Predviđeno je da se određeni postotak plaže koristi za goste kampova, hotela, restorana, kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), kojeg smo upitali za komentar prijedloga Zakona o pomorskom zakonu i morskim lukama. Taj je Zakon Vlada nedavno uputila Saboru na prvo čitanje, a već je sada jasno da neke njegove odredbe nisu dovoljno jasne pa ih svatko čita na svoj način.

Tako Ostojić smatra da će dio plaža svakako biti namijenjen isključivo gostima hotela i kampova, dok Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pojašnjava da postoci koji se spominju u Zakonu označavaju područje na kojem se smije obavljati gospodarska djelatnost, a ne ekskluzivni prostor predviđen samo za određenu klijentelu.

Podsjetimo, u Zakonu je navedeno da se koncesija uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja mora davati na način da najviše 70 posto kopnenog i 50 posto morskog dijela, odnosno 50 posto kopnenog i 30 posto morskog dijela u turističkoj zoni unutar izgrađenog naselja, "koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni".

U razgovoru za Glas Istre Ostojić je 2019. izjavio: "Dobar je primjer kako su to riješili u Crnoj Gori. Kako su im plaže duge, svaki od hotela dobio je koncesiju na svoju hotelsku plažu koju je podijelio popola, na dio za hotelske goste i otvorenu plažu za sve ostale. Isti standard, iste ležaljke, isti suncobrani, ali postoji neki red." I danas smatra da je to dobro rješenje, uz opasku da ograđivanje plaža ne dolazi u obzir.

- Nema potrebe za fizičkim ogradama. Njih nema ni u Crnoj Gori. Imate redara koji vas pita tko ste. Vi kažete, na primjer, da ste gost iz sobe 225 i on vas uputi na lijevu stranu plaže, a gosta iz privatnog smještaja desno. Dakle, oni se nalaze na istoj plaži koja je potpuno isto uređena. I pritom nema nikakvih ograda, kaveza. Tako je, ako ja dobro čitam Zakon, zamišljeno i kod nas. No, treba istaknuti da je jako delikatna priča oko pomorskog dobra jer se pojavljuju razni interesi. Mislim da je zakonodavac napravio solidan posao. Mi smo od početka protiv ograđivanja plaža i naplate ulaza na njih, što smo jasno rekli preko našeg predstavnika koji je sudjelovao u radnoj skupini kod izrade nacrta Zakona, ističe Ostojić.

On je ranije je isticao da morske plaže predstavljaju prvorazredni poslovni interes za hotele, kampove i turistička naselja koji su izgrađeni uz pomorsko dobro ili dijelom na njemu. Nedavno je izjavio i da hotelijeri nigdje nemaju namjeru ograđivati plaže niti zabranjivati ulaz na pomorsko dobro onima koji nisu njihovi gosti. U tome ga je, međutim, još prije dvije godine demantirao riječki Hilton Costabella Beach & Spa resort, koji je dobio plažu Kostabela u 30-godišnju koncesiju, ogradio je i protumačio da je time ona postala privatna, odnosno namijenjena isključivo gostima hotela. Vjerojatno je još takvih primjera u praksi, a uskoro bi to mogla postati i masovna pojava ukoliko Sabor usvoji Zakon koji očito ima puno tumačenja i tumačitelja.

Povezane vijesti

• Izmijenjen prijedlog novog zakona o pomorskom dobru koji ide na ruku lokanom stanovništvu
• Pravobraniteljica: Novi zakon ostavlja dojam da je turizam važniji od zaštite okoliša
• "Novi Zakon o pomorskom dobru zabranjuje ograđivanje i naplaćivanje plaža, za razliku od Zakona koji je SDP donio 2003. i onog koji je pokušao progurati 2015."