KONFERENCIJA GLASA ISTRE O ODNOSU STRUČNIH STUDIJA I GOSPODARSTVA
Veleučilišta moraju znati što poslodavcima treba danas, i što će im trebati za 10 godina
S današnje konferencije u Poreču / Damir Jugo, dekan veleučilišta Edward Bernays (Snimio Milivoj Mijošek)
"Mi trebamo biti servis poslodavcima i znati što će im trebati za desetak godina. Ne možemo preživjeti ako vještine koje učimo nisu odmah primjenjive na tržištu", rekao je Damir Jugo, dekan veleučilišta Edward Bernays, na konferenciji Glasa Istre o odnosu visokog obrazovanja i gospodarstva.
O ovoj uvijek zanimljivoj i prevažnoj temi razgovarali su predstavnici poznatih hrvatskih visokih učilišta i prepoznatljivi gospodarstvenici, koji su razmatrali mogućnosti suradnje, prije svega u obliku zapošljavanja kvalitetnih kadrova. Dakle, što jednima treba, a drugi mogu ponuditi.
Naime, za većinu studenata krajnji cilj obrazovanja je, uglavnom, stjecanje znanja koja su primjenjiva na nekom radnom mjestu. U tom smislu suradnja visokoškolskih ustanova i poslodavaca povećava relevantnost obrazovanja i daje značajnu dodatnu vrijednost studentu.
Suradnjom s gospodarstvom veleučilišta oplemenjuju svoje nastavne procese, doprinose znanju, stavovima i zapošljivosti svojih studenata. U aktualnoj situaciji nestašice radne snage u Hrvatskoj sve proaktivniji u tom smislu su i poslovni subjekti, koji, želeći doći do kvalitetnih kadrova, aktivno predlažu razne oblike suradnje visokim učilištima, od prakse do projekata, stipendija i izvođenja dijela nastave.
Uz pokroviteljstvo Zbora veleučilišta Republike Hrvatske i domaćinstvo Grada Poreča, partneri u organizaciji konferencije bili su Veleučilište Edward Bernays iz Zagreba, Visoko učilište Algebra iz Zagreba, Visoka poslovna škola PAR iz Rijeke i Istarsko veleučilište iz Pule. Panelisti su bili član Uprave ACI-ja za financije, korporativno pravo i ljudske resurse Ivan Herak, direktorica odjela za razvoj ljudskih potencijala Valamar Riviere Tea Cergna, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre Igor Merlić, HR Bussines partner BAT-a Nina Stepčić, dekan Bernaysa Damir Jugo, dekan Visokog učilišta Algebra Mislav Balković, dekanica Visoke poslovne škole PAR Gordana Nikolić, dekan Istarskog veleučilišta Daglas Koraca i istarski župan Boris Miletić. Konferenciju je moderirao i vodio novinar Milan Pavlović.
"Poslodavci žele skratiti vrijeme pripreme novozaposlenih i da veleučilišta budu taj generator novih uspješnih kadrova. Mi trebamo biti servis poslodavcima i moramo znati što će im trebati za desetak godina. Ne možemo preživjeti ako vještine koje učimo nisu odmah primjenjive na tržištu. Poslodavci i veleučilišta moraju zajedno kreirati studijske programe. To je budućnost. Kada smo 2013. govorili da će nam studenti ići na praksu već od prve godine, smijali su nam se. Sada je to realnost, ali treba ići još korak dalje", poručio je Jugo. To je ujedno i opći zaključak konferencije, oko kojeg su se složili uglavnom svi sudionici.
"Na velikoj većini veleučilišta trend je da sve više studenata obrazovne programe upisuje ciljano. Ako student kod nas vidi da ono što sluša na predavanju nema nikakve veze s onime što poslodavac traži, to će se brzo proširiti i imat ćemo opću katastrofu unutar vlastitog sustava", napomenuo je Jugo i komentirao da su veleučilišta općenito fleksibilnija od klasičnih sveučilišta.
Da su poslodavci oni koji moraju na vrijeme razmišljati kako stimulirati zaposlenike da ne bi otišli u inozemstvo, te da su im možda prije ulaska u Europsku uniju mogli podići plaće, pa možda ne bi otišli u Austriju i Njemačku zbog razlike od 300-400 eura, misli župan Miletić.
"U Istri nam čak 46 posto županijskog proračuna ide na obrazovanje. Vremena se mijenjaju, prije 20-ak godina bitna tema je bila kako smanjiti stopu nezaposlenosti. Danas je to dijametralno suprotno - pitamo se kako pronaći kvalitetnu radnu snagu. Budimo iskreni, jedan dio domicilnog stanovništva ne želi raditi neke poslove. Osnovali smo Istarsko veleučilište da pripremimo one koji to žele za tržište rada. Bilo je tu nezgodnih trenutaka, ali sada imamo konkretne rezultate. Ovo danas je velika, ne samo istarska, već hrvatska tema", kazao je Miletić.
Kada se govori o temi razvoja hrvatskog gospodarstva, Miletić smatra da na umu treba imati razmišlja li se o tome kratkoročno ili dugoročno, te je li riječ o kvaliteti ili kvantiteti.
"Očekivanja onih koji se odluče na studiranje ili na daljnje usavršavanje su veća, dugoročnija i kvalitetnija. Mi smo mala regija s 300-tinjak tisuća stanovnika i s nekakvim prosjekom teško možemo biti konkurentni u bilo čemu. Trebamo težiti da u svemu onome što radimo težimo ka izvrsnosti, bilo da se radi o obrazovanju, proizvodnji ili uslužnom sektoru", kaže Miletić.
Jedan od takvih primjera kontinuirane kvalitete i rada su, ističe, maslinari, zbog kojih sedam godina uzastopno Istra ima titulu najbolje maslinarske regije. Istaknuo je i da kompetencije koje se dobivaju završavanjem određenih studija ili škola nisu dovoljno usklađene s potrebama tržišta rada.
"I zato mi je drago da naše veleučilište ima kvalitetnu suradnju s vrhunskim poslodavcima. Mislim da je to i pouzdan temelj. Tržištu treba kvalitetna radna snaga, a veleučilištu trebaju studenti koji će steći te kompetencije", rekao je Miletić.
"Koliko je naših mama i nona odlazilo 90-ih godina čuvati starije osobe u Italiju, to je bila naša realnost. Ako to postoji i danas, onda je u puno manjoj mjeri nego prije", rekao je Miletić, dodavši da, koliko god se podcjenjivala neka zanimanja, vrhunski kuhar zarađuje više od premijera.
Porečki gradonačelnik Loris Peršurić izrazio je zadovoljstvo što je ovako važna tema otvorena u njegovom gradu, osobito jer je, istaknuo je, veći dio aktera iz turističkog sektora dolazi upravo iz Poreča.
- U zadnjih četiri do pet godina, prema analizama Ureda za statistiku, imamo skoro 1.000 novih radnih mjesta u Poreču, otvaraju se nove firme i novi obrti, ne samo u sektoru turizma. No, ako nemamo dovoljno stručnjaka, ako nemamo ljudskih potencijala, od toga neće biti ništa. Zbog toga moramo sustavno planirati, rekao je Peršurić.
Denis Ivošević, direktor TZ-a Istarske županije, istaknuo je da u Hrvatskoj svake sezone postoji potreba za preko 100.000 djelatnika u turizmu, od čega je 40 do 45 tisuća stalnih. Prema njegovim riječima, nedvojbeno je da je čovjek i dalje ključ turizma, bez obzira koliko se nove tehnologije uključuju u njegovu strukturu. Jer, kako kaže, ljudi su i dalje ti koji prenose priče, iskustva i tradiciju, a što je suštinski bitno za turizam.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
