Županijske i lokalne ceste čine najveću cestovnu mrežu u Republici Hrvatskoj. Duljina svih županijskih i lokalnih cesta u zemlji iznosi gotovo 18 tisuća kilometara, a njima još od kraja devedesetih godina upravljaju županijske uprave za ceste kojima je zadaća građenje, održavanje i zaštita županijskih i lokalnih cesta na svom području.

Županijska uprava za ceste Istarske županije osnovana je odlukom županijske Skupštine u ožujku 1997. godine te je s radom počela s prvim danom naredne 1998. godine. Ova županijska ustanova upravlja s više od 1.250 kilometara cesta, od kojih 600 kilometara čini mreža županijskih, a nešto više od 650 kilometara mreža lokalnih cesta. U studenom prošle godine na mjesto ravnatelja ŽUC-a imenovan je stručni specijalist inženjer prometa David Stankić, koji je na novo radno mjesto stigao iz BINA Istre gdje je desetak godina bio rukovoditelj Službe sigurnosti i upravljanja prometom. 

Druga najveća cestovna mreža u RH

- U Bina Istru sam stigao još kao student, na studentsku praksu, te sam se kasnije zaposlio i postepeno napredovao do mjesta rukovoditelja. Tako da sam čitav svoj dosadašnji radni vijek vezan uz cestarsku branšu. Prijašnje radno mjesto omogućilo mi je stjecanje vrijednih iskustava, uspostavljanje poslovnih veza s predstavnicima struke te suradnju s raznim tijelima uključenim u tu tematiku, od nadležnih ministarstava do jedinica regionalne i lokalne samouprave. Sve to svakako mi je pomoglo prilikom dolaska i preuzimanja novih zadaća i obaveza u ŽUC-u, no naravno svjestan sam da imam još puno toga za naučiti, kako o samoj struci, tako i o ovoj ustanovi, kazao nam je novi ravnatelj ŽUC-a Stankić govoreći o iskustvu s kojim je stigao na novo radno mjesto.

David Stankić (Snimio Milivoj Mijošek)

Mreža županijskih i lokalnih cesta kojima upravlja Županijska uprava za ceste Istarske županije druga je po veličini u Republici Hrvatskoj, a plastičniji dojam o kolikoj se cestovnoj mreži radi, daje podatak da je ona primjerice dulja od cestovne mreže kojima upravljaju Hrvatske autoceste. Kako bi ta mreža bila funkcionalna i sigurna Županijska uprava za ceste u svom programu rada ima čitav niz zadaća koje se tiču građenja, održavanja i zaštite cesta.

Sukladno Zakonu o cestama, ŽUC priprema izrade stručnih podloga za četverogodišnje programe te obavlja poslove građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta. To podrazumijeva pripremu, izradu i ustupanje izrade potrebnih studija te njihovu stručnu ocjenu, pokretanje postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno pokretanja postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, kao i pokretanje postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Među zadaće ŽUC-a spada ustupanje opreme, pratećih objekata i prometne signalizacije, zatim ishođenje lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, odnosno drugih akata na temelju kojih je dopušteno građenje i uporaba građevine po posebnom propisu te ustupanje radova izmještanja komunalne i druge infrastrukture, geodetskih radova, radova građenja i rekonstrukcije, usluga stručnog nadzora građenja. 

Najviše preventivnih aktivnosti

U završnoj fazi projekata, ŽUC je zadužen za organizaciju tehničkog pregleda i primopredaju županijskih i lokalnih cesta te dijelova županijskih i lokalnih cesta i objekata na korištenje i održavanje, investitorski nadzor nad provođenjem projekata i ustupanje revizije projekata u odnosu na osnovne uvjete kojima županijske i lokalne ceste moraju udovoljiti u pogledu sigurnosti prometa. Jedna od zadaća je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa potrebnih za građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta, kao i redovni poslovi održavanja tih cesta poput, primjerice, redovne ophodnje, košnju, obnovu horizontalne signalizacije, ali i zimske službe koja traje od 15. studenog do 15. travnja svake godine.

- Aktivnosti zimske službe možemo podijeliti u tri razine ovisno o vremenskim prilikama i stanju na cestama. Jedno je pripravnost tijekom koje, u tom razdoblju, u svakom trenutku sve mora biti spremno kako bi promptno reagirali u slučaju potrebe za intervencijom. Druga razina odnosi se na preventivu u smislu posipavanja kolnika kako se na cestama uslijed niskih temperatura ne bi stvarala poledica, dok je treća razina, ona druga krajnost, odnosno pluženje i čišćenje snijega s kolnika u slučaju padalina. S obzirom na klimu, u Istri je najmanje pluženja, ali imamo dosta potrebe za preventivnim aktivnostima posipanja. Ove sezone zima je stigla s poprilično visokim temperaturama pa je stoga bilo i manje tih aktivnosti na cesti, no zadnjih nekoliko tjedana temperature su niže pa je na cijeloj cestovnoj mreži, a pogotovo na području Buzeštine i u središnjoj Istri bilo nužno posipavanje, kaže Stankić.

Ima 24 kilometra neasfaltiranih cesta

Prema ocjeni stručnih institucija, stanje mreže županijskih i lokalnih cesta u Istri je dobro, a uz kontinuirana i značajna ulaganja ono se održava i postepeno unapređuje. Mrežu čini i 23,8 kilometara još uvijek neasfaltiranih cesta, od kojih su gotovo 15 kilometara županijske, a ostatak lokalne ceste. Cilj Županijske uprave za ceste je iz godine u godinu tu kilometražu neasfaltiranih cesta smanjivati, a kad taj posao bude dovršen, i ukupna ocjena mreže od strane struke trebala bi biti još nešto veća.

- Kod planiranja investicija ključno je nekoliko faktora, a to su samo stanje ceste, intenzitet prometa na njoj, kao i ostale planirane investicije na tom prostoru, jer nema smisla da mi obnavljamo cestu koju će nakon dvije godine netko morati raskopavati kako bi u nju, primjerice, postavio kanalizaciju. Uza sve to, vrlo je bitno svaki plan iskomunicirati i usuglasiti s jedinicom lokalne samouprave na čijem prostoru se namjerava investirati te se, nakon toga, sukladno mogućnostima, definiraju prioriteti. Napomenuo bih da je osnovni prihod ŽUC-a godišnja naknada za uporabu javnih cesta koja se plaća prilikom registracije vozila, a visina te naknade nije se mijenjala od 2003. godine. Sam prihod po toj stavci rastao je u tih 20 godina zbog porasta broja automobila, ali treba imati u vidu da više automobila znači i veći promet, odnosno brže "trošenje" ili "habanje" prometnica te podrazumijeva i veću potrebu za održavanjem. Uz osnovni, ŽUC ima i manje redovne prihode po stavkama naknada za izvanredni prijevoz i naknada za korištenje cestovnog zemljišta te sredstva koja dobivamo iz proračuna Istarske županije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i od lokalne samouprave ili pojedinih subjekata koji sufinanciraju u pravilu gotovo sve projekte izgradnje i obnove prometnica, pojašnjava Stankić.

Problem rasta cijena radova

- U ŽUC-u su uvijek pokušavali biti realni prilikom donošenja planova te se stoga većina planiranog u proteklim godinama i realizirala, a vjerujem da će tako biti i ubuduće. Doduše u zadnje vrijeme suočavamo se sa značajnim rastom cijena građevinskih radova, a uskoro imamo otvaranje ponuda za nekoliko javnih nadmetanja pa ćemo vidjeti kako će one izgledati u odnosu na planirane budžete i hoće li biti potrebe za određenom korekcijom ovogodišnjih planova, kaže Stankić.

(Snimio Milivoj Mijošek)

U godini koja je za nama gradila se i obnavljala županijska i lokalna cestovna infrastruktura u raznim dijelovima Istre. Tako je primjerice u suradnji s Gradom Labinom i Vodovodom Labin krenula obnova kolnika i ugradnja kanalizacije na cesti Labin - Kapelica, a kako se radi o građevinski iznimno zahtjevnom projektu radovi će se odvijati i tijekom ove godine. U Barbanu je lani, u suradnji s Općinom, izgrađeno kružno raskrižje, dok je u Rovinju u suradnji s lokalnom samoupravom i turističkom kućom Valalta koncem godine dovršena obnova 1,2 kilometra kolnika i dodana biciklistička traka prema Valaltinom kampu. U suradnji s Općinom Kršan obnovljeno je više od kilometra županijske ceste od Kršana do Boljevića, u suradnji s Općinom Grožnjan asfaltirano oko 700 metara neasfaltirane ceste na dionici Ponte Porton - Grožnjan, u suradnji s Općinom Vižinada je izgrađeno kružno raskrižje, a u suradnji s jedinicama lokalne samouprave značajnije investicije realizirane su i na području Poreča, Tinjana te Cerovlja gdje se u investiciju uključio i Istarski vodovodni sustav.

Brojne planirane ovogodišnje investicije

- U ovoj godini, uz nastavak radova u Labinu, od većih investicija izdvojio bih sanaciju mosta na cesti Paz - Boljunsko Polje, uređenje raskrižja u kružno raskrižje u naselju Labinci, obnovu kolnika u turističkom naselju Stella Maris u Umagu, uređenje raskrižja i dva autobusna ugibališta na području Milotskog Brijega u općini Gračišće, nastavak asfaltiranja ceste od Ponte Portona prema Grožnjanu, obnovu dotrajalog asfalta na području Svetvinčenta i Svetog Petra u Šumi, sanaciju kolnika s polaganjem komunalne infrastrukture u naselju Močibobi u općini Karojba, obnovu kolnika od raskrižja Vinež do raskrižja Cere u općini Sveta Nedelja te nastavak asfaltiranja prometnice na području Srbinjaka u općini Tinjan. Sve te investicije planiraju se naravno u suradnji i uz sufinanciranje jedinica lokalne samouprave s obzirom na to da je godišnji proračun ŽUC-a nešto veći od 10 milijuna eura te bi, uz troškove redovitog održavanja cestovne mreže, bez suradnje i sufinanciranja, toliki obim posla bilo jednostavno nemoguće odraditi, zaključuje ravnatelj ŽUC-a David Stankić. (sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom)

Povezane vijesti

• SAZNAJTE TKO JE NOVA UPRAVA ULJANIKA: EMIL BULIĆ, BOJAN BLAGONIĆ i MILKO MIHOVILOVIĆ - preuzeli najveći dio tereta odgovornosti u traženju spasa i opstanka pulskog brodogradilišta
• NOVO VODSTVO PULSKOG ŠKVERA JAVNOSTI ĆE SE OBRATITI DANAS OKO PODNE - hoćemo li doznati prve poteze?
• FOTO / VELIKI ISKORAK. Na pristupnom putu u Ševama korištena potpuno nova tehnologija za "gradnju" cesta