U labinskom Narodnom muzeju otvorena izložba o Giuseppini Martinuzzi: Uvijek na strani potlačenih radnika, žena i djece

Izložba u Labinskom Narodnom domu

U Narodnom muzeju u Labinu svečano je otvorena izložba posvećena labinskoj učiteljici. Pjesnikinji i revolucionarki Giuseppini Martinuzzi iz fundusa muzeja koja je za razgled je dostupna do 31. prosinca 2022. uz prethodnu najavu.

Giuseppina Martinuzzi rođena je u Labinu1844. gdje je i preminula 1925. godine. Bila je pedagoginja, učiteljica, pjesnikinja, društvena i politička djelatnica te jedna od istaknutijih osoba istarske povijesti.

U trenutnom stalnom postavu Narodnog muzeja Labin postavljen tijekom 2005./2006., posvećen joj je manji dio centralne prostorije drugog kata palače Battiala - Lazzarini, zajedno s prikazom gradskog života imućnijih labinskih obitelji. U dijelu posvećenom Giuseppini Martinuzzi izloženi su namještaj iz njezinoga labinskog stana, bista i vitrina s četiri bilježnice iz arhivskog dijela njezine ostavštine.

Radna soba Guiseppine Martinuzzi

Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta u sklopu kojeg djeluje Narodni muzej Renata Kršić, istaknula je na otvaranju kako se krajem 2019. godine u Narodni muzej Labin vratio dio ostavštine Giuseppine Martinuzzi koji je od Drugog svjetskog rata bio pohranjen u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci te je time njezina ostavština objedinjena u cjeloviti fond i pohranjena na čuvanje labinskom muzeju.

- Priprema za ovu izložbu trajala je tri mjeseca i na tome su sudjelovali brojni suradnici na čemu im zahvaljujem. Giuseppinina želja bila je da sva njezina ostavština bude pohranjena u gradu Labinu i time je njezina želja ispunjena. Dio ostavštine vraćen iz riječke Sveučilišne knjižnice sastavljen je od arhivskog gradiva, odnosno većeg broja rukopisa povezanih u mape, raznih tema vezanih uz područja djelovanja Giuseppine Martinuzzi. Sada imamo sve na jednom mjestu i pripada nama pa se o tome trebamo i brinuti sa dužnom pažnjom jer je to kulturna baština koju je Giuseppina ostavila nama. Puno toga još trebamo pokazati a to ćemo u idućim godinama. Nadam se da ćemo u Narodnom muzeju njoj posvetiti poseban i stalni prostor jer ona zaslužuje puno veću pažnju, rekla je Kiršić. Kustosica muzeja i autorica koncepta postave Olja Višković je dodala:

- U kronološkom pregledu njezina života i tematskom pregledu njenog djelovanja izloženi su te po prvi puta publici predstavljeni dokumenti i spisi vraćeni iz Rijeke, uz uvod i informacije o osobi Giuseppini Martinuzzi, njezinoj biografiji, obitelji, školovanju, pedagoškom radu, pjesništvu, političkoj aktivnosti te dostignućima i zaslugama na temelju kojih se danas smatra jednom od najistaknutijih osoba istarske povijesti, istaknula je Višković. Izložbu je otvorio labinski gradonačelnik Valter Glavičić koji se prisjetio svog prvog susreta sa ostavštinom Giuseppine Martinuzzi kada je još kao učenik prvog razreda osnovne škole ušao u njezinu rodnu kuću na Rialtu u straom gradu.

Brojni posjetitelji izložbe

-Uvijek se toga sjećam i pokušavam se vratiti sto godina unatrag u doba Giuseppine Martinuzzi kada nema Podlabina ni Raše, kada su osim u starom gradu ljudi živjeli samo na selu. Doba je to Austro-Ugarske, a Labin je imao oko 1.500 ljudi i pet-šest razreda osnovne škole u kojoj je Giuseppina radila kao učiteljica. Bila je i kći tadašnjeg gradonačelnika, iz dobro stojeće obitelji, načitana, obrazovana, nadobudna i na strani potlačenih radnika, žena i djece. Voljela je Labin i pravdu i poštenje te imala drugačije poglede na svijet. Hrabro se suočavala sa onima koji su bili na vlasti. Bila je žena ispred svoga vremena i stoga opravdano u Istri još neke ulice, trgovi i škole nose njezino ime, rekao je Glavičić te istaknuo da je Labin već tada bio mala Europa.

Izložba je sufinancirana sredstvima Grada Labina, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te vlastitim sredstvima Pučkog otvorenog učilišta Labin koji je bio i nositelj organizacije.