka komora upozorena iz Bremena kako su često hrvatski putnici žrtve bezdušnih ljudi. Putujući u Ameriku preko Bremena namiću se hrvatskim ljudim ponajviše na željezničkih postajah tobožnji mjenjači tudjega novca koji im izmjenjuju novce, izvarajući ih pri tom do zla Boga, tako da su mnogi prisiljeni ostati zbog nestašice novca u Bremenu. Tu dakako valja o som trošku živjeti, dokle opet novac od kuće ili Amerike ne stigne, što traje mnogo puta više nedjelja.

Pokrao nadvojvodu Ljudevita Viktora

KOJI NARODI DOČEKAJU NAJVEĆU STAROST. Do sada se je mislilo da poprečna starost čovječja iznosi 32 godine. Nu, kako se vidi iz neke nove statistike, umiru samo Špaljolci tako brzo, kod njih iznosi naime poprečna starost 32 godine 4 mjeseca. Svima je drugim evropskim narodima dosudjen dulji život. U Bavarskoj iznosi poprečna starost 36 godina, u Pruskoj i Italiji 39 godina, u Austro-Ugarskoj 39 godina i 9 mjeseci, u Francuskoj 43 godine i 6 mjeseci; zatim sliedi Švicarska gdje ljudi žive poprečno 44 godine 11 mjeseci. Najveću poprečnu starost doživljuju u Švedskoj i Norveškoj 50 godina.

KRADLJIVAC NADVOJVODINIH DRAGOCJENOSTI PRED SUDOM. Dne 21. o. mj. (prosinca) stajao je pred tršćanskom porotom 26-godišnji Juraj Cszosz iz Budimpešte koji je dne 4. oktobra o. g. pokrao dragocienosti nadvojvode Ljudevita Viktora koji se je nalazio u kupalištu u Opatiji. Iz Opatije pobjegao je tat u Pulu gdje su ga dne 7. oktobra uhvatili i kod njega našli ukradene dragocienosti. Istragom i razpravom dokazalo se je da je on rečene dragocienosti sam ukrao, te bijaše radi toga osudjen na 2 godine težke tamnice pooštrene jednim postom svaka tri mjeseca.

KOLIKO VRIJEDI PTIČJE GNIJEZDO? O tom je netko sastavio sliedeći račun: U gniezdu ima petero mladih. Svako od tih mladih treba prosjekom na dan petdeset komada gusjenica za hranu. Svi mladi trebaju dakle 250 gusjenica na dan. Hranitba ptica u gniezdu traje 30 dna. Za to vrieme uništi se 7500 gusjenica. Uzmimo da treba kroz 30 dana dok prestane jesti, a svaki dan pojede samo jedan cviet, koji bi dao jedan plod, pojede ona u 30 dana 30 komada ploda, a 7500 potroše ili skupa 225.000! Čuvajte s toga ptičja gniezda!

Ponesla pulaštra na merkat pa oglobljena

PREVELIKA STROGOST. Stermotić udova Lucija iz Alture donesla je u Pulu na prodaju nekoliko pilića i jednog peteha. Kad je došla na novi „merkato“ policija njoj zaplieni blago jer da je doniela vezanim nogama na prodaju. Išla moliti na Municipij da njoj se smiluju i puste njezino blago, ali nije ništa koristilo.

Ta udovica ponesla je blago prodati da može novcem platiti nešto zaostalog poreza i to je kazala gospodi, ali ovi su tvrda srca i njezini „pulaštri“ su joj u podrumu na „merkatu“ ili u trbuhu kojeg gladuha. Rekli su joj na obćini da će blago biti prodano na javnoj dražbi i da će ona dobiti svoj novac a da će morati platiti globu, ali do danas nezna ništa o svojim „pulaštrim“. Nama se čini da ta gospoda nisu ljudski postupala; jer prvo, da u Alturi nije bilo nikad javljeno da se mora blago prosto nositi na prodaju a ne vezano, a drugo jer je one dane baš bio u Alturi porezni eksekutor. Zakon je zakon, ali treba imati i malo duše i srca.

POZOR PRED AGENTI. Tršćanski listovi opominju svoje čitatelje neka se čuvaju svakojakih agenata koji obilaze okolo neukog i neupućenog obćinstva te mu nudjaju kojekakve inozemske srećke na prodaju. Čuvati se valja osobito onih agenata koji nudjaju srećke raznih amsterdamskih banaka jer su te srećke prosta slieparija.

Takovi agenti prevarili su množtvo lahkovjernih osoba svojimi srećkami koje nevrijede više nego li komadić papira, dočim su oni od neukih ljudi za nje utjerali srebrnih kruna. Ti bezsramni varalice nudjaju tobožnje srećke, utjeruju prvi ili više obroka te se obvezu u ime tobožnje banke da će kupcu banka poslati originalnu srećku čim izplate zadnji obrok. Agenti pokupe novac i poberu pete i nedadu se više na svietlo.

Povezane vijesti

• KAMENOLOMI I KIPARSKE RADIONICE/ŠKOLE U ISTRI Batom i škarpelom po trdoj istrijanskoj groti
• BILJEŠKE O POVIJESTI FUNTANJANSKOG FEUDA NA POREŠTINI I OBITELJ BORISI Plemić Bernardo Borisi, prebjeg iz Bara, otac Funtane
• TRKE MAGARACA U ISTRI TIJEKOM TURISTIČKE SEZONE I BLAGDANA Tovar, dugouški tvrdoglavi revac, upregnut u turizam