Na vožnju do Kanfanara u aluminijskom vlaku iz "Gredelja" Tito poveo Nasera, ali narudžbe iz Egipta nisu stigle

U Pulu je ovih dana stigao novi dizelmotorni vlak i tako započeo novu priču željezničkog prometa u Istri. Prilika je ovo da se prisjetimo motornih vlakova koji su do sada vozili našim prugama. Klasičan način prijevoza putnika željeznicom je lokomotiva koja vuče putničke vagone. To je bilo sve dok se nije razvila električna i dizel vuča. Tada se pogon moglo ugraditi i u vagone te modernizirati putnički promet.

Prvi pokušaj upotrebe motornog vlaka na parni pogon bio je na Parenzani, na liniji Trst - Poreč od 1903. do 1906. godine. Tada su u Beču tvornice Komarek i Rohrbacher eksperimentalno konstruirale vagon s ugrađenim pogonom na paru. Motorni vlak Komarek s tvorničkom oznakom kkStb BCM/s51 i brojem 329 kupila je željeznica koja je imala u vlasništvu ovu prugu. Mogao je primiti 16 putnika i vozio je brzinom do 25 kilometara na sat. Nije se baš pokazao prikladnim za ovu tešku prugu i nakon tri godine je prodan željeznici Pinzgau u Austriji.

Titov Plavi vlak i šinobusi

Slijedeći pokušaj uvođenja pravog motornog vlaka bio je za vrijeme Italije. Na relaciji Trst - Pula je bio 1939. uveden u promet Fiatov motorni vlak, označen kao ALn.556. Nazivali su ga litorina. Znatno je poboljšao i ubrzao promet između Trsta i Pule. Zbog početka 2. svjetskog rata ubrzo je ukinut i tako je i ovaj pokušaj bio kratkog vijeka.

Nakon oslobođenja i pripajanja Istre domovini počela je obnova i nije se moglo razmišljati o većoj modernizaciji. Prva dizel vozila bile su nove lokomotive Plavog vlaka, nabavljene 1957., koje su često vozile predsjednika Tita i njegove goste u Pulu. U predsjedničkoj floti bilo je i motornih vlakova koji su povremeno dolazili u Istru.

Fiatov motorni vlak zvan litorina u dolini Rosandra na pruzi Trst - Hepelje Kozina - Pula 1939. (arhiv Fiata)

Pravi motorni vlakovi, koji su kompletno zamijenili klasične vlakove u prometu putnika na relaciji Divača - Pula, bili su šinobusi. Po njemačkoj licenci, proizvodila ih je tvornica Goša u Smederevskoj Palanki. Tadašnje slovenske i istarske željeznice su 1968. godine za Istru nabavile šest garnitura šinobusa s motornim vagonom i prikolicom, serije 812/818. Ti vlakovi su znatno poboljšali putnički promet, iako nisu bili sasvim prikladni za tešku prugu kakva je naša. Imali su velik kapacitet sjedala i mjesta za stajanje. Tada je putnički promet bio gust, šinobusi su prevozili više od milijun putnika godišnje. Tijekom 1970-ih počeli su ih zamjenjivati Fiatovi vlakovi serije 813/814, koji su bili jako dobri i pružali veliku udobnost na našoj pruzi.

Svečani dolazak Mercedesovog vlaka u Pulu, travanj 1970. (foto Pleterski)

Velika stvar se dogodila 1970., na Dan željezničara 15. travnja, kada je počeo voziti poslovni vlak Arena na relaciji Pula - Ljubljana - Zagreb. Tada su nabavljeni jako dobri i moderni Mercedesovi vlakovi serije 711, koji su nudili vrhunske usluge putovanja. Kasnije, nakon 1980., bio je to Zeleni vlak.

Šinobus u Lupoglavu oko 1970. (zbirka Tadej Brate)

Osamostaljenjem Hrvatske i Slovenije 1991. godine, istarska pruga se dijeli na hrvatski i slovenski dio. Do tada je prugom upravljala jedna uprava iz Ljubljane, a od tada dvije - Slovenske i Hrvatske željeznice.

Zeleni vlak opet povezuje Ljubljanu i Pulu, ali samo ljeti (arhiv Josip Orbanić)

Došlo je i do reorganizacije vučnih vozila. Hrvatska je nakon toga uvela u Istri Fiatove starije vlakove serije 7122, nabavljene u Švedskoj. Isto tako je 1993. prestao voziti Zeleni vlak Pula - Zagreb. Promet putnika željeznicom u Istri je znatno smanjen. Ovi vlakovi su po kapacitetu zadovoljavali potrebe, ali njihova kvaliteta i tehnički problemi bili su znatni. Već dugo vremena se znalo da treba nabaviti nešto novo.

Sezonski Zeleni vlak

U turističkoj sezoni od svibnja do rujna iz Ljubljane i Divače vozi vlak s garniturom bivšeg Zelenog vlaka. Učestali problemi s motornim vlakovima serije 7122 i izvanredni događaj nedavno na pulskoj pruzi konačno su pokrenuli proces zamjene starih vlakova novim. U Pulu je 3. ožujka 2023. stigao novi dizelelektrični vlak, proizveden u tvornici Končar, serije 7023, broj 004. Redovni promet je započeo 6. ožujka na relaciji Pula - Pazin.

Vlak serije 813/814 na stajalištu Juršići 1984. (arhiv Josip Orbanić)

Bilo je još nekoliko drugih motornih vlakova koji su povremeno vozili u Istru, kao serija 713, 715 i druge. Zanimljivo je da je 1963. stigao u Pulu i aluminijski vlak serije 611 iz Zagreba, koji je tada proizvodila Tvornica "Janko Gredelj". Predsjednik Tito je poveo egipatskog predsjednika Nasera na vožnju do Kanfanara i mislilo se da će Egipat naručiti veću količinu ovih vlakova. To se nije dogodilo. Vlak je neko vrijeme vozio na relaciji Zagreb - Split, a ubrzo je ukinut i povučen iz prometa.

Osnovni podaci o novom vlaku

Vlak serije 7023 je niskopodni dizelmotorni vlak za regionalni promet proizveden u tvornici Končar za potrebe Hrvatskih željeznica. Prototip vlaka je napravljen 2016. godine. To je trodijelna dizel-električna niskopodna garnitura sastavljena od dva krajnja motorna vagona s upravljačnicom te srednjeg vagona. Vlakovi su isporučeni u razdoblju od studenog 2019. do veljače 2020. godine. Prometuju na relaciji Zagreb - Zabok - Varaždin i obratno te Varaždin - Koprivnica i obratno.

Novi vlak na stanici u Puli 3. ožujka 2023. (Snimio Duško Marušić Čiči)

Što se tiče tehničkih karakteristika vlaka, recimo da je širina kolosijeka 1.435 milimetara, u prvom razredu ima 20, a u drugom razredu 167 mjesta za sjedenje. Visina poda je 60 centimetara, a dužina vlaka je 58,5 metara. Ima četvero, odnosno osmero vrata za ulazak putnika, širine po 1,3 metra. Prazan vlak teži 115 tona, maksimalna snaga na kotačima iznosi 3 x 390 kW, vučna sila pri pokretanju je 120 kN, maksimalno ubrzanje pri punom opterećenju veće od 0,7 m/s2, a dostiže maksimalnu brzinu od 120 kilometara na sat.